Sad malo o referendumu, o tome da brak kao zajednica muškarca i žene uđe u Ustav. Ovdje pred vama i pred hrvatskom javnošću, govorim da sam ja Zdravko Mamić ZA i u nedjelju ću s velikom radošću zaokružiti ZA, vikao je izvršni predsjednik Dinamau petak na konferenciji za novinare.
- To mi je moralna i ljudska dužnost, dužnost prema majci i ocu pokojnom koji su podarili život meni i mojoj dvojici braće. To mi je dužnost prema mojoj supruzi i prema mojoj prekrasnoj djeci. Kakav bih ja to bio sin kad bih zanijekao da je brak zajednica muškarca i žene - istaknuo je.
- Ja se osjećam ugroženo, ja se osjećam uplašeno. Mene su s ovog stadiona dvaput odvodili u zatvor. Prvi put jer sam rekao policajcima da puste dvojicu navijača, proveo sam noć u zatvoru. Znate kako je to završilo, oslobođen sam. A bio sam optužen od godine do 10 godina zatvora. Drugi put sam završio u zatvoru u famoznom slučaju kad sam, kako vi to kažete, kad sam na osebujan način opisivao lik i djelo ministra Željka Jovanovića. Tad sam završio u zatvoru zbog govora mržnje i pozivanja na nasilje. Ja sam već saslušan, vidjet ćemo kako će to završiti.
- Ja sam dvaput završio u zatvoru zbog ničega. Sad traže godinu dana zatvora. E pa neću šutjeti! Neću dok ima kapi krvi u meni. U ime mog dida, babe, oca, majke, supruge, djece... Ja sam ZA! Nikome ne odričem pravo, ali da li je brak zajednica muškarca i žene? Pa naravno da je! Pa nije nas roda donijela na svijet!
- Tko god se usudi reći da je zajednica muškarca i žene brak on je izmasakriran. Vidjet ćete kako će mene izmasakrirati. Ali volim krepat, a ne molat, kako kažu Riječani i Istrijani. Znam da će mi prirediti još veći pakao, ali evo ja sam još tu. Bolje da živim jednu minutu časno, nego sto godina kao "fukara". Pozivam građane, izađite, ne bojte se. Nemojte da vas starost pita gdje vam je bila mladost.
- Nećete vi razbojnici mene učiti kako ću se ja hraniti. Nećete vi mene učiti kako ću se ja oblačiti, što ću slušati. Jesam li ja primitivac ako slušam narodnu glazbu? Pa ja sam se više naslušao simfonije, opere, tenora više nego oni za cijeli život. Ali ja želim slušati narodnu glazbu, da mi uđe u venu! Oni meni govore da je ovo demokracija? Pa oni kažu da je demokracija kad se ide ubijati Sadama Huseina zbog atomske bombe, a kasnije kažu, ups, pogriješili smo. Sorry.
- Moja žena, medicinska sestra, rano je ostala bez oca i majke. Imala je privilegiju i sreću da je upoznala čuvenog ginekologa Asima Kurjaka, koji je bio u dobrim odnosima s Gadafijem, predsjednikom Libije. Ona je zahvaljujući profesoru Kurjaku kupila u Libiji sebi stan. Tog Gadafija su ubili kao psa. Znate u kakvom je danas stanju Libija? Sve u ime demokracija, ali lažne demokracije!
Na splitskoj Rivi u subotu se otvara Božićni sajam. Osim duplo većeg broja kućica, Riva će od ove godine imati i novu dekoraciju, najvjerojatnije i umjetni snijeg, a za proslavu Nove godine na moru će biti postavljen water screen na kojem će se prikazivati Novogodišnji program.
- Riva je dnevni boravak svih naših građana, a znamo da je blagdansko vrijeme najbolje provoditi u dnevnom boravku. Zato smo produljili trajanje sajma do 10. siječnja. Preferirali smo prodaju autohtonih proizvoda. Imamo nove, dizajnerske kućice, stiže i nova dekoracija, a najvažnije je da je sve to samoodrživo, odnosno da će se svi troškovi pokrivati od najma kućica - rekao je dogradonačelnik, Goran Kovačević.
Kućice će raditi do 22 sata, osim kada je na programu nekakvo događanje kada im je dozvoljen rad do 1 sat u noći. Najjeftiniji je najam najmanjih kućica, od 4 metra četvorna, koje se nalaze uz binu i koje će biti otvorene do 30. prosinca. On iznosi 8 tisuća kuna. Za tisuću kuna je skuplji najam kućica istih dimenzija, ali one će biti postavljene do 10. siječnja. Najam kućica površine 6 metara četvornih iznosi 12 tisuća kuna, a ugostiteljskih, od 9 metara četvornih, čak 30 tisuća. Kovačević ističe kako je najam duplo veći nego je bio proteklih godina, ali da nema straha da će Grad ostati uskraćen za ta sredstva budući da se novac mora uplatiti prije potpisivanja ugovora.
Direktor splitske Turističke zajednice, Vedran Matošić, istaknuo je kako su povoljno nabavili water screen za kojeg će se izdvojiti 20 tisuća kuna s PDV-om.
- Radi se o velikom platnu od kapljica koji će biti postavljen nekih dvadesetak metara u moru. Uspjeli smo za Split dobiti jako povoljnu cijenu, a usporedbe radi, Zagreb će za svoju dekoraciju izdvojiti čak 6 i pol milijuna kuna. Nastojat ćemo imati i topove s umjetnim snijegom, a ako nam to ne uspije, imat ćemo topove s konfetima. Bit će i vatromet, a imamo i mladu grupu ugostitelja koja nam se javila i koji će imati svoj program svaku večer od 20 sati kada će nastupati DJ - najavio je Matošić.
Ivo Baldasar izvijestio je i da je bina na Rivi sada u vlasništvu Grada te da će se ubuduće plaćati samo montaža i demontaža.
Prema informacijama iz policije, na međunarodnom graničnom prijelazu Tovarnik policija i carinici u četvrtak su zaplijenili najveći iznos gotovine ikada.
Kako neslužbeno doznajemo, policija je novac otkrila u sklopu velike međunarodne akcije. U službenom policijskom priopćenju piše, 'u sklopu postupanja po jednom od strateških prioriteta Ravnateljstva policije koji se odnosi na pojačanu kontrolu kamiona u tranzitu i izlaska roba iz Republike Hrvatske, granična policija Policijske uprave vukovarske–srijemske je u utorak, 26. studenog na graničnom prijelazu Tovarnik, prilikom provođenja redovne granične kontrole, u kamionu s prikolicom slovenskih registracijskih oznaka otkrila novčanice ukupne vrijednosti od oko 4,75 milijuna eura'
Policija je uhitila vozača, srpskog državljanina. Krajnje odredište se ne zna, kao ni podrijetlo novca, pa ni kome je trebao biti predan. 'Za pretpostaviti je da se radi o novcu balkanskih narko bosova jer kamioni već odavno predstavljaju izvanredan način za prijenos većih krijumčarenih stvari, uključujući i novca', kazao je stručnjak za sigurnost Dubravko Gvozdanović.
Ispitano je više desetaka ljudi. Stručnjaci upozoravaju, ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je postala još poželjnije odredište za kriminal svih vrsta. 'Mi smo ujedno i zemlja odredište i tranzitna ruta prema Europi', kazao je Gvozdanović.
Zasad se sumnja kako je tek nekoliko novčanica krivotvoreno. Ipak, čeka se potvrda vještaka. Gvozdanović vjeruje kako je do akcije došlo zahvaljujući anonimnoj dojavi. 'Ukoliko bi sada razotkrili nekakvu grupu ovim, onda bi to bio siguran pokazatelj da se radi o sukobu na tom području narko biznisa na području bivše Jugoslavije', kazao je Gvozdanović.
Policajci i carinici svakodnevno plijene robu koja se pokušava prokrijumčariti. Parfeme, cigarete, lažiranu garderobu. No, ovoliku količinu zaplijenjenog novca u posljednjih deset godina nisu doživjeli.
Prema informacijama iz policije, na međunarodnom graničnom prijelazu Tovarnik policija i carinici u četvrtak su zaplijenili najveći iznos gotovine ikada.
Na graničnom prijelazu Tovarnik policija je u četvrtak pronašla 4,75 milijuna eurau kamionu slovenskih registracijskih oznaka. Samo je nekoliko novčanica bilo krivotvoreno.
Kako neslužbeno doznajemo, policija je novac otkrila u sklopu velike međunarodne akcije. U službenom policijskom priopćenju piše, 'u sklopu postupanja po jednom od strateških prioriteta Ravnateljstva policije koji se odnosi na pojačanu kontrolu kamiona u tranzitu i izlaska roba iz Republike Hrvatske, granična policija Policijske uprave vukovarske–srijemske je u utorak, 26. studenog na graničnom prijelazu Tovarnik, prilikom provođenja redovne granične kontrole, u kamionu s prikolicom slovenskih registracijskih oznaka otkrila novčanice ukupne vrijednosti od oko 4,75 milijuna eura'
Policija je uhitila vozača, srpskog državljanina. Krajnje odredište se ne zna, kao ni podrijetlo novca, pa ni kome je trebao biti predan. 'Za pretpostaviti je da se radi o novcu balkanskih narko bosova jer kamioni već odavno predstavljaju izvanredan način za prijenos većih krijumčarenih stvari, uključujući i novca', kazao je stručnjak za sigurnost Dubravko Gvozdanović.
Ispitano je više desetaka ljudi. Stručnjaci upozoravaju, ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je postala još poželjnije odredište za kriminal svih vrsta. 'Mi smo ujedno i zemlja odredište i tranzitna ruta prema Europi', kazao je Gvozdanović.
Zasad se sumnja kako je tek nekoliko novčanica krivotvoreno. Ipak, čeka se potvrda vještaka. Gvozdanović vjeruje kako je do akcije došlo zahvaljujući anonimnoj dojavi. 'Ukoliko bi sada razotkrili nekakvu grupu ovim, onda bi to bio siguran pokazatelj da se radi o sukobu na tom području narko biznisa na području bivše Jugoslavije', kazao je Gvozdanović.
Policajci i carinici svakodnevno plijene robu koja se pokušava prokrijumčariti. Parfeme, cigarete, lažiranu garderobu. No, ovoliku količinu zaplijenjenog novca u posljednjih deset godina nisu doživjeli.
Mnogi mladi liječnici polako odustaju od borbe s hrvatskim zdravstvenim sustavom - vrtoglavo raste broj onih koji žele ići raditi u inozemstvo. U Hrvatskoj nedostaje 4.500 liječnika, a problemi na relaciji ministar zdravlja i liječnički sindikat nikako da krenu prema rješavanju.
Mladi liječnik Danko Relić više je od godinu dana čekao stažiranje. Zbog teške situacije, pomislio je i na odlazak u inozemstvo. 'Nisam uopće razmišljao o potencijalnom odlasku sve do kraja studija. I onda ovih godinu dana dok sam čekao stažiranje, koji je samo dio našeg obrazovnog procesa, pojavila se i ta misao', kazao je.
No, nada se da do toga neće doći. Ipak, neki njegovi kolege žele otići u Njemačku ili Veliku Britaniju. 'Ne samo zbog novca, velikim dijelom i zbog toga, ali odlaze i zbog boljih radnih uvjeta', kazao je doktor Relić.
Hrvatska liječnička komora začudila se koliki je interes mladih liječnika za odlazak u inozemstvo. 'Negdje blizu 200 ih je zainteresirano. 'Bojimo se da će brojke biti veće od naše prve prognoze, a to je bilo da će negdje oko 400 liječnika otići van', kazao je dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Država u obrazovanje jednog liječnika uloži oko 400 000 kuna. Da bi potom, svoje znanje dijelio izvan Hrvatske. 'Naši liječnici mogu vrlo lako otići raditi u inozemstvo gdje imaju praktički automatsko priznavanje kvalifikacija', kazao je Minigo.
Ministar Rajko Ostojić ima jednu brigu manje- Vlada je usvojila nacrt novog Kolektivnog ugovora. 'Ranije je svako dežurstvo bilo imperativno, prekovremeni rad da se plaćao 50 posto, ali uključivo i sve dodatke. Npr. rad subotom i nedjeljom, rad noću, rad u drugoj smjeni. Vjerovali i ne, i položajni dodaci, uvjeti rada i tzv. iznimna odgovornost. S Ovim nacrtom Kolektivnog ugovora, nema takvih presedana, nema diskriminacije', kazao je ministar.
Hijerahijsko plaćanje prekovremenih komentirao je i premijer Zoran Milanović. 'Malo je neobično da se ljudima prekovremeni sati plaćaju hijerarhijski. To državna uprava ne prepoznaje. Ne znam, kao da se načelniku plati viša dnevnica, da karikiram, nego pripravniku', kazao je Milanović.
Ministar Ostojić je naglasio kako se ovim kolektivnim ugovorom ispravljaju nepravde iz prijašnjih kolektivnih ugovora.
U nedjelju će i stanovnici Podstrane izaći na birališta gdje će ih na bijelom papiru dočekati referendumsko pitanje 'Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?', a moći će odgovarati sa 'ZA' ili 'PROTIV'.
Podsjetimo, Hrvatski sabor donio je sa 104 glasa za, 13 protiv i pet suzdržanih odluku o raspisivanju referenduma na zahtjev građanske inicijative "U ime obitelji" koja je skupila oko 750 tisuća potpisa građana koji traže da se u članak 62. Ustava unese definicija braka kao životna zajednica muškarca i žene. Referendum koji će se održati 1. prosinca bit će treći državni referendum u hrvatskoj povijesti, a prvi koji se raspisuje na zahtjev građana.
Hrvatska se podijelila oko referenduma za kojeg neki misle da je u svojoj samoj srži neprihvatljiv jer svojim pitanjem ugrožava LGBT manjinu, dok pobornici projekta 'U ime obitelji' smatraju da unošenjem te odredbe u Ustav učvršćuju instituciju braka i tako štite obitelj, odnosno tradicionalne hrvatske vrijednosti.
Brojni političari i javne osobe već su se izjasnili što misle o referendumu, pa čak i kako će glasovati. Pripadnici političke opcije Kukuriku koalicije koja trenutno upravlja Hrvatskom, poput ministara Miranda Mrsića, Željka Jovanovića, Mihalea Zmajlovića, ministrice Vesne Pusić te premijera Zorana Milanovića, jasno su se zauzeli da će glasati 'PROTIV'. Odlučno 'ZA' izjavili su iz oporbe predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, Gordan Jandroković, župan Splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić, predsjednik HSP-a Daniel Srb, predsjednik HSS-a Branko Hrg, predsjednica HSP-a AS Ruža Tomašić i mnogi drugi.
Pitali smo političare u Podstrani što oni misle o nadolazećem referendumu te kako će glasovati. Ovo su neke od izjava.
Mladen Bartulović: 'Ja glasam ZA.'
Tomislav Buljan: 'Glasat ću ZA. Zalažem se za brak kao zajednicu muškarca i žene jer je to zalaganje za našu budućnost. Smatram prirodno da je brak zajednica muškarca i žene.'
dr. Dario Radović: 'Izjasnit ću se na referendumu u nedjelju.'
Fabjan Ruščić:'Ne vidim ništa sporno, ako se postojeće odredbe obiteljskog zakona ugrade u Ustav Republike Hrvatske. Protiv sam svakog oblika diskriminacije bez obzira o kome, odnosno o čemu se radilo. Dakle moj odgovor na Vaše pitanje je: JESAM.'
Miran Tomasović: 'Ja sam ZA.'
Zdravko Brčić: 'Jasno da sam ZA.'
U kući se u trenutku izbijanja požara nije nalazio nitko, majka je otišla u vrtić po najmlađe dijete dok su drugi bili u školi
U požaru kuće gdje su stanovali, samohrana majka i četvero djece, ostali su danas rano popodne u Osječkoj ulici u Novskoj, bez krova nad glavom i bez ičega od stvari koje su imali.
Usprkos brzoj intervenciji novljanskih vatrogasaca kojima je trebalo nekoliko minuta od dojave, da dođu na požarište i započnu gušanje, izgorjela je u potpunosti dječja soba, dio susjednih prostorija i znatan dio krovišta.
U kući se u trenutku izbijanja požara nije nalazio nitko, majka je otišla u vrtić po najmlađe dijete dok su drugi bili u školi. Dim u kući su primijetili susjedi, pokušao je gasiti Ivan Madžo, no kako je rekao, vatra je buknula poput šibice. Uspio je izaći iz kuće u posljednji trenutak prije velikog plamena koji je buknu kroz sobu. Zadobio je opekotine po licu, kosa mu je gorjela, pa je zatražio liječničku pomoć.
Glavni vatrogasac, Davor Štimac, kaže da je uzrok požaru, peć na drva od koje se zapalio dimnjak i vatra se proširilo na dječju sobu. Gradonačelnik, Vlado Klasan, je sa svojim zamjenikom odmah došao na mjesto požara, najavio je i pomoć koju će dati grada samohranoj majci u smještaju, a djelatnici komunalnoga poduzeća Novokom, pomoći će u uklanjanju izgorjelih stvari.
Na zagrebačkom Županijskom sudu nastavlja se suđenje bivšem premijeru i ostalima u aferi Fimi media.
Bruna i Petra Sanader, kćeri bivšeg premijera i šefa HDZ-a koji je optužen u aferi Fimi media, danas su se prvi put pojavile na zagrebačkom Županijskom sudu. Protiv oca odbile su svjedočiti pozivajući se na blagodat.
Sanaderove kćeri, baš kao i supruga Mirjana, dosad nisu bile na sudu, pa čak ni kao pratnja na suđenju ocu i suprugu.
Prva je na klupu za svjedoke sjela Petra Sanader. Pozvana je jer joj je blokirana imovina na raznim računima, a riječ je o tzv. prijedlogu za prošireno oduzimanje imovinske koristi.
No, glumica Petra Sanader odbila je svjedočiti protiv svog oca kazavši:
– Ja bih koristila blagodat.
Kao kćer optuženog I. Sanadera ima pravo ne svjedočiti protiv svog oca. Došla je iz Amerike avionom i tražit će od suda, kaže, da joj pokrije troškove dolaska.
U PBZ-u Petra Sanader ima oko 18 tisuća eura, u RBA 11,5 tisuća eura, 1000 švicarskih franaka, 39 tisuća dolara i u ZABA-i 11.515 eura. Imovina joj je blokirana.
Bruna Sanader, po zanimanju je liječnica, a sjela je nakon sestre na klupu za svjedoke.
I njoj je blokirana imovina i to 17.700 eura u PBZ-u, 5400 eura u ZABI uz još 1094 franaka, 12.000 eura i 925 dolara u RBA.
Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković kazala je kako su Bruni Sanader blokirana i dva računa koja je otvorila nakon pokretanja postupka protiv njezina oca.
Dana 29. listopada 2013. račune je blokirala Fina, a Sloković pita zašto su blokirani jer nemaju veze s postupkom. Bruna je zaposlena u bolnici u Vinogradskoj i mora imati otvoreni račun, a zbog ove situacije strahuje da bi i taj mogao biti blokiran.
Željka Mostečak iz USKOK-a kaže kako oni nisu tražili da se blokiraju ti računi.
Supruga Mirjana prošlog je tjedna kažnjena s pet tisuća kuna jer je rasprava morala biti odgođena zbog njezina nedolaska, a kao svjedokinja obrane trebala bi doći na sud 2. prosinca.
Studeni mjesec 1991. godine, bio je jedan od najtežih mjeseci u Domovinskom ratu. Mjesec, u kojem su srbski četnici i vojska tzv. JNA, počinili strašna zvjerstva, od Vukovara do Škabrnje. Ali u tom mjesecu su i hrvatski branitelji izvojevali nekoliko značajnih pobjeda. Jedna od njih svakako je i bitka za Srđ i obrana Dubrovnika, 12. studenog 1991. godine. U toj bitci, kao pripadnici IX bojne HOS-a, sudjelovali su i naši mještani:: Mario Božiković, Joško Ajduk, Ivica Prizmić, Željko Lalić, Mario Šitum, Ivan Matić, Tonći Matešan, Gojko Matijašević i Zlatko Semren, a jedan od njih, Vladimir Vuković – Vata, položio je svoj život u obrani Domovine. Osim njega, toga dana, poginuli su još devetorica hrvatskih branitelja: Božo Merčep, Ante Landikušić, Siniša Tkalec, Zdenko Baričević, Mario Matana, Mato Damjanović, Tomislav Bender, Ivan Rajić i Mladen Čavara
Svake godine od svršetka rata, obilježava se taj dan molitvom za poginule i polaganjem vijenaca ispred spomen ploče na kojoj su ispisana imena poginulih. I ove godine, podstranjski branitelji, sudionici ove bitke pohodili su brdo Srđ, tvrđavu Imperijal, utvrdu Strinćerju i položili vijence. Uz njih vijence su položili i načelnik općine Podstrana Mladen Bartulović, donačelnik dr. Jugoslav Bagatin, predsjednik općinskog vijeća Tomislav Buljan i općinski vijećnik Ante Šiško. Uz njih je bio i predsjednik HSP-a Podstrana Zoran Jurišić, ujedno i novinar i autor ovog teksta. Naravno, tu su bili i brojna druga izaslanstva, predstavnici grada Dubrovnika i županije, pripadnici HRM, hrvatske policije, te Udruge roditelja poginulih branitelja iz Dubrovnika. Predsjednik ove Udruge Niko Vuković je vodio program te iskazao uvodnu riječ, a don Ivo Borić, kapelan policije županije Dubrovačko- neretvanske, pomolio se za poginule.
O dojmovima na ovom svetom, krvlju natopljenom tlu razgovarao sam s hrvatskim bojovnicima. Neki od njih su danas i podstranjski političari. Prvi je bio načelnik Mladen Bartulović:
- I sam sam bio hrvatski branitelj na brojnim hrvatskim ratištima. Danas sam se došao pokloniti žrtvi naših branitelja, naših sumještana i suboraca. Naši mještani, branitelji, dali su svoj doprinos na brojnim ratištima, od Dubrovnika, Zadra i Šibenika… Narod koji ne poštuje svoju prošlost, ne poštuje ni svoju budućnost. Dužnost nam je sjetiti se poginulih i pomoliti se za njihove duše. Ovdje je, na ovom području, poginulo dvadesetak momaka, i mi se sjećamo njihove žrtve, to je naša dužnost i trajna obaveza.
Anti Šišku postavio sam pitanje: - Jedan sudionik ove bitke mi je ispričao da je ta bitka za njega bila najveličanstveniji događaj njegovog života. Kako to komentirate?
- To je razumljivo. Jer ti momci su sudjelovali u stvaranju slobodne Hrvatske. Oni su bili ti koji su hrvatskoj povijesti bili generacija odabranih, oni su bili ti koji su je svojim životima stvarali i stvorili. Zato je taj trenutak veličanstven. Bitka kojom se obranio jedan grad čuvene povijesti, na jugu Hrvatske. I baš su se oni našli tu, u tom trenutku, na tom položaju, da brane Hrvatsku. Zato je kod njih taj osjećaj veličanstven.
- Jedan od sudionika te bitke, Mario Šitum, dao mi je brojne podatke:
- 11. 11. kad je započeo napad nitko od nas nije bio ranjen niti je poginuo. No, sutradan je poginulo deset naših suboraca. Bilo je burno vrijeme, dosta hladno. Mi smo se rasporedili po položajima na otprilike kilometar i pol udaljenosti. Ja sam bio u jednoj udolini, praktično u rovu. Tada nije bilo ove šume, sve je bilo golo. To je bila i prednost i mana. Mogao si uočiti neprijatelja, ali se nisi imao gdje skriti. Lako za pješake, ali su udarili topovnjačama, i svim mogućim topništvom. Čini mi se da nije bilo kvadratnog metra na kojem nije pala granata. I većina mojih suboraca je poginula od granata. A naše najjače oružje je bio mitraljez. Nismo imali nikakvo protuoklopno oružje.
- Ipak, ni sve teško oružje nije im pomoglo!?
- Nije, jer je takav teren bio da nisu mogli doći sa tenkovima. Jedino pješaštvom. A tu smo mi bili jači, jer smo imali srce koji oni nisu imali.
- Da je pao Srđ, Dubrovnik se ne bi mogao obraniti. Slijedile bi ulične borbe…?
- Oni su bili toliko samouvjereni, toliko su nas mrzili, da su nas sve htjeli pobiti. Napravili su stratešku grešku što nisu ostavili koridor za bijeg, za izvlačenje. I Vukovar i Dubrovnik su bili u okruženju, branitelji su ginuli, ali nisu popuštali. Da su Srbi bili pametniji i ostavili koridor za izvlačenje lakše bi osvojili… ali je njihova mržnja bila prevelika. Dovoljno je reći, mi smo se prebacili do Dubrovnika po jakom jugu, kad su topovnjače JNA bile privezane. Njihovi časnici nisu znali ploviti pri jakom moru. Kad je većina Hrvata, pomoraca u JNA, napustila JNA, ostali su pomorci koji nisu puno toga znali. Mi smo to uočili i koristili nevrijeme za prebacivanje u Dubrovnik. Nas su prevozili pomorci sa Šipana i Stona, u malim brodićima, po najvećem nevremenu, jer smo znali da tada brodova JNA nema. Te Stonske i Šipanske ribare nitko ne spominje, ali je njihov doprinos obrani Dubrovnika nemjerljiv.
Ivicu Prizmića i Ivana Matića jedva sam privolio na razgovor. Mada je od te bitke proteklo 22 godine, ti su događaji ostavili posljedice. Ivica je teškom mukom progovorio:
- Došli smo tu obraniti Dubrovnik. Srđ smo obranili i Dubrovnik je ostao u našim rukama. To bi bilo to. Bilo je teško, tukli su nas sa svih strana. Mi smo bili vod iz Podstrane, pod zapovjedništvom Slavena Zeca. Bilo je momaka iz Omiša i iz drugih mjesta, sve skupa 30 boraca. Omišani su držali Bosanku, a mi Srđ.
- Svi smo bili skoro djeca, dvadesetogodišnjaci. Kad je počeo rat imao sam 21. godinu, a Mićan je još bio maloljetan, imao je 17 godina, a Gojko još mlađi, sa 16,5 godina . Jedino je Mario bio stariji sa 33 godine – dodao je Matić.
- Mario Božiković mi je ispričao:
- Prošao sam toliko ratišta, ali ono što sam doživio na Srđu nije se nikad više dogodilo. Granate su dolijetale kao da ih netko ispaljuje iz automatske puške. Od svanuća do noći nije prestajalo. Svud oko tebe prašina i dim. Napadalo nas je 600 četnika, uz teško naoružanje. A nas je bilo 28 na ovom potezu i 30 Omišana na Bosanki.
- Joška Ajduka, organizatora odlaska na Srđ, u povodu ove komemoracije, ostavio sam za kraj:
- Dojmovi su uvijek isti. Vrate su lijepi i ružni osjećaji. Svake godine od oslobođenja Dubrovnika organiziramo vijence, osmrtnice, misu za poginule. To je jedino što mi koji smo ostali živi možemo dati.
- Ovdje je poginuo prvi Podstranjac u ratu, Vladimir Vuković..
- Da. U ratu smrt suborca postaje normalna stvar, no poslije rata ostaju posljedice. Udruga dragovoljaca domovinskog rata je u suradnji s Općinom izgradila centralni križ u groblju Ban. Obilježavamo i obljetnice svih drugih poginulih mještana, kao i ovu danas. Predložit ćemo da se nekom značajnijem objektu u Podstrani, dade ime prvog poginulog branitelja iz Podstrane – Vladimir Vuković Vata. Na kraju bi zahvalio Općini Podstrana na suradnji i pomoći, ali i svim mještanima, ako nas gledaju kao djecu koja su išli žrtvovati svoje živote da bi oni živjeli u slobodi.
Zoran Jurišić