Upoznajemo Podstranu
Glazba vraća svoje izvorno ime, "Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana"
Godine 1990. Glazba vraća svoje izvorno ime : Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana.
Osnivanjem Općine Podstrana 1993. godine Glazba dobiva veća financijska sredstva za svoj rad. Čelništvo Općine: Općinsko poglavarstvo i Općinsko vijeće bezrezervno su podržali svaku inicijativu u svrhu razvoja Glazbe, te su osigurana sredstva za obnovu instrumenata i nove odore. O devedesetoj obljetnici Glazbi su dodijeljena sredstva kojima je kupljeno 40 novih instrumenata i svečane odore za 30 glazbara.
U toj rođendanskoj 1997. godine Glazbi je, nakon privremenog rada u prostorima općinske zgrade, vraćen uređen prostor u Domu, sv. Martin.
Nakon smrti stručnog voditelja Glazbe Adama Klarića, 1999. godine dirigenstko vodstvo preuzima Miroslav Primažić.
U povodu obilježavanja 100. obljetnice glazbari dobivaju nove svečane odore s elementima poljičkog folklora.
Godine 2007. u povpodu blagdana sv. Antuna Padovanskog zaštitnika Podstrane, i dana Općine Podstrana, na svečanoj sjednici Općinskoj vijeća općine Podstrana Hrvatskom katoličkom glazbenom društvu dodijeljena je plaketa Zlatni grb Općine Podstrana u povodu 100. obljetnice utemeljenja i kontinuiranog djelovanja od iznimnog značaja za općinu Podstrana.
Glazba i glazbari i njihovo sudjelovanje Domovinskom ratu
Godine 1991, započela je ratna agresija na Hrvatsku, no ni za trajanja obrambenog rata za samostalnost Republike Hrvatske rad podstranske Glazbe nije bio prekinut. Veliki broj mještana Podstrane, a među njima i mnogi članovi Glazbe uključili su se u dobrovoljačke odrede za obranu Domovine, a potom i u postrojbe Hrvatske vojske.
Tako su među prvima na Dračevac otišli Željko Erceg Jerkov, Nikola Erceg Jerkov, Mario Ćićerić Antin i Ivo Božiković Ivanov.
U Domovinskom ratu sudjelovali su i sljedeći članovi:
Mario Banić Ivanov
Mladen Brajičić Ivin
Željko Car Jugoslavov
Stjepan Car Berislavov
Mario Ćićerić Antin
Ivica Grubiša Aleksandrov
Stipe Grubiša Aleksandrov
Slavko Ružić Antin
Ćiro Tomić Mijin
Jozo Žanić Antin
Glazba je sudjelovala u obilježavanju svih značajnih događaja i u prigodnim svečanostima, nažalost, i u pogrebnim obredima , na posljednjim ispraćajima poginulih Hrvatskih branitelja.
Galerija slika
https://podstrana-portal.com/podstrana/upoznajemo-podstranu#sigProIdd7b26693be
Prvi međunarodni nastupi HKGD Podstrana
Godina je 1983. Glazba odlazi u prijateljski posjet orkestru grada Hovea u Belgiji.
To je, ujedno, prvi međunarodni iskorak podstranske Glazbe, nakon bratimljenja Saveza boraca Podstrane s udruženjem boraca i ratnih veterana toga belgijskoga grada. Val prijateljstva nije se zaustavio samo na dvjema udrugama nego je zahvatio i šire slojeve žitelja. Tako je došlo do povezivanja i Društva i mladeži i ostalih mještana. Fluid koji se razvio među ljudima s obje strane doveo je do gostovanja Podstranjana u Blegiji, od 11. do 19. rujna 1983. U gradu Hoveu održan je niz prigodnih koncerata, a Podstranjanine je službeno primio i gradonačelnik.
Godinu dana kasnije, od 19. do 17. kolovoza 1983., Belgijanci uzvraćaju posjet. Stiglo je ukupno 110 gostiju, glazbara i građana, što je potvrda zbližavanja ne samo na umjetničkoj razini. Kao pratnja gostima iz Hovea stigla je i skupina njihovih mažoretkinja. Domaćini ,pak , dragim su prijateljima organizirali nekoliko koncerata, među kojima su najznačajniji oni na poljičkom zborovanju u Gatima, te na Rivi i Peristilu u Splitu, potom u Supetru na Braču, a vrhunac muziciranja ostvario se na zajedničkom koncertu obaju sastava u Podstrani.
Drugo gostovanje KUD-a Ljubić u Belgiji održano je od 6. do 15. rujna 1989. U toj je prigodi bio organiziran 11. međunarodni glazbeni festival, upriličen u čast 111. obljetnice grada Hovea. Koncerti koje je priredila podstranska Glazba bili su iznimno zapaženi, a harni domaćini najvažnije trenutke zabilježili su u videozapisu, koji su poslije podijelili svojim gostima.
Galerija slika
https://podstrana-portal.com/podstrana/upoznajemo-podstranu#sigProId159c60c03f
Više...
Pučki crkveni pjevači
Pučki crkveni pjevači Podstrane održavaju i prenose najstariju tradiciju pjevanja, u različitim liturgijskim pobožnostima, koja u napjevima podstranskih pučkih pjevača izvire iz poljičkog vrela, starocrkvenog-glagoljaškog pjevanja. U tim napjevima zadržao se duh i ritam prohujalog vremena i način življenja ispunjen smislenošću i duhovnom puninom.
Najveći dio napjeva vezan je uz korizmeno pjevanje, a teško je utvrditi točnu granicu između liturgijskih i paraliturgijskih pjesama, jer su i jedne i druge zastupljene u iznimno velikom broju. Čini se da je upravo težnja za novitetima kod puka i u slučaju korizme ostavila ponajviše traga. Želeći se što više uživjeti u duhovni trenutak korizme, vjerni je puk uveo u liturgijske obrede nebrojene napjeve koji i nisu propisani crkvenim knjigama, što je uvelike pridonosilo bogatstvu folklorne baštine.
Jedan od stožernih postamenata korizmenog liturgijskog vremena jest pasija ili muka, odnosno, prikaz patnje i smrti Kristove u katoličkom liturgijskom bogoslužju.
Jednoglasne koralne izvedbe datiraju još iz srednjovjekovne kršćanske liturgije, a prvi pisani dokumenti o njihovu pjevanju potječu još iz 9. stoljeća. Stoga je nemjerljiva uloga pučkih pjevača u očuvanju tog dragocjenog nasljeđa.
Tradicija je vrlo snažno utkana u pjesmu koja prati život od rođenja do smrti. I danas naš puk pjesmom iskazuje duboki pijetet te je nezaobilazna u vjerskom obredu. Pjevana tradicija opijela poprimila je izniman značaj, te se je u kvalitativnom i kvantitativnom smislu razvila do gotovo savršenih razmjera. Na sprovodu se pjeva posebna misa - requiem, poslanice, psalmi i paraliturgijske pjesme.
Osim posebnog štovanog korizmenog vremena, kao i advenstkog i božićnog, pa i glazbene prakse opijela, ostaju oni dani u godini, blagdani, koji su svojim obilježjima izvan navedenih kategorija. U takve moćemo svrstati svečani napjev mise preko godine ili o kakvim blagdanima (mjesnom zaštitniku), marijanske pjesme, svečane poslanice, litainije, himne, zazive i slč. Ali poseban akcent valja staviti na svečani autentični napjev mise koja se pjeva u Podstrani.
Glagoljaška misa jedan je od najtipičnijih napjeva kojima se diči svaka organska zajednica koja drži do svojih običaja i vlastite glazbene baštine. Kada je u pitanju koralna pučka misa u Podstrani, mora se naglasiti da se u melizmatskom smislu odlikuje vrlo bogatom melodijom.
Ukorak s razvojem crkvenog liturgijskog paraliturgijskog pjevanja, razvija se i svjetovno pjevanje u Dalmaciji. Splitski bazen, kojem nedvojbeno pripada i Podstrana jedan je od najbogatijih vrutaka dalmatinskih svjetovnih pjesama koje su pjevale manje skupine pjevača, popularne klape.
Galerija slika
https://podstrana-portal.com/podstrana/upoznajemo-podstranu#sigProIdbc1e6040f1
1973 godine Društvo mijenja ime u Kulturno - umjetničko društvo Ljubić.
Kada se Podstrana 60 ih godina selila na more, gotovo svi glazbari napustili su Gornju Podstranu, te su se pokusi održavali u prostorijama odmarališta DILI-a Vinkovci i u konobi Petra Kaštelančića. Izgradnjom Zadružnog doma u Sv. Martinu, koja je započela 1964. godine, glazba dobiva povoljnije uvjete za rad. Zadružnica dom završen je u potpunosti 1973. godine. U njemu je planski podignuta pozornica, tako da su se tamo mogle održavati i kulturno - umjetničke priredbe.
Kada je zgrada bila dogotovljena dobila je ime Društveni dom, što je podrazumijevalo njegovu širu korist i primjenu. Svečano je otvoren 19.kolovoza. 1973. Tom je prigodom slikar Ante Kaštelančić u njemu priredo svoju prvu samostalnu izložbu u rodnoj Podstrani.
Godine 1973. članstvo se u Društvu omasovljuje, pa se službeno ime mijenja u Kulturno - umjetničko društvo Ljubić. Otad je limena glazba jedan od udova tijela KUD-a, zapravo najvažniji njegov dio. I prije su se tijekom desetljeća u okviru Društva osnivale pojedine sekcije, ali je puhački orkestar sve njih nadživio. Ovaj put osnovani su vokalno- instumentalni sastav, dramsko- recitatorska skupina, harmonikaški i tamburaški orkestar, te Škola Pomlatka Limene glazbe. Sredina sedamdesetih godina XX. stoljeća najbogatije je razdoblje u radu Društva dotadašnjeg vremena
Bogatstvo i razvedenost programa i sadržaja kulturnoga života u Podstrani, nije moglo ostati nezapaženo, čak ni u okvirima tadašnje Jugoslavije. KUD Ljubić dobiva odlikovanje od predsjednika Predsjedništva Jugoslavije Josipa Broza Tita. Na IV. susretu posjet rodnim dvorima, 1.svibnja 1975., Priznanje je pred Narodnom čitaonicom društvu uručio Vinko Matijaca, predsjednik vijeća mjesnih zajednica općine Split.
Priznanje je zapravo, Orden bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem, za izniman rad i doprinos u toku Narodnooslobodilačke borbe i poslijeratne borbe.
