Na suđenju u slučaju Fimi media u ponedjeljak bi trebala svjedočiti supruga bivšeg premijera, Mirjana Sanader, koju su već trebali ispitati. Mirjana Sanader je prošlog puta svoj nedolazak ispričala odlaskom na stručni simpozij. U ponedjeljak je došla na sud.
Rekla je da će svjedočiti te je odgovorila na prvo pitanje:
- Nisam bila prisutna kad bi nam Barišić navodno donio novac. Možda je on nama dolazio s ostalima no ne sjećam se da bi ikada dolazio sam. O tome vam podatke može dati policija koja je bila ispred naše kuće i pregledavala sve koji su dolazili u našu kuću od naših prijatelja do prijatelja naše djece - rekla je Mirjana Sanader i završila svjedočenje a onda je rekla da će svjedočiti kao osoba protiv koje je USKOK podnio zahtjev za proširenim oduzimanjem imovine.
Stjecanje doktorske titule ni onda a ni danas nije jeftino. A želja za doktoratom je želja da se stekne najviše obrazovanje i kasnije u životu to iskoristi. Za vrijeme studija imali smo pomoć roditelja. Nakon stjecanja doktorata vratili smo se u Hrvatsku, no moj suprug je zadnjih pet godina doktorata bio stalno zaposlen u jednoj školi i radio je za novine. Devet godina nismo imali djece. Kad smo se vratili u Hrvatsku 1983. nostrificirali su nam doktorate i počeo je naš rad. Moj suprug se odmah zaposlio i radio je do prije tri godine. Isto tako sam radila i ja. Rečeno mi je da vaš vještak nije bio upućen ili nije htio biti u životu ljudi koji su deset godina bili doktori znanosti. Izgleda kao da mi ništa nismo napravili do 1992. To nije istina, a pogotovo u vezi mog supruga. On je bio jako marljiv. Surađivao je s jednom izdavačkom kućom, a to znaju svi, jer je trgovao između izdavačkih kuća u Hrvatskoj, Srbiji i drugima i tu je jako dobro zarađivao. Vidjevši da nemate nikakve podatke da sam ja uopće bila živa do 1992. godine sama sam uspjela naći dokumentaciju što sam ja sve radila. Na početku nisam bila zaposlena za stalno, no radila sam na fakultetu. Radila sam svašta jer je meni to bila uživancija. 1986. godine vratili smo se natrag u Austriju gdje je suprug nastavio s Meyer Pressom, a osnovao je i tvrtku Vapag gdje je primao plaću i procente od onoga što su zaradili. U to vrijeme smo kupili, kako vi to zovete, luksuzni auto, rekla je Mirjana Sanader.
U tom trenutku ju je prekinula sutkinja i rekla da sud nikako ne zove. Mirjana Sanader se ispričala i nastavila svjedočiti.
U to vrijeme dobili su djecu pa su uzeli pomoć u kući jer je Mirjana željela nastaviti raditi. Osnovala je tvrtku koja će se baviti konzaltingom za kupnju umjetnina.
- Moj suprug osnovao je HDZ u Tirolu, i on se želio vratiti u Hrvatsku. Ja se nisam htjelavratiti jer su nam djeca tek prohodala. No, vratili smo se u rat, kada su svi odlazili. Imali smo kapital i bili smo osigurani. S obzirom da smo od tada pa do danas imali poslove koji odgovaraju našem obrazovanju, imali smo i primanja sve do trenutka kad nam je tužilaštvo to oduzelo - rekla je Mirjana Sanader.
Nije neuobičajeno da netko tko radi, ima novac. Sve što nam je oduzeto zakonski smo stekli, o nama se od 1990. godine zna sve živo. Možda se ne želi prihvatiti, jer je uspjehe teško podnositi. Na računu u banci imamo oročenih 221.000 kuna, rekla je Mirjana Sanader, a na pitanje otkuda ti novci rekla je sljedeće:
- To je europski standard. Ja i moja djeca smo štedjeli i to nam je uneseno u europski način življenja. Suprug i ja imali smo dobra primanja koja su bila čak i do deset puta veća nego prosječna hrvatska primanja. Štedjeli smo jer je to normalno, čovjek se boji bolesti, boji se za djecu itd. Preko mojih računa se može vidjeti da sam uplaćivala i za svoju djecu - kaže Mirjana Sanader, a onda je rekla da bi nešto htjela reći o zbirci umjetnina.
- Polovica od zbirke je poklonjena od autora, prijatelja, kolega, a neke je moj suprug kupio sam. Procjena slika nije ni blizu točna. Kolega je neke slike procijenio krivo, a nije uzeo u obzir da su neke kupljene 20 godina prije. Kada sam upoznala Ivu već je imao sklonost prema umjetninama. On je donio nekoliko umjetnina kad smo se upoznali, nakon vjenčanja dobili još nekoliko i to je postala njegova strast. Sakupljanje slika i kolekcionarstvo je postao jedini hobi mojeg supruga - rekla je Mirjana Sanader.
Mirjana Sanader je rekla kako su ona i suprug kćerima kad su se rodile otvorili račune .
- Na te račune smo im mi i rodbina uplaćivali novce 23 godine - rekla je Mirjana Sanader. Na pitanja USKOK-a nije željela ogovarati jer kaže da nisu bili fer prema njoj.
- Oni su ugrozili život moje kćeri Brune koja je išla u Afriku u jednu bolnicu u Keniju. Na račun sam joj uplatila tisuću eura ako se nešto dogodi, jer je ranije u Keniji bilo nekih problema, a oni su joj to blokirali - rekla je Mirjana Sanader.
Na kraju svjedočenja svojem je suprugu poslala poljubac.
Dobila kaznu jer nije došla na sud
Sutkinja Ivana Čalić kaznila ju je, prošli put, zbog nedolaska s 5000 kuna. Supruga bivšeg premijera bi trebala na sudu govoriti o obiteljskoj imovini, ali i o tome je li bila u obiteljskoj vili kada je bivši rizničar HDZ-a Sanaderu navodno donio 15 milijuna kuna, koje su izvukli iz državnih institucija i tvrtki.
Osim Mirjane Sanader, na sudu je trebao biti ispitan i njen otac, Ivan Šarić. Ipak, on je dostavio liječničku dokumentaciju. O toj je dokumentaciji u ponedjeljak na sudu govorio medicinski vještak.
- Na osnovi liječničke dokumentacije od 13. studenog proizlazi da je kronično oboljenje srca Ive Šarića bilo stabilno i da nalaz ne upućuje da zbog bolesti srca ne bi mogao pristupiti sudu - rekao je medicinski vještak i dodao da je Šarić po ovoj dokumentaciji mogao 25. studenog doći na raspravu jer se nalazi u granici normale. Ivo Sanader je onda inzistirao na tome da je Šariću moglo pozliti poslije pregleda, a vještak je rekao da on može suditi samo na temelju dokumentacije. Sutkinja je na kraju odlučila da će Ivu Šarića 9. prosinca na sud dovesti policija.
Vještak je vještačio i dokumentaciju za Sanaderovu majku.
- Pregledom je utvrđeno gotovo potpuno začepljenje arterije vrata koji opskrbljuje mozak krvlju što je opasnije za život od bolesti srca. Na osnovi ovakve dokumentacije smatram da Iva Sanader ne bi mogla pristupiti raspravi zbog vrlo velike opasnosti za život i zdravlje.
Na sudu bi osim Ive Šarića 9. prosinca trebao biti ispitan i bivši ravnatelj policije Vladimir Faber. On se javio USKOK-u nakon što je kao svjedok ispitan bivši Sanaderov tjelohranitelj Davor Blažević Tigar. Blažević je, podsjetimo, posvjedočio kako Mladen Barišić nije mogao bez kontrole ulaziti u Vladu.
Na posljednjem su ročištu bile Sanaderove kćeri, Bruna i Petra Sanader, koje nisu svjedočile jer su se pozvale na zakonsku odredbu da ne moraju svjedočiti protiv člana obitelji.
Referenduma o ćirilici neće biti dok sam ja premijer. Postoje pravni mehanizmi i konvencije koje smo potpisali prilikom ulaska u Europsku uniju koji ne dozvoljavaju referendume koji se tiču prava nacionalnih manjina, rekao je u ponedjeljak premijer Zoran Milanović u Osijeku.
Rekao je to nakon što je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara objavio da ima dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma. Milanović je također najavio promjenu Ustava kojom će se spriječiti referendum o ćirilici.
Što se tiče referenduma u nedjelju, Milanović je rekao kako rezultati ništa bitno za Hrvatsku ne mijenjaju. Napomenuo je kako nakon referenduma nismo ni bolji, ni ljepši, ni pametniji, a da se 50 milijuna kuna moglo i bolje potrošiti.
- Mislim da je kriv pokojni predsjednik Kennedy - rekao je Milanović novinarima na pitanje je li Vlada kriva što je do referenduma došlo jer nisu iskoristiti pravo slanja pitanja na Ustavni sud, piše Večernji list.
- Netko mora biti kriv, kako može Vlada biti kriva ako Ustav kaže da je svaki referendum dopušten i raspisan je i tu nema nikakve uloge Ustavnog suda. Od odgovornosti ne treba bježati, a katkad morate napraviti i dići ruku i za ono oko čega se ne slažete - rekao je te dodao da je ovaj referendum bio 'jedna vrsta kamuflaže'.
- Ionako je u pripremi Zakon o registriranom partnerstvu koji će biti jedan moderan, europski zakon koji će istospolnim parovima omogućiti da ostvare svoja prava - rekao je Milanović.
Zanimljivo je da nacističko znakovlje upakirano u hrvatske nacionalne simbole na portalu Index.hr stoji već pola dana i nijedna državna institucija nije reagirala. Jasno je da na takvu neviđenu provokaciju nisu reagirale brojne udruge za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, ali pitanje je gdje su sada svi ti silni pravnici i političari koji se razumiju u povijest? Zaštitnici ustavnog poretka?
Koliko su teško podnijeli poraz "svi relevantni hrvatski mediji" koji su se sami nazvali protivnici hrvatskog referenduma o braku najbolje svjedoči primjer portala Index.hr i njihovog šefa Matije Babića.
Nakon što su u nedjelju navečer doznali prve neslužbene rezultate Index je na svoju naslovnicu stavio hrvatsku zastavu u čijoj je sredini nacistička svastika presvučena crvenim i bijelim poljima simbolima hrvatske šahovnice.
Uz naslov "Hrvatska odlučila kao nekad", tekst potpisan kao redakcijsko izvješće bavi se samo suhim statističkim podacima bez ijednog komentara, što je vrlo neobično za portal koji je danima s najtežim kvalifikacijama komentirao svaki potez inicijative "U ime obitelji".
Nakon što je takva naslovnica u nekoliko minuta izazvala velike i žestoke reakcije čitatelja i hrvatskih građana, sam gazda portala je otišao i korak dalje zamijenivši naslovnu sliku još skandaloznijom.
Dakle stavio je još goru sliku gdje se u pozadini vide nacistički svećenici uz riječi: "Nakon desetaka mailova s prijetnjama tužbi i odmazdi, bio sam prisiljen promijeniti ilustraciju. Na postojeću sam dodao katoličke nazi svećenike. Nadam se da je sad ok. Pusa.".

Zanimljivo je da nacističko znakovlje upakirano u hrvatske nacionalne simbole na spomenutom portalu stoje već pola dana i nijedna državna institucija nije reagirala. Jasno je da na takvu neviđenu provokaciju nisu reagirale brojne udruge za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj jer se one ionako bave zaštitom prava samo jednih, ali pitanje je gdje su sada svi ti silni pravnici i političari koji se razumiju u povijest? Zaštitnici ustavnog poretka? Zašto šute premijer, predsjednik države, Milorad Pupovac i ostali. Zar ih je toliko obuzela mržnja prema 65 posto svojih građana koji su se drznuli biti protiv njihovog svjetonazora?
Vjerojatno je iluzorno očekivati da će netko zbog ovoga očitog govora mržnje odgovarati pred zakonom jer oni su u današnjoj Hrvatskoj jednaki za sve samo su za neke malo jednakiji, ali ako to već neće i ne žele riješiti hrvatske vlasti možda će nam trebati pomoć Bruxellesa i Europske komisije.
Čitatelji cijeli dan postavljaju pitanje je li ovakav Indexov bezobrazluk izrugivanja hrvatske zastave utuživ i kažnjiv?
Kazneni zakon RH jasno kaže: "Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu, hrvatski narod ili etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje žive u Republici Hrvatskoj, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine."
Na Facebooku je već osnovana stranica koja traži kazneni postupak za Index, i za kratko vrijeme okupila je nekoliko tisuća članova (https://www.facebook.com/pages/Svi-mi-koji-tra%C5%BEimo-kazneni-postupak-protiv-Indexhr/179295198932403?fref=tck), a dok se službeni hrvatski ograni gonjenja ne sjete primjenjivati zakon na one koji zaista šire mržnju u Hrvatskoj.
Možemo samo pratiti do kuda će ići ta mržnja prema većini građana ove zemlje, koji su u demokarstkoj i zakonskoj proceduri izrazili svoju volju. I ništa više.
Sinoć u ponoć završilo je prikupljanje potpisa građana za referendum koji je inicirao Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara s ciljem promjene zakonodavnoga okvira koji regulira pravo nacionalnih manjina na uporabu njihova jezika i pisma, a prema gruboj procjeni Stožera, prikupljen je dovoljan broj potpisa.
- Prema gruboj procjeni, ali doista gruboj, mislim da smo prikupili dovoljan broj glasova, čak možda i deset posto više od potrebnog - potvrdio je Vlado Iljkić, zadužen u Stožeru za pravna pitanja, piše Dalje.com.
Stožer za obranu hrvatskog Vukovara potpise je počeo prikuoljati 17. studenoga i to na oko 2000 popisnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj, u čemu im je pomagalo oko pet tisuća volontera. Moraju prikupiti više od 450.000 potpisa.
Stožer traži rasprisivanje referenduma kako bi se izmjenio članak 12. Ustavnog zakona o pravim nacionalnih manjina koji regulira prava nacionalnih manjina na ravnopravno uporabu jezika i pisma. Stožer traži da to pravo nacionalna manjina ostvaruje kada njezini pripadnici čine najmanje polovinu stanovnika jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, a ne 30 posto, kako je regulirano Ustavnim zakonom.
Obavještavamo stanovnike Grljevca da će potrošači struje u Zvonimirovoj ulici dana 3.prosinca 2013. godine biti bez struje u vremenskom periodu od 8:00-14:00 h.
Radovi na mreži n.n.
U Makarskoj je otvorena manifestacija Božićni grad koja će trajati od 1. do 30. prosinca na Kačićevom trgu, a uključuje zabavni program, dječje radionice te bogatu sajamsku i gastro ponudu.
Za tu svrhu je postavljeno 20-ak drvenih kućica i pozornica, a otvoren je koncertom Antonije Šole.
Uz prijetnju pištolja uposlenici otuđio je manju količinu novca nakon čega je pobjegao s mjesta događaja.
Uz prijetnju pištolja nepoznati je počinitelj u subotu oko 17.50 sati, u Jobovoj ulici u Splitu ušao u prostorije ljekarne. Uz prijetnju pištolja uposlenici otuđio je manju količinu novca nakon čega je pobjegao s mjesta događaja.
Policija traga za razbojnikom.Također u subotu, oko 15.40 sati u prostorije trafike u Vukovarskoj ulici u Splitu ušao je nepoznati muškarac. Nakon što je počeo vikati na uposlenice i tražiti novac iz kase je otuđio više od tisuću kuna i pobjegao. U tijeku su policijski izvidi.
Načelno sam za referendume, ali u bolje definiranim uvjetima. Ako će se referendumom o ćirilici ograničiti prava manjina, bilo bi bolje da se ne održi - ocjena je predsjednika države. Oni koji su jučer glasali 'za', nisu ekstremisti, dodao je Josipović.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović kazao je, nakon dodjele sredstava Zaklade Adris, da je on načelno za referendume, no da se oni moraju odvijati u bolje definiranim uvjetima.
Odgovarajući na pitanje o mogućem referendumu o ćirilici, predsjednik je kazao da je na Državnom izbornom povjerenstvu da utvrdi ispunjavaju li se uvjeti za njega, no da, ako će se njime ograničiti prava manjina, bi bilo bolje da se ne održi.
– Takav referendum mora proći sva ispitivanja - kazao je Josipović podsjećajući da Hrvatski sabor nije poslao jučerašnje referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti, a on to nije mogao jer za to, kao predsjednik, nema ovlasti.
Predsjednik je istaknuo kako bi volio da postanemo otvorenije i tolerantnije društvo te ne misli kako su građani koji su glasovali za na jučerašnjem referendumu ekstremisti.
– Radi se o svjetonazorskom pitanju, vezanom uz tradiciju i ne bih rekao da su građani fašisoidni i da je Hrvatska preko noći postala takvo društvo. Stvarni problemi su siromaštvo, besperspektivnost i nezaposlenost, što je podloga za ekstremiste – upozorio je predsjednik.
U ime Vlade kolektivni ugovor je potpisao ministar zdravlja Rajko Ostojić, a među potpisnicima sa sindikalne strane nije bilo Hrvatskog liječničkog sindikata koji je štrajkao sve dok im Vlada nije uvela radnu obvezu.
U Ministarstvu zdravlja u podne je potpisan kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a potpisali su ga ministar Rajko Ostojić te predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek i predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Vlasta Vuković Hoić.
Hrvatski liječnički sindikat na čelu s Ivicom Babićem nije pristao na novi kolektivni ugovor zbog čega štrajk i dalje traje unatoč uvođenju radne obaveze. Liječnicima su sporna dva članka koja se odnose na dežurstva i pripravnost.
- Prema novom kolektivnom ugovoru svaki prekovremeni sat će se evidentirati i platiti sukladno s pozitivnim zakonima i praksom u Europskoj uniji - rekao je ministar Ostojić.
Prema novom kolektivnom ugovoru dežurstvo se smatra radnim vremenom ako je odrađeno u sklopu redovnog mjesečnog fonda sati, a iznad toga plaćat će se kao prekovremeni rad. Prema ranijim kolektivnim ugovorima, dežurstva su se plaćala kao prekovremeni rad sa svim dodacima - rad vikendom i blagdanom.
- Imamo dobar kolektivni ugovor koji je pravičan i ne sadrži nikakve zasjede, a sve odredbe stupaju na snagu od 1. siječnja 2014., rekla je Spomenka Avberšek.
Zadovoljni su i u strukovnom sindikatu. - Ugovor je donio nova poboljšanja i očekujemo da će nastupanjem boljih ekonomskih uvjeta doći i do obećanih izmjena i dopuna, rekla je Vlasta Vuković Hoić.
Zakonski prijedlog sastavljen je na 28 stranica i u 84 zakonska članka regulira odnos između dviju osoba istoga spola koje su odlučile “ozakoniti” zajednički život
Za tjedan dana, 6. prosinca, završava javna rasprava o Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu. Do tada će se očitovati i druga ministarstva, pa prijedlog ide u Vladinu proceduru. To znači da se u Saboru može naći još i prije stanke 15. prosinca – kaže ministar uprave Arsen Bauk u čijoj je nadležnosti priprema posebnog propisa koji će regulirati životne zajednice osoba istoga spola. Javna rasprava bila je otvorena 4. studenoga, no nije bilo previše primjedbi na zakonski prijedlog, a one koje su stigle na adresu Ministarstva uprave većinom ga podržavaju.
– Vjerujem da će Prijedlog zakona o životnom partnerstvu dobro proći u Saboru jer su se stranke tako izjasnile – kaže ministar Bauk.
Istospolni partneri neće moći posvajati djecu
Zakonski prijedlog sastavljen je na 28 stranica i u 84 zakonska članka regulira odnos između dviju osoba istoga spola koje su odlučile “ozakoniti” zajednički život. Ovaj zakon gotovo potpuno slijedi odredbe koje se odnose na brak kao zajednicu osoba suprotnog spola, s iznimkom što istospolni partneri ne mogu posvajati djecu. No, ako je jedan od njih roditelj, njegov partner može postati skrbnik djeteta. Partnerstvo se, jednako kao i brak, sklapa kod matičara u prisustvu dva svjedoka. Prilikom sklapanja partnerstva jedan može uzeti prezime drugog partnera, mogu zadržati svako svoje ili oboje dodati prezimena partnera, jednako kao što to mogu i bračni partneri.
Pretpostavke za poništavanje ili raskid partnerstva iste su pretpostavke kakve vrijede i u slučaju braka. Ne razlikuju se ni odredbe koje se odnose na uzdržavanje, kao ni na partnersku stečevinu. Sve što partneri steknu dok su zajedno dijeli se na pola (uključujući i dobitak na lotu), a ono što je jedan unio u zajednicu, ostaje samo njemu. Kao i osobe suprotnog spola koje te stvari mogu drukčije urediti predbračnim ugovorom, to mogu i istospolni partneri. Kod nasljeđivanja vrijedi da životnog partnera prije svih nasljeđuju njegova djeca, djeca nad kojom ima partnersku skrb i životni partner na jednake dijelove. Porezni propisi i porezne olakšice jednako se primjenjuju na životnog partnera kao što je to i kod bračnog partnera, a takvo pravilo vrijedi i za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Stranac koji je sklopio životno partnerstvo s hrvatskim državljaninom može na temelju toga i sam steći hrvatsko državljanstvo.
Po svom smislu i sadržaju životno partnerstvo znači prava i obveze kakve za sobom povlači klasični brak. No, u Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu na više su mjesta istaknute odredbe o zabrani diskriminacije na seksualnoj osnovi.