'Javno pozivamo Ustavni sud da iskoristi svoje opće nadzorne ovlasti i očituje se o ustavnosti te inicijative ne čekajući daljnje postupanje građanske inicijative ili Hrvatskog sabora'

Klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada uputio je danas otvoreno pismo Ustavnom sudu RH u kojemu ga poziva na očitovanje povodom inicijative za raspisivanje referenduma o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, uz upozorenje kako bi taj referendum mogao ugroziti Ustavom zajamčene nacionalne ravnopravnosti. "Javno pozivamo Ustavni sud da iskoristi svoje opće nadzorne ovlasti i očituje se o ustavnosti te inicijative ne čekajući daljnje postupanje građanske inicijative ili Hrvatskog sabora. Reagiranjem Ustavnog suda izbjeglo bi se daljnje produbljivanje društvenih podjela, radikalizacija političkih odnosa, stvaranje atmosfere napetosti i povećanje nepovjerenja građana u institucije političkog sustava", stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.

Građanska inicijativa koja je od 17. studenog do 1. prosinca prikupljala potpise za raspisivanje državnog referenduma s pitanjem "Jeste li 'za' ili 'protiv' da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice?" objavila je da je prikupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma.

"To se referendumsko pitanje odnosi na prava pripadnika svih nacionalnih manjina u RH, te se njime može ugroziti načelo nacionalne ravnopravnosti zajamčeno čl. 3. Ustava RH, zakonskim propisima, kao i Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji", ističu Hrvatski laburisti u priopćenju. "Imajući u vidu postojeće manjkavosti ustavnog i zakonskog rješenja instituta referenduma, držimo da je nužno da se Ustavni sud po tom pitanju očituje u što skorijem roku", dodaju.

Država ovime, ocjenjuje Hrast, 'omogućuje dizajniranje 'obitelji' u kojima je djetetu unaprijed oduzet jedan biološki roditelj, bilo otac ili majka, a kako bi se udovoljilo želji homoseksualnog para da 'ima dijete', što oni prirodnim putem ne mogu ostvariti'.

Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku oštro se protivi predloženim odredbama Nacrta zakona o životnom partnerstvu ocjenjujući da država tako omogućuje "dizajniranje 'obitelji' u kojima je djetetu unaprijed oduzet jedan biološki roditelj, a kako bi se udovoljilo želji homoseksualnog para da 'ima dijete', što oni prirodnim putem ne mogu ostvariti. "Tim bi zakonom prvi put u hrvatskoj povijesti bilo omogućeno da dijete ima dvije majke, odnosno majku i maćehu ili dva oca, odnosno oca i očuha. Na taj se način teško krše prava djeteta jer prema Konvenciji o pravima djeteta (čl. 12.) svako dijete ima pravo znati za svoje roditelje, ako je to moguće, te uživati njihovu skrb", navodi u danas objavljenom priopćenju Hrast koji smatra da Vlada izigrava volju naroda izrečenu na referendumu o braku.

Država ovime, ocjenjuje Hrast, "omogućuje dizajniranje 'obitelji' u kojima je djetetu unaprijed oduzet jedan biološki roditelj, bilo otac ili majka, a kako bi se udovoljilo želji homoseksualnog para da 'ima dijete', što oni prirodnim putem ne mogu ostvariti".

Ta stranka smatra da Nacrt zakona o životnom partnerstvu predviđa da se istospolni parovi u potpunosti izjednače s heteroseksualnim parovima u svim pravima.

"Kad se jednom zakonski uvede mogućnost da dijete ima dva 'roditelja' istog spola, samo je pitanje vremena kad će se istospolni parovi u potpunosti izjednačiti s heteroseksualnim parovima u svim pravima. Ovaj Nacrt upravo to i predviđa", navodi Hrast u priopćenju.

Ističući da su hrvatski birači uvjerljivo i jasno na referendumu rekli što misle o braku i bračnim pravima, Hrast kaže da je "ovakvo ponašanje Vlade potpuno izigravanje volje naroda".

"Arogancija kojom Vlada otvoreno gazi demokraciju u Hrvatskoj poziva sve ljude da se jasno i glasno suprotstave Vladi te da zatraže prijevremene izbore kako bismo sačuvali demokraciju u Hrvatskoj", stoji u priopćenju Hrasta - Pokreta za uspješnu Hrvatsku.

Nikad nisam niti bi ijednu kunu uzela za sebe. Podijelili smo dio novca obiteljima kojima je trebalo, a ostatak smo prebacili na račun Zaklade, rekla je Atanasovska

Udruga Hrabro dijete iz Nove Gradiške, dan nakon što je Ministarstvo financija izvijestilo medije da je nadzor nad Udrugom okončan te da su utvrđene neke nepravilnosti u radu, obratila se novinarima. 

Prvi put od kako je izbila afera oko prikupljenih sredstava za liječenje djevojčice Nore Šitum, koja je nažalost preminula, odlučili su pred kamerama izreći nezadovoljstvo zbog, kako kažu, nanesene im štete od strane medija. Članovi udruge Hrabro dijete suogorčeni i na Ministarstvo financija, te kažu da nisu dobili ni zapisnik niti rezultate nadzora koji je izvršen u Udruzi.

- Sustavno ste nas blatili, bez da ste provjeravali informacije koje su vam davane. Nanijeli ste veliku štetu kako Udruzi tako i svoj djeci kojima je naša pomoć potrebna. Rastrgali ste nas poput hijena - samo je dio obroka kojeg su na račun medija izrekleJasminka Žužić, predsjednica Udruge i Đurđa Aleksić, članica Udruge i službena glasnogovornica na konferenciji. 

'Nismo dobili zapisnik Ministarstva'

Bilo je i povišenih tonova pa i lupanja po stolu.

- Koliko je novca nestalo? Mi to ne znamo. Na što oni sumnjaju? Ni to ne znamo. Koje su nepravilnosti utvrđene? Ne znamo. Jer zapisnik Ministarstva financija nije dostavljen udruzi nad kojom se vršio nadzor - rekla je Đurđa Aleksić.

- Molim vas učinite sve da nam se odgovori od strane nadležnih institucija kome da prebacimo ovaj prokleti novac -grmjela je Jasminka Žužić. 

Aleksić: Nisam slala mail donatorima

Đurđa Aleksić u ime Udruge odbila je sve insinuacije kako je dio novca, prikupljen preko računa Udruge Hrabro dijete za Noru Šitum, nestao.

- Koliko je novaca sakupljeno za Noru to mi ne znamo, to morate pitati njenu majku Đanu. Ja sam ovdje donijela svoje privatne račune i mogu vam ih pokazati, pa neka to učini i Đana - rekla je Đurđa.

Na pitanje je li slala donatorima mail za vrijeme dok je trajala akcija za Noru, kojim je tražila da se novac uplati na privatni račun maloljetnog člana udruge, Đurđa Aleksić je odgovorila negativno.

- Upravo zbog toga podnijeti ćemo kaznene prijave protiv nepoznatih počinitelja, onih koji su krivotvorili mailove pa i uplatnicu na 12.000 kuna - rekla je Đurđa.

Haris Kapetanović, tajnik Udruge, iznio je podatak da je s 31. listopadom na računu Udruge Hrabro dijete evidentirano 4,2 milijuna kuna i novac je još na računu.

'Ne smijemo novac trošiti za liječenje djece'

- Nažalost, novac ne smijemo trošiti za liječenje djece od malignih bolesti. Da sam dala nalog da se financira liječenje nekog od djece dijelom tih novaca, sada bih sigurno bila u Remetincu. Žao mi je što to nisam učinila jer bi oboljelom djetetu dala prilikukoja ni približno neće biti jednaka onoj koju je imala mala Nora i zbog toga svi mi osjećamo grižnju savjesti - rekla je Jasminka Žužić, dodajući:

- Shvatite već jednom, mi smo roditelji koji imamo djecu oboljelu od raka koja možda sutra neće doživjeti svoj dan. A vi ste nas optužili za to da smo pokrali novce. Je l' novac može kupiti život? Pokazalo se da ne može, da je proklet, i takav je jer se za njega druga strana otima - kazala je Jasminka Žužić.

Đana Atanasovska: Nikad nisam ništa skrivala

Norina majka Đana Atanasovska rekla je da nema ništa protiv da joj se provjere računi.

- Dapače, neka mi provjere račun. Ivica i ja nikada ništa nismo skrivali. I na prvu pressicu, kad je sve ovo krenulo, donijeli smo izvode svojih računa. Nikad ništa nisam sakrila, niti bi ijednu kunu uzela za sebe. Podijelili smo dio novca obiteljima kojima je trebalo, a ostatak smo prebacili na račun Zaklade Nora Šitum. To svatko, kad god želi, može provjeriti - odgovorila je Atanasovska.

U siječnju 2013. godine 41-godišnjak iz Rumunjske je doveo dvojicu državljanina Rumunjske, te ih na prijevaru, umjesto u jednu zemlju Zapadne Europe, uputio 40-godišnjaku i 63-godišnjaku s područja Splita, koji su ih potom odveli na planinu Svilaju, radi čuvanja stoke, gdje su ih smjestili bez osnovnih uvjeta za život u karoseriju kombi vozila te uz minimalnu i nekvalitetnu ishranu

Policijski službenici Službe organiziranog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske, u koordinaciji sa Upravom kriminalističke policije MUP-a utvrdili su osnove sumnje kako su 41-godišnji državljanin Rumunjske i Hrvatske, te 40-godišnji i 63-godišnji državljani Republike Hrvatske, počinili kazneno djelo "Trgovanje ljudima" na štetu dva državljanina Rumunjske, dok se 41-godišnjak i 40-godišnjak sumnjiče i za kazneno djelo „Trgovanje ljudima" iz članka 106.st.1.KZ-a, počinjeno na štetu još jednog državljanina Rumunjske.

U siječnju 2013. godine 41-godišnjak iz Rumunjske je doveo dvojicu državljanina Rumunjske, te ih na prijevaru, umjesto u jednu zemlju Zapadne Europe, uputio 40-godišnjaku i 63-godišnjaku s područja Splita, koji su ih potom odveli na planinu Svilaju, radi čuvanja stoke, gdje su ih smjestili bez osnovnih uvjeta za život u karoseriju kombi vozila te uz minimalnu i nekvalitetnu ishranu. U takvim neljudskim uvjetima, uz vrijeđanja i prijetnje zatočeni Rumunji su krajem travnja 2013. godine pobjegli.

Tijekom pretrage štale na Svilaji pronađen je još jedan državljanin Rumunjske koji je Splićanima također služio kao rob te je također identificiran kao žrtva kaznenog djela trgovine ljudima.

Kriminalistička istraga je ustvrdila kako je 41-godišnjak iz Rumunjske dovezao svog sudržavljanina u svibnju 2013. godine u Hrvatsku radi rada na crno na području Gospića gdje je Rumunj boravio u zadovoljavajućim uvjetima te nakon što ga je u kolovozu uputio osumnjičenom 40-godišnjaku koji ga je držao u neljudskim uvjetima kao i prethodnu dvojicu Rumunja radi čuvanja stoke na planini Svilaji.

Protiv osumnjičenih je podnesena odgovarajuća kaznena prijava, prenosi Slobodna Dalmacija.

Tužiteljica Ksenija Pavić sudskom je vijeću predala zahtjev za tzv. otklonom nakon što je sudac Horvatović na prošloj raspravi odbio ispitati dvojicu svjedoke čiji bi iskazi, uvjereni su u tužiteljstvu, bacili novo svjetlo na jedan od prvih političkih antikorupcijskih postupaka.

Uskok je zbog sumnje u pristranost danas zatražio izuzeće predsjednika sudskog vijeća Željka Horvatovića koji vodi ponovljeni postupak protiv bivšeg HDZ-ovog ministra obrane Berislava Rončevića i njegova pomoćnika Ive Bačića u "slučaju kamioni". Tužiteljica Ksenija Pavić sudskom je vijeću predala zahtjev za tzv. otklonom nakon što je sudac Horvatović na prošloj raspravi odbio ispitati dvojicu svjedoke čiji bi iskazi, uvjereni su u tužiteljstvu, bacili novo svjetlo na jedan od prvih političkih antikorupcijskih postupaka.

Na posljednjoj raspravi Horvatović je kao nevažne odbio prijedloge Uskoka da se ispitaju dvojica pripadnika tadašnje Vojno sigurnosne agencije (VSA), koji su, među ostalim, trebali svjedočiti o pritiscima na povjerenstvo za nabavu vojnih kamiona, ali i objasniti kako je izvješće koje su dobili tzv. krajnji korisnici, odnosno predsjednici Republike i Vlade, bilo drugačije od prethodnog nacrta.

Tužitelji, naime, sumnjaju da je izvješće o spornoj nabavi kamiona koje je došlo do predsjednika i premijera, nakon što su ga "iščitali" dužnosnici ministarstva obrane, postalo bitno drugačije od onoga što su napravili vojno-sigurnosni analitičari.

U prilog svojim tvrdnjama tužitelji su u sudski spis ranije predali niz vojno-sigurnosnih dokumenata koje je sud prihvatio, iako je odbio ispitati njihove autore, Zlatka Kozolića i Ivana Popovića, za čija je analitička zapažanja zaključio da "ne predstavljaju dokaz u kaznenom postupku". Također sud je odbio i tzv. službenu bilješku o razgovoru s Popovićem koji je nove detalje slučaja istražiteljima otkrio tek krajem prošlog tjedna, 29. studenog.

"Uskok je prvi puta za neke odlučne činjenice saznao tek nakon što je Ivo Bačić na raspravi 26. studenoga iznio obranu u kojoj je progovorio o muljažama u nabavi kamiona. Nakon takve obrane Uskok je zatražio prvi i prvi puta dobio novu dokumentaciju koja je predana sucu i pročitana u dokaznom postupku", kazala je tužiteljica.

Izrazila je čuđenje što sud zaključio da je nevažno "tko je u ovom postupku vršio pritisak na članove povjerenstva da potpišu zapisnik o radu tijela u kojem nisu sudjelovali", kao i da je do predsjednika Republike došla nepotpuna informacija prepravljena "u cilju njegova obmanjivanja".

Zamoljena da prokomentira sučev prigovor što je za svoje izuzeće prije današnje rasprave doznao iz medija tužiteljica je podsjetila da će o zahtjevu odlučivati predsjednik suda koji će se "vjerojatno osvrnuti i na to što je rekao predsjednik vijeća".

Obrana je istovremeno za Uskokov zahtjev kazala da je neosnovan te podsjetila da je tijekom cijelog ponovljenog postupka ispitan samo jedan svjedok obrane, dok je sve ostale predložilo tužiteljstvo.

U svakom paketu je bilo pakirano po pet kilograma marihuane. Policija istražuje odakle droga u moru.

U moru nedaleko od Trogira pronađeno je 20 kilograma marihuane, doznaje se danas u splitskoj policiji.Četiri paketa marihuane jučer je u morskoj uvali u Vinišću slučajno otkrio mještanin i obavijestio policiju. Droga je zatim poslana na vještačenje i utvrđeno je da se radi o marihuani.

U svakom paketu je bilo pakirano po pet kilograma marihuane.

Policija istražuje odakle droga u moru.

'Mislim da se iz aviona jasno vidi da se radi o nedopuštenom pitanju jer se njime narušavaju prava koje manjine moraju imati ne samo Ustavu nego i međunarodnih akata koje je Hrvatska prihvatila. Moje mišljenje je da ovo pitanje ne može biti predmet referenduma i to nije vezano uz promjene Ustava'

Nakon što je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara objavio da su prikupili dovoljan broj potpisa, stigao je i odgovor iz Vlade.

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin izjavio je: "Mislim da se iz aviona jasno vidi da se radi o nedopuštenom pitanju jer se njime narušavaju prava koje manjine moraju imati ne samo Ustavu nego i međunarodnih akata koje je Hrvatska prihvatila. Moje mišljenje je da ovo pitanje ne može biti predmet referenduma i to nije vezano uz promjene Ustava".

Na upit je može li predsjednik Sabora na uputit zahtjev Odboru za Ustav na raspravu, Grbin je odgovorio: "Sve je moguće, ali je poslovnikom Sabora određeno da je odbor nadležan za pripremu akata koji su vezani za provođenje i odlučivanje o referendumskom pitanjima kada se ona odnose naravno na potpise koji su prikupljeni kroz građanski inicijativu".

Budući da su izmjene Ustava u proceduri, nije jasno hoće li se referendum provoditi prema izmijenjenom Ustavu ili prema aktualnom.

"Izmjene Ustava su još u proceduri i ne znamo kada će biti izglasan i kakve će biti prijelazne i završe odrede tako da ne mogu odgovoriti kao će se promjene Ustava odnositi na referendumsko pitanje odnosno kakve će biti prijelazne i završne odredbe. Mogu samo reći ono što ponavljamo da se radi o pitanju koje je nedopušteno", ustvrdio je Grbin.

Grbin tvrdi da premijer ne vrši pritisak na Ustavni sud, kako to iz Stožera tvrde. "Mislim da je dvije godine dokazalo da ova većina ne vrši pritisak na Ustavni sud i da je on od vladajuće većine neovisan. Mislim da smo dokazali da njihove odluke, mišljenja i preporuke provodimo i tu tezu nikako ne mogu prihvatiti,"zaključio je Grbin.

Dragutin Lesar izjasnio se po pitanju nove točke ideološke podjele u Hrvatskoj. "Svima je jasno da sadržaj referendumskog pitanja nije vezan samo uz Vukovar i samu ćirilicu. Pravo jedne manjine davati tek kad postane većina jest doista dvojbeno i nakon konzultacije s ustavno pravnim stručnjacima i završni sud ćemo iznijeti početkom idućeg tjedna", rekao je.

Jadranka Kosor istaknula je da je procedura jasna te da će Sabor odlučiti trabali raspisati referendum.

Gradonačelnik Vlahušić predložio je da se obnovom tvrđave Imperijal na Srđu i trajnim smještajem Muzeja Domovinskog rata u ratnu dubrovačku priču jednim dijelom uključi i priča prijateljskog grada Vukovara

Grad Dubrovnik će sudjelovati u izgradnji četiri nove zgrade s 86 stanova za hrvatske ratne vojne invalide u naselju Mokošici, dogovoreno je na današnjem sastanku gradonačelnika Andra Vlahušića i pomoćnika ministra branitelja Bojana Glavaševića. Grad Dubrovnik će svaki stan sufinancirati u iznosu od 100 tisuća kuna, što ukupno iznosi osam milijuna i 600 tisuća kuna udjela. Stanovi bi se trebali početi graditi u drugoj polovici 2014. godine. Gradonačelnik Andro Vlahušić je rekao kako će se, sukladno zakonskoj proceduri, sredstva osigurati rebalansom proračuna u sljedećoj 2014 godini.

Bojan Glavašević je gradonačelnika Vlahušića obavijestio kako će se u Vukovaru, gradu prijatelju Dubrovnika, uskoro u sklopu Memorijalnog muzeja Domovinskog rata urediti mjesto sjećanja koje će biti prilagođeno djeci osmih razreda osnovne škole. Ministarstvo obrazovanja financirat će taj projekt kako bi djeca učila o ratnoj povijesti cijele zemlje u samom gradu heroju, simbolu razaranja.

Gradonačelnik Vlahušić predložio je da se obnovom tvrđave Imperijal na Srđu i trajnim smještajem Muzeja Domovinskog rata u ratnu dubrovačku priču jednim dijelom uključi i priča prijateljskog grada Vukovara.

Drugom dijelu sastanka nazočili su predstavnici hrvatskih ratnih vojnih invalida kojima je dodijeljeno zemljište na dubrovačkom predijelu Nuncijati. Oni su pomoćniku ministra izložili svoje probleme u vezi s izgradnjom kuća, koji su se počeli razrješavati jer je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u studenome usvojen detaljni plan uređenja naselja Nuncijata.

Kako je na predavanju u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu kojeg je organizirala udruga Benedikt u povodu obilježavanja 70. obljetnice savezničkog bombardiranja Splita i okolice rekao Rajčić u tom je bombardiranju sudjelovalo ukupno 27 američkih zrakoplova 112 Zrakoplovne armije koji su pri tomu bacili oko 77 tona bombi

U savezničkom bombardiranju 5. prosinca 1943. godine na području Kaštela i Splita poginulo je 155 osoba, a prema riječima povjesničara Tihomira Rajčića za vrijeme bivše jugoslavenske vlasti manipuliralo se tim žrtvama i pretežito ih se prikazivalo žrtvama fašističkog terora. Na spomen ploču stradalnih u savezničkom bombardiranju 5. prosinca 1943. godine u Kaštel Sućurcu bilo je navedeno da su to žrtve fašističkog terora. Tek 1993. godine podaci na spomen ploči su ispravljeni i navedeno je da su stradalnici žrtve savezničkog bombardiranja. Kako je  na predavanju u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu kojeg je organizirala udruga Benedikt u povodu obilježavanja 70. obljetnice savezničkog bombardiranja Splita i okolice rekao Rajčić u tom je bombardiranju sudjelovalo ukupno 27 američkih zrakoplova 112 Zrakoplovne armije koji su pri tomu bacili oko 77 tona bombi.

U Kaštel Sućurcu je poginulo 97 osoba. Većina poginulih bila je u crkvi dok se služila misa.

„Desetljećima nakon bombardiranja Kaštel Sućurca mještane je pogađalo zataškavanje tog događaja i krivo predstavljanje poginulih kao žrtave fašističkog terora", rekao je prof. Rajčić.

Tumačeći takvu manipulaciju žrtvama savezničkog bombardiranja prof. Rajčić je kazao kako je „Josip Broz pokušao naplatiti ratnu odštetu od Amerikanaca i Engleza za te žrtve što su oni odbili pa se onda najisplativije učinilo sve ih prikazati kao žrtve fašističkog terora da bi mogao naplatiti odštetu od Njemačke".

Po riječima prof. Rajčića žrtvama savezničkog bombardiranja Kaštel Sućurca i Splita manipulira i „Jasenovac Research Institute" u New Yorku kojeg su osnovali Srbi koji žive u tom gradu.

Taj institut brojne Kaštelane i Splićane, koji su stradali u savezničkom bombardiranju, vodi kao žrtve Jasenovca, ustvrdio je prof. Rajčić.

Kako tvrde skupili su više od 650 tisuća potpisa, a to je dovoljno za još jedan referendum. Sada će popisane knjige spremiti i predati u Sabor uz zahtjev predsjedniku Sabora da raspiše referendum.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara objavio je broj prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma o ćirilici. Kako tvrde, sakupili su više od 650 tisuća potpisa, a to je dovoljno za još jedan referendum. Sada će popisane knjige spremiti i idući tjedan predati u Sabor uz zahtjev predsjedniku Sabora da raspiše referendum.

Na konferenciji za novinare zahvaljeno je volonterima koji su omogućili prikupljanje ovolikog broja potpisa, kao i svima iz "vukovarske Hrvatske". 

- Tokom sljedećeg tjedna ćemo predati kutije u Sabor i od njega, nakon pregleda potpisa, očekujemo raspisivanje referenduma - kaže nam Igor Gavrić, glasnogovornik Stožera. 

Od Gavrića smo pokušali saznati hoće li i Stožer, po uzoru na inicijativu U ime obitelji, od predavanja potpisa u Sabor napraviti svojevrsnu predstavu. Naime, U ime obitelji okupili su velik broj svojih pristaša koji su ih ispratili do Sabora.

- Najveći posao smo odradili, a još uvijek imamo određen broj kutija koje moramo obraditi. Na koji način ćemo predati potpise ćemo odlučiti tijekom vikenda na sastancima Stožera gdje ćemo u suradnji s KOT-om na državnoj razini odlučiti o predaji - kaže Gavrić. 

Još jednom je naglašeno kako je tijekom prikupljanja potpisa bilo problema, od nedavanja suglasnosti do provokacija. Stožer su zasmetali i medijski napisi o navodnim kršenjima pravila; tvrde da su za svako mjesto na kojem su se prikupljali potpisi dobili suglasnost.

- Ovim pitanjem se želimo približiti razvijenim zemljama Europske unije. To je europski standard. Ne diraju se prava manjina nego se cenzus diže na 50 posto, to je bitno napomenuti i tu ne vidimo ništa sporno - zaključuje Gavrić.

Podsjetimo, dnevno.hr još u četvrtak ekskluzivno je objavio informaciju kako imaju dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, unatoč svim poteškoćama koje su im stale na put. Naime, iz Stožera su tvrdili da im je rad na štandovima bio onemogućavan, govorilo se i o napadima na prikupljivače potpisa, ali po svemu sudeći Stožer je ovu bitku uspješno dobio.