"Sa Sanaderom sam razgovarao više puta kada bi me pozivao i inzistirao da nešto ne učinim, a ja sam mu objašnjavao da tako ne mogu postupiti", prisjetio se Faber. Sanader mu se tvrdi, izravno obraćao, čak i kada ga je zvao na razgovore s tadašnjim ministrom unutarnjih poslova, danas predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom kojemu je Faber formalno bio odgovoran.

Bivši ravnatelj policije Vladimir Faber posvjedočio je danas na suđenju u slučaju Fimi media da je bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić u premijerov ured u vladi ulazio bez ikakvog pregleda, a tadašnjeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera prozvao je i da ga je s čela policije smijenio jer nije pristao stornirati "slučaj kamioni".
Time je pobio iskaz šefa Sanaderova osiguranja koji je kazao da Barišić nije mogao bez pregleda ući u sjedište vlade te potvrdio Barišićeve riječi da mu je 'slobodan ulaz' odobren jer je u aktovci vrlo često imao gotovinu koju je davao premijeru.

"Barišića sam vidio najmanje tri puta kako bez kontrole ulazi u vladu. Policajci su ga pozdravljali, imao je VIP status. Pitao sam o čemu se radi i saznao da je Barišić intimni prijatelj, najbliži suradnik Ive Sanadera i da uživa poseban status. Kategorički tvrdim da ono što se moglo čuti kako bez pregleda nije mogao ući u vladu ne odgovara istini", kazao je Faber.

Bivši ravnatelj policije, koji se sam javio za svjedočenje u ovom slučaju, u sudnici je kazao i da je s najviše policijske dužnosti smijenjen jer je odbio stranačko kadroviranje i unatoč Sanaderovoj naredbi ustrajao na podnošenju kaznene prijave u slučaju kamioni protiv bivšeg HDZ-ovog ministra obrane Berislava Rončevića.

"Sa Sanaderom sam razgovarao više puta kada bi me pozivao i inzistirao da nešto ne učinim, a ja sam mu objašnjavao da tako ne mogu postupiti", prisjetio se Faber.

Sanader mu se tvrdi, izravno obraćao, čak i kada ga je zvao na razgovore s tadašnjim ministrom unutarnjih poslova, danas predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom kojemu je Faber formalno bio odgovoran.

"I tada sam mu ukazao na neke nepravilnosti u postupanju djelatnika uprave za posebne poslove sigurnosti što je rezultiralo kaznenim postupcima", rekao je Faber.

Na pitanje Sanaderove obrane odgovorio je da bivšem premijeru nije zamjerio smjenu, jer je kao policijski profesionalac prihvaćao svaki raspored unutar MUP-a. "Smjena je bila u skladu sa zakonom, nisam imao nikakav osobni animozitet. Prigovorio sam mu jedino jer smo ja i vrh kriminalističke policije tada imali vrhunske rezultate", rekao je Faber, ističući da se za svjedoka javio motiviran isključivo željom za istinom.

No, na Sanaderovo pitanje ne temelju kojega ga je akta smijenio, Faber je ispričao kako ga je Sanader osobno pozvao u vladu gdje je galameći i udarajuči šakom po stolu govorio da mora stornirati slučaj kamioni.

Kazao je i da ga je nakon toga tadašnji ministar Karamarko više puta izvijestio da Sanader ustraje na njegovoj smjeni. "Karamarko je odbio potpisati smjenu tijekom travnja ili svibnja, ali što se dogodilo kada je potpisao u lipnju ne znam. Rekao je da više nije mogao podnijeti pritisak, ali da se izborio da ostanem u MUP-u iako je Sanader želio da prijeđem u Državnu upravu za zaštitu i spašavanje", istaknuo je Faber.

Upitan zbog čega svoje danas izrečene primjedbe nije iznio pred saborskim povjerenstvom o "slučaju kamioni", rekao je da je pritisak na njega uslijedio dva ili tri mjeseca kasnije. "No, i tada sam rekao da ima puno pritisaka na policiju, ali da ćemo pošteno napraviti istragu i o tome izvijestiti Državno odvjetništvo", kazao je Faber.

Sanaderova obrana na kraju je prigovorila njegovu iskazu, ističući da ne vjeruje u Faberove plemenite namjere te da je iskaz motiviran "subjektivnim osjećajem da mu je za smjenu kriv Sanader".

I bivši premijer je rekao da je Faber iznio čitav niz neistina te da je svjedočio tendenciozno. "On je jedan od ravnatelja koji je bio najkraće na toj dužnosti. Osobna frustracija razlog je ovakvog iskaza, a smijenila ga je vlada, ne ja", rekao je Sanader.

Dodao je i da Faber nema osobnih saznanja o Barišićevim ulascima u vladu te da čak i da je osiguranje nekoga propuistilo bez pregleda ne znači da je kao premijer to naredio

Trenutačna konstrukcija ubojstva koju policija ima temelji se na sumnji da je Vukosava G. ubijena jer je postalo jasno da svoj novac, kamatari nikad neće dobiti. Pri pucnjavi teško je ranjen Miličin suprug Stipo koji se ubojici vjerojatno našao na putu.

U petak predvečer u zagrebačkoj Dubravi ubijena je Vukosava G. (55) zajedno sa svojom sestrom Milicom Z. (53), te kako navode mediji Vukosava je navodno i bila cilj naručenog ubojstva. Ovu izjavu je za policiju dao novi svjedok koji se javio nakon masakra te je sada pod policijskom zaštitom.
Motiv ubojstva je, navodno, novčani dug sina Slavena (32) ubijene Vukosave.
Nagađa se kako je sin upravo zbog novčanih dugova pobjegao u Njemačku, te kako je primio upozorenja da mu ističe rok za povrat duga novca.
Istražitelji su trenutačno najviše pozornosti pridodali poslovima sina ubijene Vukosave koji je u rujnu otišao u Njemačku jer je navodno ostavio dugove u Hrvatskoj.
Sin ubijene policiji nije prijavljivao prijetnje te mu se navodno nije ni moglo ući u trag.
Trenutačna konstrukcija ubojstva koju policija ima temelji se na sumnji da je Vukosava G. ubijena jer je postalo jasno da svoj novac, kamatari nikad neće dobiti.
Pri pucnjavi teško je ranjen Miličin suprug Stipo Z.  koji se ubojici vjerojatno našao na putu. No, smatra se kako ubojica nikako nije smio ostaviti svjedoke. Stipo je preživio napad, ali je propucan u donjem dijelu tijela te ima ozljede na nozi i u dijelu trbuha.
U Kliničkoj bolnici Dubrava Stipo se trenutačno oporavlja te je pod jakom zaštitom policije jer je vidio ubojicu.
Istražiteljima bi u rasvjetljavanju ovog slučaja, s obzirom na to da sumnjaju na činjenicu tko je naručitelj smaknuća, mogla pomoći osoba koja se javila poslije ubojstava i dala im značajne informacije o zločinu.
Nagađa se kako sin ubijene Vukosave u Zagrebu i da je razgovarao s policijom te kako je i on pod zaštitom. Nakon detaljne istrage biti će dostupno više informacija o ovome zločinu.

Zbog činjenice kako je na Šarića upisan veliki dio imovine koji po tvrdnjama tužiteljstva zapravo pripada Sanaderu, Ivo Šarić je predložen za svjedoka. Ivo Šarić je vlasnik dijela vile u elitnoj zagrebačkoj Kozarčevoj ulici, šuma, pašnjaka, vikendice, ali i bankovnih računa van Hrvatske.

U ponedjeljak 9. prosinca u slučaju Fimi media bi trebao svjedočiti Ivo Šarić, Sanaderov punac. Zbog bolesti je sve do sada odgađao dolazak na sud, te je sudski vještak iz liječničke dokumentacije zaključio kako to ne može biti opravdanje za izostanak.
Po naređenju sutkinje Ivane Čalić, Ivu Šarića na sud je trebala dovesti policija.
Umjesto policije Šarića je na sud na Zrinjevcu oko 9:20 sati dovela njegova kćer Mirjana Sanader. Ivo Šarić se pozvao na zakonsku 'blagodat' da ne mora svjedočiti protiv svoga zeta Ive Sanadera.
Zbog činjenice kako je na Šarića upisan veliki dio imovine koji po tvrdnjama tužiteljstva zapravo pripada Sanaderu, Ivo Šarić je predložen za svjedoka.
Ivo Šarić je vlasnik dijela vile u elitnoj zagrebačkoj Kozarčevoj ulici, šuma, pašnjaka, vikendice, ali i bankovnih računa van Hrvatske.
Šariću ovo nije prvi put kako odbija svjedočiti protiv Ive Sanadera, kada je prije godinu i pol dana došao na suđenje u slučaju Fimi media također se pozvao na zakonsku blagodat da ne mora svjedočiti protiv člana obitelji, a iz spisa je tada izdvojen i njegov istražni iskaz koji, po pisanju medija, nije bio povoljan za Sanadera.
Nakon Šarića na klupu za svjedoke je sjeo bivši ravnatelj policije Vladimir Faber. On bi po tvrdnjama tužiteljstva trebao pobiti iskaz šefa Sanaderova osiguranja koji je kazao da bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić nije mogao bez pregleda ulaziti u Sanaderov dom ili njegov ured u vladi. Obrana se usprotivila Faberovom svjedočenju jer je smijenjen u vrijeme Sanaderova mandata.

Karamarko je upozorio na katastrofalnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, ocjenivši je 'više nego dramatičnom' te je pozvao premijera Milanovića na hitnu rekonstrukciju Vlade.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na konferenciji za medije najavio je održavanje Svehrvatskog gospodarskog foruma za petak 13. prosinca na kojem će stranka predstaviti temeljne točke svog gospodarskog programa.
Karamarko je upozorio na katastrofalnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, ocjenivši je "više nego dramatičnom" te je pozvao premijera Milanovića na hitnu rekonstrukciju Vlade. Ako to ne učini, HDZ će tražiti prijevremene izbore.
Također, pozvao je predsjednika Josipovića da sazove izvanrednu sjednicu Vlade jer se Hrvatska približava trenutku u kojem se može urušiti čitavi sustav. "Od predsjednika države Ive Josipovića zatražili smo da iskoristi ustavne ovlasti i sazove izvanrednu sjednicu Vlade na kojoj bi se raspravljalo o aktualnoj gospodarskoj situaciji", rekao je Karamarko.

"Najgenijalniji vođe koje je Hrvatska imala su ban Jelačić i barun Trenk. U suvremenoj politici jedino Tuđman. On je znao procijeniti situaciju u danom trenutku, imao je to u sebi. Znao je reći 'idemo i dosta', ali i on je bio premalo odlučan. Premda mu mnogi prigovaraju odlučnost, ja vjerujem da je Tuđman bio previše popustljiv i blag, ali i dalje smatram da je imao to liderstvo u sebi.", kazao nam je Gruden.

Doktor Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik najneobičnija je povijesna ličnost. Riječ je o čovjeku koji ima nemjerljive zasluge za stvaranje moderne hrvatske države, a na drugoj strani njegova dijela osporavaju se od strane sustava. Stvaranje Hrvatske bez ličnosti kao što je bio Tuđman ne bi bilo moguće. Biti lider, državnik i utemeljitelj to je mogao samo Tuđman. I dok se s jedne strane mnogi dive i klanjaju Titu, lik čovjeka koji je ispunio hrvatski san društvo gura i sustavi guraju u zaborav. Primjerice, nakon 12 godina Primošten više nema Ulicu doktora Franje Tuđmana. Ulica koja je nosila ime prvog hrvatskog predsjednika preimenovana je u povijesni toponim Mala Raduča. Za taj naziv glasovala je vladajuća Nezavisna lista načelnika Stipe Petrine. I trg doktora Franje Tuđmana u Zagrebu jedna je livada koja nosi njegovo ime, ali ona danas služi kao šetalište i za obavljanje nužde pasa. Nedavno je govoreći o liderima i ulozi vođa u politici ugledni psihijatar Vladimir Gruden rekao kako našoj zemlji nedostaje vođa. "Najgenijalniji vođe koje je Hrvatska imala su ban Jelačić i barun Trenk. U suvremenoj politici jedino Tuđman. On je znao procijeniti situaciju u danom trenutku, imao je to u sebi. Znao je reći 'idemo i dosta', ali i on je bio premalo odlučan. Premda mu mnogi prigovaraju odlučnost, ja vjerujem da je Tuđman bio previše popustljiv i blag, ali i dalje smatram da je imao to liderstvo u sebi.", kazao nam je psihijatar.

Četrnaest je godina prošlo od Tuđmanove smrti. Kako je obljetnica dan kada se prisjećamo uloge koju je u povijesti naroda i države imao utemeljitelj neovisne Hrvatske odlučili smo provjeriti što građani Hrvatske danas misle o liku i dijelu prvog hrvatskog predsjednika.

"Pamtim ga kao oca domovine. Neku važnu ličnost u mom djetinjstvu. Vjerojatno je i posredno utjecao na moj odabir studija. Ništa mu ne zamjeram. Lako nam je glumiti generale poslije bitke. U ratu se radi svašta i možda neki potezi nisu baš najbajniji, ali tako je to u ratu. Moraš dati svašta, gubiti, zadovoljiti različite interesne sfere. Ako baš nešto moramo zamjeriti to se onih valjda sto obitelji. Ne bi rekla da ga većina Hrvata ne simpatizira. Problem je u medijima koji to preuveličavaju. Jednako kao što su to radili na referendumu pa se činilo da je više ljudi protiv ili se barem željela stvoriti takva slika. Mislim da kada prođe barem još nekih 30-tak godina, kako i povijest diktira da je najbolje vrijeme za objektivno sagledati činjenice. Dobiti ćemo bolji uvid koliko je njegov rad zaslužan za činjenicu da imamo domovinu, pa kakva god ona bila.", rekla nam je djevojka s kojom smo razgovarali.

Studentica s kojim smo imali prilike popričati rekla nam je da se sjeća vlaka slobode kojim se Tuđman provezao od Zagreba do Splita. "On je simbolizirao slobodu, kraj rata i stradavanja. U tom trenutku mi se činilo da je mojoj domovini samo nebo granica. Ne bih rekla da mu zamjeram, ali žao mi je što nije bio mudriji kod biranja suradnika i ljudi koji su vodili državu. Nakon rata, naravno. Rezultati toga su milijuni pokradenih kuna i država na koljenima. Hrvati ne cijene ljude koji su dali sve za nas, nikada i nismo. Mislim da ni dr. Tuđman nije prošao bolje. Osim što možda ima veće počivalište na Mirogoju.", zaključuje naša sugovornica.

"Pamtim ga onim dječjim očima kao čovika koji je mog ćaću natira da plače od sriće tada to nisam pretjerano shvaćala, danas ga razumijem. I to mi dovoljno govori o njemu. On je hrvatski san pretvorio u javu. Našlo bi se dosta toga što mu zamjeran, ali lako je biti general poslije bitke, zar ne? Franjo Tuđman je totalno degradiran kao povijesna ličnost u novijoj hrvatskoj povijesti. Da je rođen kao Amerikanac već davno bi krasio neku dolarsku novčanicu finog iznosa. Toliko o nama.", stav je jedne djevojke iz Dalmacije.

Franjo Tuđman je čovjek koji je uspio ostvariti nedosanjani san mnogih Hrvata u zadnjih devet stoljeća, a to je stvaranje hrvatske države, rekao nam je jedan građanin. "Zato svemogući Bog na nebu, a Franjo na zemlji. Neka mu je vječna slava i hvala. Franji Tuđmanu ništa ne zamjeram, naprotiv, uzdižem ga do zvijezda. Pamtim ga po jasnoći i snazi političkih odluka. Sve što je zacrtao ostvario je. Pamtim ga i po tome da je jedini velikan koji je spasio svoj narod od ropstva i koji je dobio rat, a da ga je njegov narod pljuvao i pljuje.", objasnio nam je jedan zaljubljenik u lik i dijelo prvog hrvatskog predsjednika.

"Pamtim ga po nakrivljenim ustima i uvijek savršeno namještenoj frizuri. Zamjeram mu što sam za vrijeme svakih vijesti trebala prestati disati da bi svi u kući čuli što on ima za reći. Nadala sam se da će taj rat završiti čim prije da i tišina svaki sat završi. Kad' ono tek kasnije skužila da Vijesti i Dnevnik nisu ratne emisije. Zar je u Hrvatskoj išta dovoljno priznato? Mi smo ujedinjeni samo na istaknute datume i dane kada možemo javno izraziti svoju ljubav, dubokoumnost, pamet. Svi sve znamo, volimo, razumijemo tako da drugi vide. Već sutra u svoja četiri zida svatko se bori za svoju gu*icu, a ono od jučer je prošla svršena stvar.", ljuta je jedna građanka.

Da ga pamti kao osloboditelja i velikog čovjeka, ispričao nam je jedan mladić. "Svi smo ga veličali i slavili, ali kako su godine prolazile tako je došlo do onog pitanja jel' on izdao Vukovar. I sad kad čujem njegovo ime ima tu i strahopoštovanja, ali i gorčine. Nije dovoljno priznat jer su njegovi nasljednici uništili njegovu stranku, a s time i njegovo ime koje je iz prvotnog obožavanja preraslno u neku vrstu srama.", ističe naš sugovornik.

Za studenta s kojim smo pričali Tuđman je čovjek koji ima veliki povijesni značaj za našu zemlju. "Jedini čovjek koji je imao snagu i odvažnost izvesti odjeljenje i samostalnost Hrvatske. Veliki domoljub i izrazito pozitivna ličnost u hrvatskoj povijesti. Zamjeram mu što nije napravio političku lustraciju protivnika Hrvatske koji opet izlaze u ova naša vremena na svijetlo dana. I, iako ga danas pokušavaju diskriminirati, njegov lik i djelo će postajati sve jači, jer to zaslužuje.", stav je ovog studenta iz Hercegovine.

Vlada Republike Hrvatske je donijela zaključak o prihvaćanju Dodatka II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike kojim se, za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora, materijalna prava državnih službenika i namještenika ugovorena u člancima 50. i 64. neće isplaćivati (božićnica i regres), a prava iz članka 55. stavak 2, 56. stavak 4 i 69. se privremeno ograničavaju (dnevnica, terenski dodatak i osnovica za isplatu jubilarnih nagrada)".

U ponedjeljak na telefonskoj sjednici Vlade RH odlučeno je da za državne službenike nema božićnice i regresa.
Iz Vlade je priopćeno: "Vlada Republike Hrvatske je donijela zaključak o prihvaćanju Dodatka II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike kojim se, za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora, materijalna prava državnih službenika i namještenika ugovorena u člancima 50. i 64. neće isplaćivati (božićnica i regres), a prava iz članka 55. stavak 2, 56. stavak 4 i 69. se privremeno ograničavaju (dnevnica, terenski dodatak i osnovica za isplatu jubilarnih nagrada)".
U slučaju novih zapošljavanja i umirovljenja tijekom 2014. godine, primjenjivat će se klauzula 2 za 1, sukladno mogućnosti državnog proračuna. Iz Vlade su nadodali: "U slučaju pozitivnog rasta bruto domaćeg proizvoda u tri uzastopna tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3% za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora, Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike prestaje važiti, a sva se prava iz Kolektivnog ugovora u cijelosti nastavljaju primjenjivati."

Pozivajući se na zaključke subotnjega Sabora Zajednice županijskih zajednica HVIDR-e, ta je udruga danas priopćila kako će prosvjed organizirati "zbog ugrožavanja osnovnih egzistencijalnih prava te potpunog ignoriranja i neuvažavanja mišljenja i prijedloga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata od strane Ministarstva branitelja i Vlade RH".

U znak protivljenja najavama smanjenja mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, HVIDRA je za sutra, 10. prosinca, u podne najavila prosvjed ispred Hrvatskog sabora na kojemu očekuje 1500 svojih članova, ističući da ni oni niti njihove obitelji ne mogu više snositi posljedice "nečijeg neznanja i nesposobnosti u vođenju poslova za koje su izabrani".

Pozivajući se na zaključke subotnjega Sabora Zajednice županijskih zajednica HVIDR-e, ta je udruga danas priopćila kako će prosvjed organizirati "zbog ugrožavanja osnovnih egzistencijalnih prava te potpunog ignoriranja i neuvažavanja mišljenja i prijedloga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata od strane Ministarstva branitelja i Vlade RH".

U udruzi osuđuju Vladine najave daljnjega smanjivanja mirovina i mirovinskih primanja hrvatskim ratnim vojnim invalidima, hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Posebno su, ističu, ogorčeni objašnjenjima o očuvanju državnog proračuna, budući da su ukupna primanja branitelja od 2001. godine, napominju, smanjena do 40 posto.

Naglašavaju kako su ratni vojni invalidi već uvelike dali svoj doprinos u spašavanju svoje države za koju su se borili. Upozoravaju da nijedna društvena skupina nije nikada bila u ovako podređenom položaju kao hrvatski ratni vojni invalidi, branitelji i članovi njihovih obitelji, budući da su stalno na udaru kritika i "očito predstavljaju najveći teret države u koju su ugradili dijelove svoga tijela i dali svoje živote".

"HRVI su dali dovoljno za opstojnost države i ne mogu snositi daljnja ugrožavanja osnovnog egzistencijalnog statusa svojih obitelji radi saniranja teških posljedica nečijeg neznanja i nesposobnosti u vođenju poslova za koje su izabrani", poručuju iz HVIDR-e.

Vladi zamjeraju i da u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je od 22. listopada u saborskoj proceduri, nije prihvatila nikakve prijedloge udruga i institucija, niti amandmane predsjednika HVIDR-e i HDZ-ovog saborskog zastupnika Josipa Đakića.

"U potpunosti se protivimo ukidanju svih članaka važećeg Zakona kojima se ukida pravo na opskrbninu za korisnike obiteljske invalidnine, korisnike osobne invalidnine i hrvatske branitelje koji su nesposobni za privređivanje radi usklađivanja s drugim zakonom – Zakonom o socijalnoj skrbi, na temelju kojeg će veliki broj korisnika izgubiti svoja prava, te prijenos nadležnosti na drugo ministarstvo – Ministarstva socijalne politike i mladih", ističe HVIDR-a.

Protivi se i predloženom ukidanju zakonskog članka koji jamči pravo na besplatne udžbenike za djecu smrtno stradalog hrvatskog branitelja, HRVI-je i njihovu djecu, te prijenos nadležnosti na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Traže usklađivanje osobne invalidnine HRVI-a s porastom plaća u RH, budući da se proračunska osnovica, ističu, nije mjenjala od 2003. godine.

U tzv. Savezu antifašističkih boraca NOB-a RH su odlučili trajati što dulje. Zbog sve manje živih partizana odlučili su pomladiti i članstvo i vodstvo, jer je u pitanju gotovo milijarda kuna koje svake godine uzmu iz proračuna. Njihov novi predsjednik je rođen 12 godina nakon rata, a novi potpredsjednik koji se školovao u Moskvi najavljuje radikalniju retoriku i 'odlučnije' akcije. Otkrivamo tko su novi čelni ljudi hrvatskih partizana.

 Iako je od kraja Drugog svjetskog rata prošlo točno 68 godina, tzv. Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske danas ima oko 40 tisuća članova u 117 općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Polovina su živi partizanski borci, a polovina njih su članovi njihovih obitelji koji po raznim osnovama uživa obiteljske mirovine poginulih boraca i slično.

Prosječan iznos tih mirovina je je oko 2.700 kuna. Usporedbe radi, prosječna hrvatska radnička mirovina danas iznosi 2.150 kuna.

Iako je zadnji dan rata 1945. prema službenih podacima u Hrvatskoj bilo oko 110 tisuća partizanskih boraca, gotovo 70 godina kasnije taj je broj još uvijek značajan. Naime ni oni sami nemaju točnu evidenciju ali samih boraca ima negdje oko 19 tisuća. No ono što se zna je podatak da Hrvatska isplaćuje 28.334 (partizanske) mirovine koje porezne obveznike koštaju 934 milijuna kuna svake godine. U toj brojci se naravno ne podrazumijevaju samo sudionici NOB-a, već i njihove obitelji, koje su naslijedile mirovine, a zanimljivo najmlađi primatelj/korisnik mirovine koji ima status borca Narodnooslobodilačkog rata ima 71 godinu, što znači da je 1945. imao samo tri godine. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje tvrde kako je moguće da se radi o djetetu iz izbjegličkih logora i da je to osnova po kojoj prima mirovinu.

Svjesni kako vrijeme čini svoje, a prirodnim smanjivanjem broj antifašističkih boraca se značajno prorijedio, u Savezu su došli na genijalnu ideju. Naime, kako ne bi izgubili povlastice koje uživaju, od vikenda su odlučili pomladiti članstvo ali i vodstvo. Pa su umjesto dosadašnjeg predsjednika izabrali novoga koji je rođen 12 godina nakon rata. Jasno zbog toga su svojevremeno morali izmijeniti i Statut pa sada za članstvo u najdugovječnijoj udruzi u Hrvatskojviše nije uvjet da si bio partizan nego član može biti svatko tko se zalaže za njihove vrijednosti -proletarijata, antifašizma, NOB-a i jasno otvorene netrpeljivosti prema vječnom neprijatelju - Katoličkoj crkvi i hrvatskim domoljubnim i tradicijskim vrijednostima.

Dakle za vikend su partizani izabrali novog predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH. To je donedavni predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Poznanovca i predsjednik SUBNOR-a Krapinsko-zagorske županije Franjo Habulin. Izaslanici na izbornoj skupštini su za njegovom zamjenika izabrali prof.dr.Josipa Milata koji je imao samo jedan glas više od protukandidatkinje Ive Marčetić (1982.godište) koja se rodila 37 godina nakon rata i 2 godine nakon smrti komunističkog diktatora Josipa Broza.

Dakle, očit je trend pomlađivanja partizana u Hrvatskoj, jer je njihov novi predsjednik - vatrogasac i antifašist Titov Zagorac Habulin rođen 1957.godine, dok je potpredsjednik Milat inače profesor predagogije na Filozofskom fakultetu u Splitu imao tri godine kada je započeo rat, a kada je završio imao je sedam. Zanimljiv podatak iz Milatove biografije je onaj o "stručnom usavršavanju" u tadašnjem Sovjetskom savezu gdje je sredinom 80-tih godina pohađao moskovski Zavod za politehniku, a kasnije je i predavao na Državnom institututu Ruske federacije u Moskvi.

E taj profesor i antifašist je na inauguracijskom nastupu za vikend prozvao Katoličku crkvu da sve više otvoreno postaje 'propagator fašizma u Hrvatskoj' založivši se za reviziju ugovora Hrvatske s Vatikanom, dok je hrvatsku vlast pozvao da protiv fašista u Hrvatskoj djeluje u skladu s Ustavom. Onako kako se to radilo u njihova vremena. 
I nekadašnji predsjednik Saveza Ivan Fumić, poznat kao najmlađi bombaš, mlađi čak i od legendarnog Boška Buhe, založio se za prestanak financiranja 'prebogate katoličke crkve' te za uvođenje vjerskog poreza, ustvrdivši da Crkva u Hrvata sve više djeluje politički, a ne vjerski. Po njegovim riječima, referendum o braku i zahtjev za referendumom protiv ćirilice u Vukovaru 'potječe upravo s Kaptola'.
Dosadašnji predsjednik Ratko Maričić upozorio je da Hrvatskoj i Europi prijeti opasnost od fašističkih i nacističkih ideja koje, kako je rekao, potiču od nedemokratskih snaga kojima se treba odlučno suprotstaviti. Antifašističke snage u državi, naglasio je, treba organizirati kako bi svrsishodnije djelovale u zaštiti demokracije i slobode. Svakakvih se inače rasprava moglo čuti na tom cirkusu mladosti i starosti. U raspravi je kandidat za zamjenika predsjednika Saveza Jovan Vejnović istaknuo kako treba biti odlučniji u reakciji na napade na Ustav, ograničavanje različitosti i druge, kako je rekao, opasne tendencije kao što su neofašizam i povijesni revizionizam.
Sudionici skupštine su oštro zamjerili državnom vodstvu što se nisu nitko od izaslanice ministra branitelja nije odazvao njihovom povijesnom skupu na kojem su najavili odlučnije djelovanje i oštriju retoriku prema "silama prošlosti". 
Dakle, osim što su se odlučili pomladiti novi hrvatski partizani najavljuju i nove akcije za koje će im trebati ne samo dosadašnja sredstva nego i nova koja bi se prema njihovoj ideji trebala uzeti Crkvi. Ako je suditi po nedavnom prozivanju Josipa Šimunića kojem su spominjali i "duboku jamu" sve mlađi hrvatski partizani spremaju se zajedno s vječnim i doživotnim partizanom Stipom Mesićem u novi juriš po šumama i gorama!

Stav Vlade je vjerojatno da to bude most. No, još jedanput naglašavamo da mi ne prejudiciramo nikakvo rješenje jer nije dobro kada se oficijelna politika miješa ili mijenja u struku. Dakle, ovo je isključivo stručno

Europska komisija uskoro bi trebala objaviti mišljenje o najboljem načinu povezivanju juga s ostatkom Hrvatske. "Iz nekih izvora imam informaciju da će odabrati Pelješki most kao najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske", rekla je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, ali isto tako kaže da u sedmogodišnjem planu Europske komisije Pelješki most nije prioritet, kao ni povezivanje Dubrovnika, ali ni nastavak gradnje autoceste, unatoč tome što su svi koridori ucrtani u kartu Europe.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Siniša Hajdaš Dončić, rekao je za Dnevnik Nove TV da je četvrtina posla već obavljena te da će savjetodavna komisija Ministarstva, Europske komisije te Bosne i Hercegovine u utorak, 10.prosinca, donijeti posljednji nacrt studije. "Studija izvodljivosti obuhvaća ili omogućava da se za jedno od rješenja kreće u izradu građevinske dozvole. To jest, zapravo sve potrebne prostorno-planske dokumentacije ili operativne dokumentacije za jedno od tih rješenja. Tek nakon toga Europska komisija donosi odluku kako će, na koji način i da li će sufinancirati jedno od prometnih rješenja povezivanja hrvatskog juga. Stav Vlade je vjerojatno da to bude most. No, još jedanput naglašavamo da mi ne prejudiciramo nikakvo rješenje jer nije dobro kada se oficijelna politika miješa ili mijenja u struku. Dakle, ovo je isključivo stručno".

Dakle, ostaje za čekati mišljenje Europske komisije, nadležnog Ministarstva i BiH, na koji će način i kada biti riješeno pitanje koje muči sve stanovnike juga Hrvatske, a koji su većinom suglasni u tome da je najbolje rješenje upravo gradnja Pelješkog mosta.

U Račićevoj biografiji stoji da je rođen 1868. dok je umro, ili je ubijen 1943. godine. Ističe se kako ga je vođa četničkog pokreta zloglasni Draža Mihailović imenovao četničkim povjerenikom za Split i Dalmaciju.

Zid Klinike za radiologiju KBC-a Split ukrašen je slikom četničkog povjerenika za Split iz Drugog svjetskog rata, liječnika Jakše Račića. Ispod slike je objašnjeno da se radi o prvom rendgenologu i inženjeru medicinske radiologije u Splitu. Onima koji manje poznaju povijest ova slika nije ništa neobično, ali za one koji su upućeni u povijest Splita slika je neprihvatljiva.

Naime, Jakša Račić nije bio samo liječnik. On je na početku Drugog svjetskog rata pristupio četničkom pokretu, pa ga je i četnički vojvoda Draža Mihailović imenovao povjerenikom za Dalmaciju. Za Slobodnu Dalmaciju branitelj koji je svjedočio tome prizoru kaže kako takav monstrum krasi jedan od zidova bolnice, a on kao osoba koja je u Domovinskom ratu ranjavana i koja se borila protiv četnika mora dolaziti na pregled i gledati njegovu sliku.

U Račićevoj biografiji stoji da je rođen 1868. dok je umro, ili je ubijen 1943. godine. Ističe se kako ga je vođa četničkog pokreta zloglasni Draža Mihailović imenovao četničkim povjerenikom za Split i Dalmaciju. Rođen je u Vrbanju na otoku Hvaru, a u Pragu, Grazu i Innsbrucku studirao je medicinu. Doktorirao je 1900. godine. U Innsbrucku je radio kao asistent na Institut za opću i eksperimentalnu patalogiju. Daljnju specijalizaciju završio je u Ljubljani, a u Splitu je 1904. otvorio svoju kliniku. Kasnije je dogurao i do gradonačelnika. Pitanje koje ostaje visjeti u zraku je tko je sliku postavio na zid splitske bolnice?