Najnovija uhićenja uslijedila su nakon što je Zdenka Peternel iznijela svoju obranu, što je vrlo znakovito
Zvonimir Radić, splitski poduzetnik i jedan od bliskih suradnika Nadana Vidoševića, uhićen je u sklopu nastavka istrage u aferi Remorker. Kako doznajemo, osim Radića uhićeno je još nekoliko osoba iz HGK, a doznaje se da su većina njih u HGK radili na direktorskim pozicijama. Radićev poslovni put vezan je uz Vidoševića jer su u isto vrijeme bili u Dalmacijacementu, a osim toga Radić je jedno vrijeme bio i u Upravnom odboru HGK.
Nakon što je Vidošević uhićen, za medije je izjavio da je to za njega iznenađenje. Najnovija uhićenja uslijedila su nakon što je Zdenka Peternel iznijela svoju obranu, što je vrlo znakovito jer upućuje na to da je u opsežnom iskazu koji je trajao sedam sati istražiteljima očito dala neke nove tragove.
Prije glasanja Davorin Mlakar zatražio je uime Kluba HDZ-a stanku jer je "tek jutros doznao da se Odbor za Ustav očitovao o njihovim amandmanima", odnosno da ih je sve odbio
Sa 95 glasova za i 16 glasova protiv Hrvatski sabor izglasao je Nacrt ustavnih promjena nakon što je odbio svih devet amandmana HDZ-a. Nakon toga ova se odluka objavljuje u Narodnim novinama, a Odbor za Ustav u ponedjeljak sastavlja konačni prijedlog ustavnih promjena o kojem će zastupnici opet raspravljati najvjerojatnije u srijedu na izvanrednoj sjednici te ga s najmanje 101 rukom izglasati idući petak.
Prije glasanja Davorin Mlakar zatražio je uime Kluba HDZ-a stanku jer je "tek jutros doznao da se Odbor za Ustav očitovao o njihovim amandmanima", odnosno da ih je sve odbio. Zahtjevu za stanku pridružili su se SDSS-ov Milorad Pupovac, SDP-ov Igor Dragovan te laburist Dragutin Lesar.
Mlakar je primijetio da je današnji dan, petak 13., odličan dan za razgovor o ustavnim promjenama.
– Pokušali smo u postupku donošenja ovog turbo Ustava pokazati što je pogrešno, ali ostali smo usamljeni u tome. Ipak, znamo da smo u pravu jer na isto upozorava stručna i znanstvena javnost – kazao je Mlakar te izrazio neslaganje s postupkom donošenja promjena te suštinom u koju zadire.
– Podsjetimo kako je motiv da se ovaj Ustav mijenja zbog interesa vrlo malo grupe ljudi i samo jednog čovjeka, takav pristup zahtijeva svaku osudu – upozorio je Mlakar ustvrdivši da će sve to suziti dostignute standarde te ponovivši sve točne razloge zbog kojih HDZ neće glasati za ustavne promjene.
SDSS-ov Milorad Pupovac s druge strane vjeruje da ove promjene Ustava predstavljaju znatno unapređenje ustavnih normi i otklanjanje rizika ustavne krize koji prijete permanentno posljednjih godinu dana. Osvrnuo se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji će ovim izmjenama konačno dobiti i ustavnu snagu.
Pojedini meštri iz Ustavnog suda smislili su da se nešto može tako zvati, a ne biti. A sada još HDZ predlaže da to više uopće ne bude ustavni zakon, ne samo po snazi, nego i po imenu, što jest dosljedna politika dijela ljudi iz HDZ-a i njihovih ljudi koje su smjestili u Ustavni sud – kritizirao je Pupovac koji smatra da su HDZ i Ustavni sud, kad god im se u posljednjih 20 godina pružila prilika da smanje prava manjina to spremno i iskoristili. Prisjetio se i dana kada se prvi put izglasavao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, o čemu je on svjedočio, dodaje, s galerije.
– Tada je donesen zahvaljujući glasovima HDZ-a, tada proeuropske stranke. Što se dogodilo nakon ulaska u EU da sada radi zaokret od 360 stupnjeva i postane antieuropska stranka -kazao je Pupovac te se zapitao je li tu riječ o poremećaju ozbiljne prirode – posrnuću.
HDZ-ov Ivan Šuker optužio je predsjednika Sabora Josipa Leku jer nije reagirao kad je Pupovac ustavne suce nazvao meštrima,a HDZ antieuropskom strankom te zatražio novu stanku.
Gordan Jandroković tada je rekao da mu je žao što se opet govori o ustavnim promjenama i opet poseže za svjetonazorskim i međunacionalnim pitanjima.
– Bez obzira na pokušaj Pupovca da to prebaci na desnu stranu sabornice, on je otvorio te teme i optužio HDZ za antieuropejstvo. Podsjetit ću i na izjavu predsjednika Josipovića koji je za Pupovca rekao da "ponekad politički živi od tih blagih tenzija između srpske manjine i Hrvata – a sad očito, kao i nova vlast u Beogradu, zaoštrava te tenzije, e pa neće vam to proći – kazao je Jandroković te podsjetio na doprinos HDZ-a za ulazak Hrvatske u EU.
– Žao mi je što naši prijatelji s lijeve strane to ne razumiju i smatraju da desno od centra nije prihvatljivo jer su ih tome učili prethodnici. Učili su ih da je sve desno od centra šovinizam, pa i ustaše. Prestanite to raditi, imamo pravo na stavove i svjetonazor, ali odričemo vam pravo da nas proglašavate fašistima i nacionalistima. Taj scenarij smo gledali, nećemo na njega nasjesti. Vi ste prekršili europske standarde kad ste išli mijenjati "lex Perković", tu je krenulo narušavanje europskih standarda i to je istina. Prestanite stalno optuživati druge. Vi ste izazvali niz društvenih konflikata i vi narušavate političku stabilnost u RH. Znam da istina boli, zato tako i reagirate. Rezultati nedavnog referenduma ne mogu se uklopiti u vaš mentalni komunistički sklop. Zato ste vjerojatno ukinuli i pokroviteljstvo nad Bleiburgom – govorio je Jandroković vladajućima i zaradio velik pljesak svojih kolega.
SDP-ov Igor Dragovan rekao je da je iznenađen agresijom HDZ-ovaca te mu odgovorio da sve ovo pokazuje njihov mentalni sklop razmišljanja sada kada su u oporbi u odnosu na njihovo ponašanje kada su bili na vlasti.
– Vama nije dovoljno što ste pokrali Hrvatsku dok ste bili na vlasti, nego trebate ljudima oduzeti pravo na drugačije mišljenje i na život. Dopustite da ovdje u Saboru postoji demokratski dijalog, a opstrukcija, podmetanje, agresija, uskraćivanje drugačijeg mišljenja, ja sam mislio da su ta vremena iza nas – poručio je Dragovan HDZ-u.
Šef laburista Dragutin Lesar kazao je da se vidi da ponekad prejake riječi mogu biti ubojite, kao u narodnoj "Ubi me prejaka riječ". Objasnio je da se Odbor za Ustav ujutro očitovao na amandmane HDZ-a koji su stigli sinoć te zamjerio predstavnicima te stranke što nisu sudjelovali u radu odbora da ih dodatno objasne.
– Kada HDZ pokrene dogovor s nekim, to je demokratska procedura, a kada drugi to pokrenu, to je trgovina. Tako ste 2010. demokratskom procedurom postigli dogovor da dijaspora ima tri zastupnika u Saboru, a danas predlažete da broj njihovih zastupnika bude srazmjeran broju državljana. Pa koliko bi onda zastupnika dijaspora imala u Saboru – zanimalo je Lesara. Dodao im je da vjerodostojnost njihovih amandmana ocjenjuju na temelju ponašanja njihove stranke, a ne napisanog, pa ih podsjetio da je HDZ spriječio prvi građanski referendum o zakonu o radu 2010. godine te da je Tomislav Karamarko prvo potpisao zahtjev za referendum o ćirilici, a onda rekao da je protuustavan.
Izvor: Večernji.hr
"Kada je u pitanju regionalni razvoj Hrvatske, nema podjele na lijeve i desne"
Nakon što je Europska komisija dala negativnu ocjenu Programa ruralnog razvoja Hrvatske za 2014.-2020.hrvatski župani okupljeni u Hrvatskoj zajednici županija nude Ministarstvu poljoprivrede pomoć županijskih stručnjaka i razvojnih agencija koji svojim znanjem i iskustvom mogu uvelike doprinijeti u daljnjoj izradi Programa. Podsjećaju i da su unatoč konkretnim sugestijama i prijedlozima upućenim resornom ministarstvu župani više puta izrazili veliku zabrinutost izradom Nacrta Programa ruralnog razvoja za RH 2014.-2020., što je na kraju potvrđeno i najnovijim odbijanjem istog od strane Europske komisije.
- Kada je u pitanju regionalni razvoj Hrvatske, nema podjele na lijeve i desne. Ovo je jedinstvena prilika za povlačenje EU sredstava i jedino zajedničkim znanjem i stručnjacima za ruralni razvoj, koje hrvatske županije svakako imaju na raspolaganju, možemo postići zajedničke ciljeve i osigurati stotine milijuna eura iz EU fondova. Stavljamo na raspolaganje Ministarstvu poljoprivrede sva naša stručna znanja i iskustvo kako bi zajedno izradili prihvatljivi i sveobuhvatan program ruralnog razvoja RH, rekao je Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županije i virovitičko-podravski župan.
Inače, zajedničkom suradnjom ministarstava i županija, kao i planiranjem provedbe i zajedničkom komunikacijom prema EU službama, Hrvatska bi u bližoj budućnosti, mogla ostvariti cilj povlačenja 330 milijuna eura godišnje iz EU sredstava za ruralni razvoj.
Izvor: Večernji.hr
U tijeku je Svehrvatski gospodarski forum u Westinu u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta na kojem će HDZ predstaviti ključne dijelove svog gospodarskog programa.
U tijeku je Svehrvatski gospodarski forum u Westinu u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta na kojem će HDZ predstaviti ključne dijelove svog gospodarskog programa.
U uvodom govoru predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko istaknuo je da ga današnje vrijeme podsjeća na ratne 90-e kada je, unatoč svemu, gospodarstvo funkcioniralo. Uvjerava da HDZ može i hoće, kako je rekao, ponovno preuzeti odgovornost i izvući zemlju iz neprilika. Kritizirao je aktualnu vlast napadajući je lošim gospodarskim pokazateljima. Upozorio je da je na burzi 358.808 nezaposlenih, kako je u mandatu ove vlade posao izgubilo 50.000 građana te da osam kvartala zaredom pada BDP.
– Za šest mjeseci članstva u EU ova vlada nije bila u stanju uzeti ni eura iz fondova EU. Nisu napravili dokumentaciju ni ponudili projekte! – optužuje Karamarko. Podsjetio je da je pozvao predsjednika Josipovića da sazove tematsku sjednicu Vlade zbog katastrofalne gospodarske situacije.
– Rekao je da to može učiniti samo u ratu iako mu članak 101 ili 102 to dozvoljavaju – tvrdi šef HDZ-a. Za Milanovića je rekao da on očito i dalje misli kako je u Hrvatskoj sve romantično.
Izvor: Večernji.hr
Zimska oprema od 15. studenog do 15. travnja
Dosad je zimska oprema bila obvezna samo kad je kolnik pokriven snijegom ili ledom, a nije bila vezana uz neki određeni datum
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić donio je odluku o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj koja je stupila na snagu 6. prosinca.
Tom je odlukom zimska oprema postala obvezna na određenim cestama u razdoblju od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Do sada je zimska oprema u Hrvatskoj bila obvezna samo kad je kolnik pokriven snijegom ili kada je na kolniku poledica, a nije, kao primjerice u Sloveniji, bila vezana za određene datume zimskog dijela godine.
I dalje se pod zimskom opremom podrazumijevaju zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače. Zimske dionice u odluci su taksativno navedene uz priloženu kartu cesta na kojima je obvezna zimska oprema.
Tako su to zimske dionice autocesta A1 od Zagreba do Maslenice, čitave dužine autoceste A2, A3, A4, A5 i A6. Ukupno je to 839,2 km autocesta. Dakle, pod zimske dionice ne spadaju dijelovi autoceste u Dalmaciji (Maslenica – Vrgorac) i Istarski ipsilon. U zimske dionice državnih i županijskih cesta ulazi 1523,3 km.
Kao kod autocesta, zimske dionice nisu prometnice uz obalu. Primjerice, zimska dionica državne ceste D1 je od G.P. Macelj do Knina, dok od Knina do Splita zimska oprema nije obvezna prema datumu. Ali, treba naglasiti da je i dalje na svim cestama zimska oprema i obvezna ako vladaju zimski uvjeti, odnosno kolnik je prekriven snijegom ili je na njemu poledica. Kazna za vozače koji nemaju zimsku opremu je 700 kuna.
Na 14-godišnjaka je osobnim vozilom naletio 32-godišnji vozač, a od zadobivenih ozljeda dječak je umro na mjestu nesreće, rekla je glasnogovornice Policijske uprave varaždinske Marina Kolarić.
Očevid o uzrocima i okolnostima nesreće je u tijeku.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr
Ivan Škaričić odlučio je srušiti s vlasti omiškoga gradonačelnika Ivana Kovačića, pa mu je počeo kopati jamu, svjestan rizika da i sam u nju upadne.
Neizvjesnost neće dugo trajati. Za početak idućega tjedna najavljena je sjednica Gradskoga vijeća na kojoj će se, među ostalim, raspravljati i o proračunu za iduću godinu. A ako HDZ-ova većina (devet prema osam glasova svih ostalih stranaka i nezavisnih lista) ne digne ruke, ako se priklone Škaričićevu planu, bit će to znak da se ide u nove izbore i u novi pokušaj da HDZ dobije svoga gradonačelnika.
Plan je jednostavan. Treba samo ignorirati Kovačićev prijedlog proračuna, te u danome trenutku glasati “protiv”.
Tko je “za”? Njih osam. Tko je “protiv”? Nas devet. Adio, Kovačiću. Vidimo se za tri mjeseca na novim izborima. Samo što ćemo ovaj put biti spremniji i organiziraniji te nećemo ignorirati Facebook.
No, neće ići tako lako. HDZ, istina, ima devet vijećnika, no labava je to većina, jer je Škaričiću, kada je nedavno obrazlagao svoj pakleni plan, troje kolega jasno poručilo kako neće ‘iz čista mira’ rušiti Kovačića, te tako ići protiv volje naroda.
“Što si skuhao, to i kusaj”, poručili su Škaričiću dr. Zvonko Močić, dr. Tihana Barišić i Marina Utrobičić, svi troje pripadnici takozvane urbane HDZ-ove struje, aludirajući na brojne afere koje su preplavile medije nakon omiške drugolipanjske Facebook revolucije.
Ipak, da u javnost ne bi iznosili prljavo rublje, dogovorili su se, uz blagoslov stranačkoga vrha i Škaričićeva dojučerašnjega zaštitnika Tomislava Karamaraka, platiti istraživanje prema kojemu će u konačnici i postupiti.
Od utorka poslijepodne, nakon što je Škaričić odradio sastanak u zagrebačkoj središnjici, anketu provodi agencija ‘Ipsos Puls’, a već sama pitanja sugeriraju “ili-ili” smjer kojim omiški HDZ smjera ići.
- Naručili smo anketu kako bismo vidjeli kakav je sada odnos političkih snaga, odnosno gdje smo mi u odnosu na ostale stranke - kaže Škaričić, premda je iz postavljenih pitanja jasno kako je riječ o čistom obračunu unutar trokuta Kovačić - Škaričić - Močić, dok se ostale stranke uopće ne spominju.
Kakvo je vaše mišljenje, od apsolutno pozitivnog do apsolutno negativnog, o Ivanu Škaričiću? A kakvo o dr. Zvonku Močiću? I što kažete o dosadašnjoj vladavini Ivana Kovačića? Pitanja su to koja jasno sugeriraju da HDZ-ovci pipaju bilo građana, jer ne bi željeli da eventualnim novim izborima upropaste i ono malo dobra (većinu u Vijeću) što su im svibanjski glasovi donijeli.
Ako Škaričić prođe s plusom, a Kovačić s minusom, eto zelenoga svjetla za nove izbore, no ako, što je mnogo vjerojatnije, Omišani pluseve dadu Močiću i Kovačiću, eto korjenitih promjena u HDZ-u i Škaričićeva definitivnog odlaska s političke scene.
- To što smo odlučili napraviti anketu ne mora ništa značiti, to je prije svega naša interna stvar. A o proračunu i mogućem rušenju Kovačića nismo još odlučili. Vidjet ćemo... - veli Škaričić.
Premda je u javnost još početkom jeseni pustio spin kako će Kovačića rušiti tek sljedeće zime, odnosno na proračunu za 2015. godinu, Škaričić se čitavo vrijeme pripremao za prosinački udar. Svjestan je, naime, da su zime duge, te da se ona iduća, baš ka ni on u njoj, uopće ne vidi.
Stoga i jest, paralelno s održavanjem na životu političke karijere, tražio uzmak, odnosno uhljebljenje u nekoj od županijskih ustanova. No, na koja god vrata da je pokucao, dočekala ga je odbijenica, a posljednja ćakula glasi kako mu ne bi mrsko bilo postati prvi čovjek Doma za stare i nemoćne na splitskoj Zenti.
Karamarka je, uz to, zamolio da barem ostane na funkciji predsjednika Gradskog odbora stranke, no dr. Močić, kao neokaljani HDZ-ovac i popularni obiteljski liječnik, svoj je veći angažman, pa i buduću kandidaturu za gradonačelnika, uvjetovao, kako saznajemo, upravo Škaričićevim odlaskom sa svih lokalnih funkcija.
Svoj prvi radni posjet Kaštelima, otkako je stupio na svoju dužnost, župan Splitsko dalmatinski Zlatko Ževrnja iskoristio je na najbolji mogući način.
Naime, u nazočnosti kaštelanskog gradonačelnika Ivana Udovičića, dogradonačelnika Milija Novaka i Zorana Bonacina, dogradonačelnika Solina Dalibora Ninčevića, potpredsjednice Gradskog vijeća Kaštela Marinke Parčine svečano je otvorio novo uređeno prihvatilište za beskućnike u Kaštel Gomilici, drugu takvu ustanovu u našoj županiji.
Objekt površine od oko 70 metara četvornih u vlasništvu je grada Kaštela, a Gradski vijećnici iz prošloga saziva vijeća odlučili su ga ustupiti udruzi Sv. Jeronim iz Gomilice i to baš za beskućnike.
A cijela ideja oko prihvatilišta pokrenuta je na inicijativu aktualnog predsjednika Gradskog vijeća i člana udruge Denisa Ivanovića te bivše dogradonačelnice Marinke Parčine.
Upravo je ona okupila svoje prijatelje, poduzetnike s područaja Kaštela koji su svojim donacijama pridonjeli da se kuća cijela i uredi. Objekt u kojemu je trenuto smješteno četvero beskućnika sastoji se od dvije sobe, ženske i muške, u svakoj je po šest kreveta, dva sanitarna čvora i kuhinje. Cijeli stan kompletno je renoviran i opremljen, a oduševljenje svim viđenim jučer nitko nije krio.
Nakon što se u ime udruge zahvalio svim donatorima bez kojih bi se cijeli projekt teško realizirao, Denis Ivanović riječ je prepustio Marinki Parčina koja je istaknula kako je ponosna na sve što je i vidjela.
-Veseli me da su ovo priču do samog kraja izgurali mladi ljudi koji su se svojim humanitarnim radom već do sada i dokazali.
U vrijeme današnje krize i recesije, ljudi kojima će biti potreban krov nad glavom na žalost biti će sve više. Evo upravo stoga, ova kuća će sa hladnih zimskih ulica, u topao krevet moći mjestiti 12 ljudi. I to mi je uistinu zadovoljstvo.
U potpunosti sam sigurna kako će ljudi koji rade i djeluju u udruzi na najbolji mogući način voditi ovo prihvatilište, a ja im želim svu sreću-kazala je Parčina podsjetiviši kako su građevinske radove na uređenju cijelog objekta odradili zaposlenici kaštelanskog Vlastitog pogona.
Župan Zlatko Ževrnja nije krio zadovoljstvo što je u njegovoj županiji otvorio još jedan objekt za beskućnike. Pohvalio je rad udruge Sv. Jeronim jer županija već sufinancira njihov program za stare i nemoćne o kojima članovi udruge skrbe, te je najavio kako će županija u idućoj godini pomagati i novom prihvatilištu.
-Ja bi bio najsretniji kada bi ovakvih objekata bilo što manje. Ali, situacija je takva, moramo pomoći ljudima koji su u nevolji, moramo po ovim pitanjima biti svi zajedno-izjavio je Ževrnja prije nego li je simbolično otključao vrata kuće i proglasio je otvorenom.
Gradonačelnik Udovičić pred nazočnima je kazao kako je grad za rad prihvatilišta predvidio novac u 2014. godini te kako će pomoći na bilo koji način, bilo da se radi o pomoći pri zapošljavanju korisnika prihvatilišta ili nekoj drugoj pomoći.
-Pozdravljam otvaranje ovog prihvatilišta i to ne samo zbog osiguranja smještaja i zbrinjavanja osoba koje su u statusu beskućnika, nego i zbog toga što se na ovaj način, koordiniranim radom i međusobnom suradnjom prihvatilišta i drugih službi doprinosi uključivanju korisnika u druge aktivnosti, kao što su zapošljavanja, reguliranje prava i statusa korisnika te njihovo uključivanje u drušvenu zajednicu-kazala je na otvorenju predstojnica kaštelanske ispostave Centra za socijalnu skrb Janja Granić.
Denis Ivanović pred svima je nazočnima kazao kako u udruzi na namjeravaju stati na ovoj kući.
-Grad Kaštela nam je dao još jedan prostor na području Sučurca kojega uz pomoć donatora namjeravamo urediti i u njemu u dogledno vrijeme otvoriti dvije stambene zajednice-izjavio je Ivanović te se posebno zahvalio predstavnicima splitske udruge Most, Đordani Barbarić, Dadi Lelasu i Fabjanu Jelaski koji su kaštelanima puno pomogli jer su im svojim savjetima i iskustvom olakšali pokretanje cijele priče.
U ime korisnika Dalibor se zahvalio svima koji su na bilo koji način pridonjeli da im se osigura krov nad glavom.
Iz udruge pozivaju sve ljude dobre volje i velikog srca da pomognu u radu prihvatilišta bilo financijiski ili pak donacijama i to baš sada u ovo pred blagdansko vrijeme. Svoje donacije možete donijeti u prostore udruge u Kaštel Gomilici pored pošte u vremenu od 9 do 12 sati, a financijske donacije uplatiti na račun udruge Hr4823400091110119260 sa naznakom za prihvatilište.
Donatori
Donatori koji su opremili novo kaštelansko prihvatilište su: Forming d.o.o., Marina Kaštela, Promar desing, Bradvica, Bolija, Auto centar – Vukman, Cvitković, Brzoglas, Crveni križ, Jozo Cikojević, Zračna luka Split, Tangar, Strojoelektro, Par – papir d.o.o., Emezzeta i Intermont 2.,Nird-ribola,Crveni križ a 7000 tisuća kuna prikupljeno je od humanitarne akcije od prodaje jabuka.
Nakon provale po unutrašnjosti kuće su polili zapaljivu tekućinu koju su naposljetku i potpalili.
Policija je uhitila trojicu mladića koje sumnjiči da su krajem studenog prvo provalili u vikendicu u Slatinama na Čiovu, a potom je i zapalili, napravivši tako milijunsku štetu vlasniku, doznaje se u četvrtak u policiji.
Uhićeni su 34-godišnjak, 30-godišnjak i 29-godišnjak koji su 26. studenog, oko 4 sata u Slatinama provalili u vikend kuću 58-godišnjaka koji živi u inozemstvu. Nakon provale po unutrašnjosti kuće su polili zapaljivu tekućinu koju su naposljetku i potpalili.
Osim što su vlasniku uništili prizemlje i kat kuće 29-godišnjak mu je iz garaže krao i motornu pilu. Zbog toga su osim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti osumnjičeni i za tešku krađu.
Požar su gasili vatrogasni dragovoljci iz Slatina, Trogira i Kaštel Sućurca te javna vatrogasna postrojba iz Splita, a vatra je potpuno bila ugašena oko 8 sati.
Sva trojica uhićenih su predani pritvorskom nadzorniku, iako je 34-godišnjak isprva bio u bijegu, kažu u policiji.
Iz Stožera je najavljeno da će na predaju potpisa biti pozvani svi volonteri, koordinatori i predstavnici braniteljskih udruga.
Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je oko 650.000 potpisa za raspisivanje referenduma o jeziku i pismu nacionalnih manjina, popularno zvanog referendum o ćirilici. Željka Maršića, glasnogovornika Stožera, upitali smo kada planiraju predati potpise u Sabor kako bi se pokrenula procedura za raspisivanje referenduma.
- Stožer je obavio preliminarne razgovore oko predaje potpisa u Saboru. U tijeku je korespondencija sa saborskim službama da nam se omogući što žurniji i prikladniji termin za predaju potpisa jer smo mi od 11. prosinca spremni za to. U preliminarnom razgovoru sa saborskim službama predložen je termin koji zadire duboko u Advent, pred sam Božić, te smo tražili intervenciju da nam omoguće što žurniju predaju potpisa – kaže nam Maršić.
Iz Stožera je najavljeno da će na predaju potpisa biti pozvani svi volonteri, koordinatori i predstavnici braniteljskih udruga. Nakon što Sabor zaprimi potpise, pristupit će se utvrđivanju jesu li potpisi pravovaljani i ima li ih dovoljno. Sabor bi tada trebao donijeti odluku o raspisivanju referenduma. No, premijer Zoran Milanović već je rekao da referenduma neće biti dok je on premijer, a isto vjeruju i mnogi saborski zastupnici. Njima je sporno navodno narušavanje prava manjina, što iz Stožera oštro negiraju.
Podsjetimo, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prije tjedan dana objavio je kako je prikupio oko 650.000 potpisa za referendum. Opovrgnuli su izjave protivnika referenduma da je bilo nepravilnosti u prikupljanju potpisa te izrazili žaljenje zbog opstrukcije pojedinih lokalnih jedinica koje im nisu izdale dozvole za korištenje javnih površina, kao i zbog nekoliko incidenatate "antikampanje vladajućih".
Izvor: Dnevno.hr