TZ Podstrana

Tommy katalog

Podstrana portal

Žena je prelazila cestu na pješačkom prijelazu u Ulici kralja Tomislava. Zbog siline udarca nesretna pješakinja je na mjestu poginula. Udario ju je vozač Pola.

Na 75-godišnjakinju koja je prelazila cestu na označenim pješačkom prijelazu u Ulici kralja Tomislava u Belišću naletio je osobni automobil kojim je upravljao 68-godišnji vozač s područja Belišća.

Do naleta automobila došlo je oko 17:15 sati. Pješakinja je na mjestu nesreće preminula. Očevidom će se utvrditi uzrok nesreće.

Na istu problematiku osvrnuo se Miroslav Tuđman koji je rekao da ne postoji nadzor nad policijom kad je u pitanju praćenje telefonskih razgovora.

Klub zastupnika HDSSB-a predložio je da se u Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu ograniči mandat ravnatelja SOA-e na dva uzastopna mandata od četiri godine jer smatraju da bi takvo ograničavanje onemogućilo zlouporabu položaja ravnatelja u osobne, političke ili druge svrhe, za što, smatraju, postoji osnovana sumnja. "Vidjeli smo događanja u Vukovaru 18.studenoga, kada je i predsednik Republike rekao da sigurnosne službe, odnosno sigurnosno-obavještajna agencija nije na najbolji način odradila svoj posao i da predstavnici državne vlasti nisu bili upozoreni na moguća događanja u Vukovaru. Vidjeli smo u nekim slučajevima, koje je pokrenulo Državno odvjetništvo i USKOK, da su neke informacije iz sustava obavještajne zajednice izišle u medije, rekao je HDSSB-ov Josip Salapić.

Na istu problematiku osvrnuo se Miroslav Tuđman koji je rekao da ne postoji nadzor nad policijom kad je u pitanju praćenje telefonskih razgovora. "Policija postavlja 90 posto zahtjeva za praćenje telefonskih razgovora što je prošlu godinu iznosilo približno 40 tisuća brojeva, ali nad tim se nema parlamentarnog nadzora ni putem odbora ni putem nekih drugih mehanizama", kazao je Tuđman. 
Boro Grubišić, HDSSB, rekao je da sa 40 tisuća prisluškivanja je prisluškivana gotovo cijela Hrvatska. "Čak i dijete koje se javi tati i mami, ako je tatin broj prisluškivan", kazao je Grubišić.

Zanimljivo je da taj mali broj ateista i agnostika u Hrvatskoj, koji je manji od 5 posto sveukupnog stanovništva, ima toliku potrebu ispisivati ljude iz rimokatoličke crkve. Ovim činom ti čuveni ateisti, također su pokazali kako nemaju blagog pojma ni o čemu, a kamoli o vjeri koja usprkos njihovim podmetanjima, vrijeđanjima i lažima raste svakog dana.

Ateisti i agnostici Hrvatske kojih ima mizerno malo među nama u ovom nadasve katoličkom društvu dobivaju sve veću medijsku potporu pa su tako hrvatski solidarizirani mediji objavili njihovu inovaciju pod nazivom 'Rasksni list' kojim žele motivirati ljude da se 'ispišu' iz Rimokatoličke crkve. Potvrde na toj stranici izdaje grupa ateista i agnostika Hrvatske, a inicijator je dr. Pavle Močilac, postdoktorand na Institutu za organsku kemiju i biokemiju u Pragu, koji je u razgovoru za tportal rekao: "U pitanju je osobna, simbolička deklaracija o istupanju iz Rimokatoličke crkve, ali koja zapravo prema zakonima Republike Hrvatske, nakon što se isprinta i potpiše, pogotovo ako se potpis još ovjeri kod javnog bilježnika, postaje pravno valjana i obranjiva čak i na sudu."

Napominjemo kako je ovaj dokument apsurdan i kako ne predstavlja apsolutno ništa. Zagriženi ateisti koji ne vjeruju u Boga, ovim činom pokazali su kako oni imaju strašno veliku potrebu u svoje beznađe povući i druge. Kao da sustavno, brutalno i neutemeljeno vrijeđanje katoličke crkve nije dovoljno pa sada moraju zatrovati i one koji su odlučili pripadati Bogu. Zanimljivo je da taj mali broj ateista i agnostika u Hrvatskoj, koji je manji od 5 posto sveukupnog stanovništva, ima toliku potrebu ispisivati ljude iz Rimokatoličke crkve. Ovim činom ti čuveni ateisti također su pokazali kako nemaju blagog pojma ni o čemu, a kamoli o vjeri koja, usprkos njihovim podmetanjima, vrijeđanjima i lažima raste svakog dana. Čak i vi, dragi ateisti, Božja ste djeca i niti jedan papir ne može vas odvojiti od njega.

Isto tako, ovaj papir kojim želite pokazati svoj revolt prema Rimokatoličkoj crkvi ne vrijedi ništa, ali baš ništa jer vi, iako ste kršteni i, kako vi kažete, upisani u crkvu imate svoju slobodnu volju koju vam je na vaše iznenađenje, Bog dao pri samom rođenju. Tako da, potrebna je samo vaša odluka da odete od Njega, ništa više. Zbog toga je ovaj bezvrijedni papir ništa više ne obično smeće kojemu je opet svrha oblatiti Crkvu, a samim time i hrvatske vjernike koji od stoljeća 7. jako dobro znaju koga žele slijediti i kome žele zahvaljivati za svoj život. Objasnite zašto bi netko na sudu dokazivao da nije kršten, kada je unatoč krštenju dozvoljeno izjasniti se ateistom ili agnostikom. Krštenjem vas crkva nije prisvojila sebi; krštenje je sakrament kojim su vas vaši roditelji predali Bogu i dobro su učinili jer je to možda jedino što će vas naposlijetku spasiti. Svatko od nas ima pravo na svoj izbor, stoga je vaša inovacija ništa drugo nego projekt huškanja naroda, protiv jedine institucije koja je kroz cijelu povijest nas Hrvate jedina uvijek držala na okupu. Dajte konačno shvatite da Boga ne možete pobijediti.

Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se s vremena na vrijeme razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

'Kad narastem želim biti Nino Raspudić', rečenica je koju mnogi Hercegovci često izgovaraju, ponosni na intelektualca iz njihova kraja. Da Hercegovci imaju na što biti ponosni svjedoči i današnja HRT-ova emisija 'Nedjeljom u 2', pod palicom urednika i voditelja Aleksandra Stankvoića, u kojoj je nakon nekoliko godina ponovno ugostio doktora Raspudića, profesora s Filozofskog fakulteta. Emisija s Ninom ispunila je očekivanja. Na trenutke se činilo da upravo on vodi emisiju jer je sugerirao Stankoviću koga da ugosti. Ukazivao mu je i na propuste iz prethodnih emisija. Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se, s vremena na vrijeme, razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

Stanković je na početku emisije predstavio Raspudića, govoreći da se od posljednjeg gostovanja u njegovoj emisiji od anonimca pretvorio u uskogrudnog desničara. Raspudić je voditelju objasnio kako su ti termini zastarjeli te dodao da je on zagovornik takozvane 3D sheme za ljevičara i desničara. Stav se mjeri prema nacionalnom pitanju, životnim vrijednostima te prema socio-ekonomskim pitanjima. Raspudić se usporedio s kolumnistom Milanom Ivkošićem te rekao kako je on u prve dvije kategorije desni, a u zadnjoj lijevi.

Emisija nije mogla proći bez spominjanja nogometaša Josipa Šimunića. Njegovo skandiranje 'Za dom spremni' Stankovićev sugovornik je osudio te istaknuo kako se taj čin ne može pravdati poviješću, ali je povukao paralelu s 'titosima' koji nose iste kape kao Šljivančanin u Vukovaru. Neobično je hercegovačkom intelektualcu i to što je na čelu televizije na kojoj je gostovao osoba koju je na isto mjesto prethodno postavila totalitarna partija u čije se vrijeme išlo u zatvor radi ispričanog vica. Raspudić je također rekao da ne prihvaća da mu o ljudskim slobodama i ljudskim pravima pričaju ljudi kao što su Vili Matula i Jelena Lovrić koji su kako je kazao bili članovi CKSKH.

Spomenuo je Acin gost i to da su svi mediji, uključujući i Večernji za koji piše, bili politički dirigirani protiv referenduma o braku. Objasnio je i da piše za taj list jer je pluralan, za razliku od konkurencije. Emisija se zakuhala na spomen Željke Markić. Ona Stankoviću nije omiljena ličnost u zemlji, a javnost je to mogla vidjeti i prilikom njenog gostovanja u njegovoj emisiji. Stanković se transformirao u 'pit bulla' i grizao na svaku rečenicu gošće, a u svojoj emisiji ugostio je i Mimu Simić s kojom je pjevušio 'Homoseksualci budimo svi'. Raspudić je govorio o raskoraku između stavova vladajućih i većine medija s većinskim mišljenjem naroda te naveo da je gotovo kao u feudalizmu.

Tema od koje urednik emisije očito ne može pobjeći je brak. Stoga je i veliki dio emisije posvećen upravo referendumu o braku, ali govorilo se i o istospolnim parovima. Raspudić je istaknuo kako ovo nije bio referendum o pravima homoseksualaca. Međutim, Stanković, tvrdoglav kao i obično, upitao ga je kako ga mogu ugroziti dva muškarca u braku, a koja mu se dosele u susjedstvo. Smireni gost objasnio mu je kako njega to ne može ugroziti, ali ugrožava instituciju braka. Ako je sve brak, onda ništa nije brak, pričao je mladi intelektualac. Osvrnuo se Raspudić i na referendum o ćirilici te priznao da je to sklisko pitanje te predložio da se oformi komisija stručnjaka koja bi se bavila pitanjima nestalih. Rekao je kako ne zna rješenje za Vukovar jer je to problem koji traje 15 godina. Stanković je, izgleda, vjerni čitatelj Raspudićevih kolumni pa ga je pitao je li njegova rečenica "ako vam se ne sviđa, zašto živite među tako groznim Hrvatima", šovinizam i poziv Srbima da isele, a Nino je kazao da to nije tako te da je teza nategnuta i izvučena iz konteksta. "Ne možete praviti Babarogu od mene", rekao je Nino Raspudić.

Objasnio je i kako je pitanje za referendum nepametno jer se ne mogu smanjivati stečena prava, ali dodao je da se to dogodilo dijaspori kada im je broj saborskih zastupnika sveden na tri.

Kakva bi to emisija s Raspudićem bila, a da se ne govori o Hrvatima u BiH. Gost, koji o ovoj temi očito mnogo toga zna, govorio je o Bosni i Hercegovini kao o potpunoj institucionalnoj razvalini, za što je po njemu kriv bivši američki veleposlanik Moon jer je dozvoljeno rješenje kojim Bošnjaci imaju mogućnost postavljati i birati Hrvatima predstavnike u politici. Rekao je Raspudić i da u BIH postoje dvije države, pritom ističući da je prva Republika Srpska dok je druga Federacija u kojoj Hrvati nemaju nikakva prava. Federacija je po njemu ušla u sva poduzeća, a u Bosni i Hercegovini se sve raspalo. Naveo je Stankovićev sugovornik podatak da je u Sarajevu ostalo svega dva posto Hrvata koji su u federaciji nadglasani.

"Ovo je prvi sastanak Foruma, u naredna 2 mjeseca održat ćemo skupove diljem zemlje. Prvog veljače osnovat ćemo stranku u Lisinskom!", poručio je Nikica Gabrić sa skupa Nacionalnog foruma. "Naša zemlja je prelijepa, ali imamo loše kormilare. Posvađali smo s europskim partnerima, nismo u dobrim odnosima sa susjedima. Ljudi koji su nas do sada vodili su nas uveli u krizu. Samo novi ljudi s novim idejama mogu nas izvući iz krize. Moramo imati ljude koji znaju, koji su pošteni i odgovori za donošenje strateških odluka", rekao je Gabrić na skupu

'Svako selo svoju stranku ima', slogan je koji je u Lijepoj našoj odavno zaživio. Izgleda kako su Hrvati lijek za nezaposlenost pronašli u osnivanju stranaka. Ili možda ipak nisu. Sukladno broju stranaka raste i broj nezaposlenih. Nova parola mogla bi stoga biti 'što više stranaka, to veća banana'; istina, ne rimuje se, ali u našoj zemlji itkekako ima smisla. Ove brojke spadaju u rubriku 'vjerovali ili ne'. Naša mala zemlja za velike političare broji čak 142 stranke. No, kao u onim dosadnim reklamama, to još nije sve. Dosadašnja inicijativa 'Nacionalni forum', opftamologa Nikice Gabrića, uskoro postaje stranka. "Ovo je prvi sastanak Foruma, u naredna 2 mjeseca održat ćemo skupove diljem zemlje. Prvog veljače osnovat ćemo stranku u Lisinskom!", poručio je Nikica Gabrić sa skupa Nacionalnog foruma. "Naša zemlja je prelijepa, ali imamo loše kormilare. Posvađali smo s europskim partnerima, nismo u dobrim odnosima sa susjedima. Ljudi koji su nas do sada vodili su nas uveli u krizu. Samo novi ljudi s novim idejama mogu nas izvući iz krize. Moramo imati ljude koji znaju, koji su pošteni i odgovori za donošenje strateških odluka", rekao je Gabrić na skupu. "Zapustili smo obrazovanje. Hrvatska se mijenja kvalitetnim obrazovnim sustavom", dodao je.

Gabrić u politiku kreće osnivanjem ogranka u Zagrebu. Nakon Zagreba planirano je osnivanje inicijativnih odbora u Bjelovaru, Osijeku, Šibeniku, Rijeci, Splitu, Puli, Varaždinu, Zadru i Vinkovcima. Na Gabrićevom skupu našlo se mnogo govornika, a među njima i Đuro Lubura, telekomunikacijski vještak, prometni stručnjak Željko Marušić, gospodarstvenik Tomislav Šlat te skijašica Nika Fleiss. Nadamo se da će Fleiss u politici postići zapaženije rezultate nego u skijanju.

Prije nekoliko mjeseci, kada su počela govorkanja o novoj zvijezdi na hrvatskom političkom nebu, Nikica Gabrić obećavao je kako će se boriti za pet osnovnih prava svih građana. To su pravo na obrazovanje, zdravlje, rad i dostojnu starost, a zajednički naziv svima njima bio je pravo na budućnost. Gabrićevi planovi za budućnsotu ustavne su odredbe, a hrvatski narod obećanja ovog tipa čuo je barem 142 puta ranije. Čitali smo o zapošljavanju i boljoj budućnosti u Planu 21, pričao nam je o boljoj budućnosti Ivo Sabader, s Jadrankom Kosor gradili smo europsku Hrvatsku. Sve što imamo iz tih priča je preko 300 tisuća nezaposlenih, mlade koji odlaze iz Hrvatske, liječnike u štrajku, učitelje pred štrajkom, penzionere koji žive na rubu siromaštva.

Mediji nagađaju da bi Gabrićev politički put mogao biti posut potporom predsjednika Ivo Josipovića. U dobrim odnosima je i s Tomislavom Karamarkom, šefom HDZ-a, a potporu ima i od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Ivana Jakovčića. Mnogo je ekipe s političke scene s kojom Gabrić odlazi na janjetinu. Mediji su međutim već počeli nagađati kako bi ovo mogao biti treći put. U javnosti kruže priče da bi mu se mogao pridružiti i bivši Sanaderov ministar Dragan Primorac. Hrvatska će se tako obogatiti s još jednom strankom koja nudi spas, a spasitelji opet ista dobro znana lica.

Neki mediji Gabrićevu stranku prozivaju tajkunskom političkom opciju, a očekivanja su velika pa se tako nagađa da bi s političkog stola mogao pokupiti čak petnaest posto glasača i to već na idućim izborima. Mediji su, čini se, ovu opciju već podržali. Ne treba ni spominjati da je Nikica Gabrić među ostalim Hrvatima, ponudio i zapošljavanje. Odlična ideja, ali na nju bi nadošla i baka Barica da osniva stranku jer, nije li upravo to cilj svih lidera i ovih dosadašnjih 140 stranaka koji se bore za svoju poziciju.

Nakon što je Gabrićeva inicijativa postala stranka, isto se očekuje i s drugim inicijativama, primjerice s inicijativom 'U ime obitelji', na čijem je čelu Željka Markić, koja je posljednjih tjedana napravila revoluciju među građanima, ali na svoju stranu nije uspjela dovesti medije.

Činjenica da Hrvatska ima veliki broj stranaka je neosporna, a pod ruku s nama ide i Bosna i Hercegovina koja ima čak 190 registriranih stranaka. S ovom brojkom Bosna i Hercegovina vodeća je po broju stranaka u svijetu, što će reći da je BiH najdemokratskija država na svijetu. Demokraciju primijenjuju i Bugari, koji imaju čak 177 stranaka. Srbi su također prilično aktivni kada je riječ o politici pa tako imaju registriranu 91 političku stranku. U krizom pogođenoj Grčkoj broj stranaka je 50, dok u Turskoj djeluje 61 politička stranka.
Usporedbe radi, Švicarska ima svega 30 stranaka, dok ih Danska broji 17, Velika Britanija ima samo 12 stranaka, a primjerice Kanada njih 19. Najmanji broj registriranih stranaka imaju Kinezi, tamo djeluje svega devet stranaka. Rusi imaju 35 stranaka, a u Mađarskoj je registrirano 18 stranaka. U SAD-u pored dvije najjače stranke, Demokratske i Republikanske, djeluje još 20 stranaka.

Kada se sve ove brojke stave na papir, malo se pomučite s razmišljanjem i dođete do jasnog zaključka, što je više stranaka, to je država u većoj '' banani''. Zamislite samo kako bi nam sjajno bilo da se svi ti ljudi iz stranaka prime nekog ozbiljnog posla, državom bi potekli med i mlijeko, a umjesto plastičnih boca iz smeće bi vadili zlatne. Penzioneri bi ljetovali na Havajima, mladi bi nakon školovanja pronalazili posao bez veze, turizam bi procvjetao poput velebitske degenije, a broj nezaposlenih opadao bi brzinom kojom raste broj umirovljeničkih stranaka.
No, kako od toga vrlo vjerojatno nema ništa, najbolje bi bilo da svi oni koji rade, a ne dobivaju plaće, oni koji su na burzi i nadaju se poslu pa čak i oni koji su nekim čudom zaposleni krenu u politiku po principu: jedan čovjek, jedna stranka. Pa kad već imaju svi da imate i vi. Ne bi bilo loše i da obitelji osnivaju svoje stranke, ali znate kako se kaže: ''Politika je onaj ružni izraz za najstariji zanat na svijetu'' pa pazite da vas članovi obitelji ne zeznu i ne glasaju za susjeda.

"Vlada RH predvođena premijerom Zoranom Milanovićem ovim postupkom je još jednom pokazala da je daleko od ideala socijalne Vlade koja se poistovjećuje s građanima u vrijeme najdublje i najteže gospodarske krize. Zbog svega navedenog tražimo javnu ispriku ministra Jakovine i premijera Milanovića svim građanima Republike Hrvatske, a naročito spomenutim prosvjetnim djelatnicima.", zaključuje mladež Hrvatske demokratske zajednice.

Mladež Hrvatske demokratske zajednice zgrožena je činjenicom da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, zajedno sa svojom pomoćnicom, od 1. do 8. prosinca boravi na Baliju u Indoneziji, stoji u njihovom priopćenju. "Povod ovog neracionalnog postupka ministra Jakovine je radni sastanak WTO-a i to u tjednu kada se donosi jedan od najvažnijih dokumenata, Državni proračun i kada Vlada RH provodi rezanje troškova proračunskim korisnicima pravdajući se kako se ne mogu osigurati sredstva niti za one, javnosti neophodne, projekte. Uz to, mladež Hrvatske demokratske zajednice drži neprihvatljivim da Vlada tereti proračun ovakvim službenim putovanjima kad istovremeno tvrdi da nema novca za isplatu putnih troškova prosvjetnim djelatnicima u mjesecu prosincu.", stoji u priopćenju mladeži ove stranke.

Podsjećaju da činjenicu da je uobičajena da na ovakva putovanja ide tehnička služba Ministarstva pa je stoga nejasno zašto ministar u vrijeme kada se smanjuju poticaji poljoprivrednicima, pada proizvodnja domaćih proizvoda i postoji opasna tendencija gašenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava troši ogromna sredstva za boravak na ljetovanju. "Vlada RH predvođena premijerom Zoranom Milanovićem ovim postupkom je još jednom pokazala da je daleko od ideala socijalne Vlade koja se poistovjećuje s građanima u vrijeme najdublje i najteže gospodarske krize. Zbog svega navedenog tražimo javnu ispriku ministra Jakovine i premijera Milanovića svim građanima Republike Hrvatske, a naročito spomenutim prosvjetnim djelatnicima.", zaključuje mladež Hrvatske demokratske zajednice.

U caffe baru “Split” u subot navečer je održano četvrto humanitarno druženje u sklopu akcije “A di si ti?!“ za prikupljanje donacija za Udrugu “MoSt” koja se brine o 50-ak splitskih beskućnika. Pozivnice ljudima dobre volje, spremne darovati hranu i najnužnije potrepštine potrebitima uputio je Ante Akrap, vlasnik omiljenog splitskog kafića “Žbirac” na Bačvicama.

- Već četvrtu godinu zaredom u ovo predbožićno vrijeme pozivam društvo i prijatelje da dođu i da se zabave i usput nešto daruju jer mislim da u vrijeme blagdana nikoga ne smijemo zaboraviti, a najmanje beskućnike, kaže Ante, ponosan što su njegovu ideju ljudi odlično prihvatili i svake godine odaziv je bolji. 

Mnogi se i nakon akcije javljaju i pitaju triba li što i kako mogu pomoći, dodaje Ante.

Na ugodno druženje stiže ekipa prijatelja - Julio Žuvela, Božidar Šitić i Tina, s punim vrećicama darova.

- Donio sam nešto odjeće, tekuće sapune, šampone i nešto hrane i konzervi, što će sve dobro doći malo nemoćnijima među nama, kaže Julio koji se redovito odaziva na ovakva događanja što je i prirodno za jednog osviještenog ‘greenpeaceovca’. 

Njegov prijatelj Božidar smatra da bismo trebali darivati više i češće, a ne samo za blagdane, a Tina nam otkriva da je ona donijela kremu za brijanje, konzerve, brašno, kupke... sve što je našla po kući, a misli da će u neimaštini poslužiti.

- U mojoj vrećici je malo slatkih stvarčica, ali i brašno, konzerve, kupke, sapuni, i još neke korisne sitnice, otkrila nam je i Maja G. sadržaj svoje donacije i pozvala sve koji mogu da daruju, jer je to dobar osjećaj.

- Prije Božića mnogi nas se sjete, ali našim korisnicima treba kontinuirana pomoć - kaže Fabijan Jelaska, voditelj Prihvatilišta za beskućnike u kojem je smješteno samo 10 muškaraca i šest žena, dok ih je još tridesetak vani, na ulici. Snalaze se na razne načine, a mi im pomažemo koliko možemo. 

Naravno, da je broj beskućnika daleko veći, neki nam se povremeno javljaju i traže pomoć, ali dosta je onih koje mi ne poznajemo.

Osim Prihvatilišta imamo još jednu stambenu zajednicu u kojoj živi šest radno sposobnih muškaraca u programu “Korak za dalje”. Oni, doduše, povremeno dobiju neki poslić, ali možda bi im netko mogao pomoći i da se zaposle, jer je riječ o osobama koje nisu konfliktne, ne piju i s njima nema apsolutno nikakvih problema, a kod nas u Prihvatilištu mogu ostati najviše 6 do 9 mjeseci. 

Za razliku od prošlih, ove godine će se sva prikupljena pomoć podijeliti isključivo našim korisnicima, a ne obiteljima - otkriva nam Jelaska. 

Što sve prikupljate? 

- Prikuplja se sve. Odjeća, obuća, hrana, higijenske potrepštine, suđe, te osobito posteljina, rublje, čarape kojih nikad dosta - dodaje Dado Lelas, potpredsjednik Udruge “MoSt”. 

- Moram reći da ovih su se ovih dana splitskih beskućnika sjetili i brojni učenici splitskih osnovnih i srednjih škola te studenti gotovo svih fakulteta koji su sami pokrenuli akcije i prikupili značajnu donaciju - još jednom im zahvaljuje Dado, ističući kako svake godine sve više ljudi želi sudjelovati.

Stoga, ako i sami želite nekome uljepšati blagdane, svoje darove možete donijeti u Prihvatilište za beskućnice/ke, na Zlodrinoj poljani 4 svakim danom od 20 sati do 8 ujutro.

I svakako ne zaboravite navratiti na humanitarni buvljak za Udrugu “MoSt” koji će se održati 14. prosinca ispred HNK. Možete darovati knjige, ploče, stripove, CD-e, DVD-e, nakit ... i bezbroj malih sitnica koje će nekome značiti puno.

Mjesto Lazarati u Albaniji, centar je europske proizvodnje marihuane. Iako je policiji poznata ta informacija, nikada nije uspjela provesti ozbiljniju raciju.

Nakon što je u uvali Nozdra na otoku Kapriju mještanin pronašao veliku kutiju u kojoj je bilo 60 kg marihuane, novi paketi marihuane doplovili su i do Vinišća na trogirskom području. Mještanin je pronašao četiri kutije sa ukupno 20 kg marihuane. Policija je za Slobodnu Dalmaciju komentirala da se vjerojatno radi o istom teretu koji su krijumačari bacili u more, a isto tako smatraju da je riječ o robi koja se nalazila na nekom brodu koji je iz Albanije plovio prema Italiji, točnije Trstu. Ta krijumčarska ruta nije toliko poznata, ali se ponekad koristi jer je već bilo slučajeva da droga doplovi do istarske obale.

Uobičajena ruta je pak ona da se droga iz Albanije prevozi direktno na jug Italije gdje su albanski krijumčari već uspostavili suradnju sa tamošnjim pripadnicima kalabreške Ndranghete.

Mjesto Lazarati u Albaniji, centar je europske proizvodnje marihuane. Iako je policiji poznata ta informacija, nikada nije uspjela provesti ozbiljniju raciju. Pokašaji su uglavnom završavali oružanim obračunima. Lokalni aktivsti su tražili od vlasti da se legalizira uzgoj i prodaja marihuane od koje živi cijelo mjesto. Godišnja proizvodnja iznosi oko 900 tona, a vrijednost te količine marihuane iznosi oko 4,5 milijardi eura.

U eksploziji plina, koja se rano jutros dogodila u Kaštel Novom, ozlijeđen je muškarac kojeg su vatrogasci uspjeli spasiti. Izvukli su ga iz kuće koja je bila u plamenu.

U eksploziji plina, koja se rano jutros dogodila u Kaštelima, ozlijeđena je jedna osoba koju su vatrogasci uspjeli spasiti, izvukavši je iz kuće koja je bila u plamenu, doznaje se od vatrogasaca. Prema prvim podacima, eksplozija plina dogodila se u kući u Kaštel Novom oko 1,50 sati.

U trenutku eksplozije u kući se nalazio vlasnik kojeg su iz vatre izvukli kaštelski vatrogasci.

Vatra je ubrzo ugašena, a stradali vlasnik je hitno prebačen u splitski Klinički bolnički centar.

Uzrok eksplozije, zbog koje je izgorio dio kuće, utvrdit će se očevidom. Neslužbeno se doznaje da je riječ o pokušaju samoubojstva.

Nesreća se dogodila na državnoj cesti D3 u Gornjem Mrzlom Polju. Do nesreće je vjerojatno došlo zbog prebrze vožnje s obzirom na smrznut i skliski kolnik. Vozač je u lijevom zavoju izgubio kontrolu nad upravljačem automobila te su slijetili u jarak između željezničke pruge i ceste pokraj suprotne strane kolnika, one u smjeru Karlovca.

U slijetanju osobnog automobila s državne ceste kod Duge Rese rano jutros poginuo je dvadesetogodišnji mladić, dok su trojica ozlijeđena, doznaje se u karlovačkoj policiji. Očevidom se utvrđuje uzrok slijetanja, koje se dogodilo oko 2,20 sati, petstotinjak metara prije Duge Rese iz pravca Karlovca.

Dijelovi automobila razasuti su stotinjak metara cestom. Intervenirali su i vatrogasci DVD-a Stara Sela, čiji je zadatak bio počistiti krhotine automobila.

Promet je obustavljen te se u Karlovcu preusmjerava na lokalnu cestu preko Mrežnice.

Sve tri ozlijeđene osobe su mladići iz Karlovca.

VIK-novo

NAJČITANIJE IZ TZ PODSTRANA

Kia motors Prizmić

Please publish modules in offcanvas position.