U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.

U trećem dijelu naših istraživačkih članaka upoznajemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma. U ovom novom od niza ciklusa članaka upoznajemo vas s lokalitetom Gospe u Siti, Polače te Velikim Mutograsom.

Crkvica sv. Marije smješta se u samom središtu Strožanca, okružena novoizgrađenim naseljem

Crkvica sv. Marije, u narodu poznatija kao crkva Gospe u Siti (Gospe od Site), smješta se u samom središtu Strožanca, okružena novoizgrađenim naseljem.

Na lokalitetu te crkve, jedinom lokalitetu na širem prostoru na kojem su vršena sustavna arheološka istraživanja, potvrđeni su ostaci kasnoantičke vile opremljene sa mozaicima i termalnim sklopom (Maršić 2014, str. 197.) i nekropole, koja je prema općim karakteristikama groblja i analizi grobnih nalaza, bila u uporabi od XIV. do XVIII. st. (Gjurašin 1997, str. 175.). Sačuvao se i jedan rimski miljokaz, danas upotrijebljen kao nosač oltara unutar crkve Gospe od Site.

„To je dio okruglog stupa s urezanim brojevima – III ili IIII – koji su oznake udaljenosti, vjerojatno izražene u miljama, no nažalost ne zna se kojoj je cesti pripadao” (Jeličić 1991, str. 38.).

Pronađen je i jedan natpis koji se potom zatrpao

Na samom izlazu iz Strožanca, uz planinarski put na pravcu kretanja prema brdu Perun (Sv. Jure na Perunu) i Gornjoj Podstrani, pronalaze se ostaci kasnoantičke građevine. Zbog izuzetno sačuvanih ostataka njezinih zidova, visine 5 - 6 m, predio se i danas naziva Polače (Jeličić 1991, str. 38.).

Zatečen toponim i očita monumentalnost građevine ukazuju na postojanje rezidencijalnog sklopa na tom položaju. Kako do sada nisu provedena istraživanja, podaci lokalnog stanovništva o slučajnim nalazima daju širu perspektivu pogleda na sadržaj lokaliteta.

Slika 1: Ostaci zidova kasnoantičkog rezidencijalnog sklopa u Polačama (Ursić 2017.)

Prema pričanjima Fabijana Jakulja, vlasnika zemljišta na kojem su ostaci rimske rezidencijalne arhitekture, prilikom obrade zemlje o dvjema povezanim prostorijama unutar kompleksa pronađeno je kameno popločanje poda. Pronađen je i jedan natpis koji se potom zatrpao (Jeličić 1991, str. 40.).

Gradnja sklopa manjim pravilnim klesancem, otkriva tehniku zidanja izrazito karakterističnu za kasnoantičko razdoblje (Jeličić 1991, str. 40., Maršić 2014, str. 222.). „Takve zidne strukture bile su ožbukane s obje strane, što odaju tragovi sačuvane žbuke” (Jeličić 1991, str. 40.). S vanjske strane zidovi su ojačani kontraforima koji se prema vrhu stanjuju i nestaju (Maršić 2014, str. 222.).

Po pitanju odabrane pozicije, negdje otprilike „dvadesetak metara istočno od zidova ove palače nalazi se izvor vode, neophodan element rimske vile, koji je vjerojatno suodredio njen nastanak na tom mjestu. S položaja palače pruža se izvanredan pogled na morski zaljev u kojem se smjestio grčki grad Epetion” (Jeličić 1991, str. 40.).

Širi prostor Mutograsa nameće se kao jedan „od glavnih kandidata po pitanju ubikacije Plinijeva kaštela”

Značajnu ulogu u sustavu gradina na području današnje Podstrane, imalo je brdo Veliki Mutogras. Uloga se ta prvenstveno očitovala u osiguranju plovnog puta između obale i otoka Brača (Manijski zaljev) (Cambi 2014, str. 30.). Brojnost nalaza u nekolicini grobova na južnim obroncima Mutograsa, poput staklene paste i jantara, raznih brončanih ukrasa za odjeću, spiralnih kopča (fibula), ulomaka helenističke keramike i tome sl. „ukazuju na dobre trgovačke odnose domaćeg ilirskog stanovništva s helenističkim svijetom, vjerojatno u prvom redu sa naseobinom Epetion, koju su na ušću rijeke Žrnovnice osnovali u III. st. pr. n. e. isejski Grci.

Slika 2: Pogled sa južne padine brda Perun na Veliki Mutogras (Antunović 2017.)

Karakterističan nakit od staklene paste i jantara, brončani ukrasi odjeće, kopče, tipično oružje ili keramičke posude grčkog porijekla govore sasvim jasno o uklapanju ilirskog plemena Pituntina u kulturne tokove njihova vremena” (Jeličić 1991, str. 21.).

U svijetlu tih nalaza s početka XX. st. širi prostor Mutograsa nameće se kao jedan „od glavnih kandidata po pitanju ubikacije Plinijeva kaštela” (Maršić 2014, str. 199.). Svojevrsni nastavak priče o ovom lokalitetu ogleda se u kontekstu društveno-političkih previranja u kasnoantičkom periodu, uzročno-posljedično vezanih seobom naroda koja je zahvatila granice, a potom i teritorije Rimskog Carstva.

Tada naime dolazi do ponovnog utvrđivanja – kastelizacije strateški važnih točaka.

Jedna od njih na priobalnom pojasu istočnog Jadrana je i Veliki Mutogras. Kako do sada nisu provedena arheološka istraživanja, nije moguće utvrditi ukupan opseg ni izgled kasnoantičkih objekata podignutih na tom položaju (Borzić 2014, str. 86 - 87.).

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

U nadolazećim člancima nešto više ćemo se dotaknuti gradina i gomila na južnom dijekz brda Perun.

Također, upoznat ćemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

Tim člankom Podstrana Portal će vas upoznati s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.