U tzv. Savezu antifašističkih boraca NOB-a RH su odlučili trajati što dulje. Zbog sve manje živih partizana odlučili su pomladiti i članstvo i vodstvo, jer je u pitanju gotovo milijarda kuna koje svake godine uzmu iz proračuna. Njihov novi predsjednik je rođen 12 godina nakon rata, a novi potpredsjednik koji se školovao u Moskvi najavljuje radikalniju retoriku i 'odlučnije' akcije. Otkrivamo tko su novi čelni ljudi hrvatskih partizana.

 Iako je od kraja Drugog svjetskog rata prošlo točno 68 godina, tzv. Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske danas ima oko 40 tisuća članova u 117 općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Polovina su živi partizanski borci, a polovina njih su članovi njihovih obitelji koji po raznim osnovama uživa obiteljske mirovine poginulih boraca i slično.

Prosječan iznos tih mirovina je je oko 2.700 kuna. Usporedbe radi, prosječna hrvatska radnička mirovina danas iznosi 2.150 kuna.

Iako je zadnji dan rata 1945. prema službenih podacima u Hrvatskoj bilo oko 110 tisuća partizanskih boraca, gotovo 70 godina kasnije taj je broj još uvijek značajan. Naime ni oni sami nemaju točnu evidenciju ali samih boraca ima negdje oko 19 tisuća. No ono što se zna je podatak da Hrvatska isplaćuje 28.334 (partizanske) mirovine koje porezne obveznike koštaju 934 milijuna kuna svake godine. U toj brojci se naravno ne podrazumijevaju samo sudionici NOB-a, već i njihove obitelji, koje su naslijedile mirovine, a zanimljivo najmlađi primatelj/korisnik mirovine koji ima status borca Narodnooslobodilačkog rata ima 71 godinu, što znači da je 1945. imao samo tri godine. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje tvrde kako je moguće da se radi o djetetu iz izbjegličkih logora i da je to osnova po kojoj prima mirovinu.

Svjesni kako vrijeme čini svoje, a prirodnim smanjivanjem broj antifašističkih boraca se značajno prorijedio, u Savezu su došli na genijalnu ideju. Naime, kako ne bi izgubili povlastice koje uživaju, od vikenda su odlučili pomladiti članstvo ali i vodstvo. Pa su umjesto dosadašnjeg predsjednika izabrali novoga koji je rođen 12 godina nakon rata. Jasno zbog toga su svojevremeno morali izmijeniti i Statut pa sada za članstvo u najdugovječnijoj udruzi u Hrvatskojviše nije uvjet da si bio partizan nego član može biti svatko tko se zalaže za njihove vrijednosti -proletarijata, antifašizma, NOB-a i jasno otvorene netrpeljivosti prema vječnom neprijatelju - Katoličkoj crkvi i hrvatskim domoljubnim i tradicijskim vrijednostima.

Dakle za vikend su partizani izabrali novog predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH. To je donedavni predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Poznanovca i predsjednik SUBNOR-a Krapinsko-zagorske županije Franjo Habulin. Izaslanici na izbornoj skupštini su za njegovom zamjenika izabrali prof.dr.Josipa Milata koji je imao samo jedan glas više od protukandidatkinje Ive Marčetić (1982.godište) koja se rodila 37 godina nakon rata i 2 godine nakon smrti komunističkog diktatora Josipa Broza.

Dakle, očit je trend pomlađivanja partizana u Hrvatskoj, jer je njihov novi predsjednik - vatrogasac i antifašist Titov Zagorac Habulin rođen 1957.godine, dok je potpredsjednik Milat inače profesor predagogije na Filozofskom fakultetu u Splitu imao tri godine kada je započeo rat, a kada je završio imao je sedam. Zanimljiv podatak iz Milatove biografije je onaj o "stručnom usavršavanju" u tadašnjem Sovjetskom savezu gdje je sredinom 80-tih godina pohađao moskovski Zavod za politehniku, a kasnije je i predavao na Državnom institututu Ruske federacije u Moskvi.

E taj profesor i antifašist je na inauguracijskom nastupu za vikend prozvao Katoličku crkvu da sve više otvoreno postaje 'propagator fašizma u Hrvatskoj' založivši se za reviziju ugovora Hrvatske s Vatikanom, dok je hrvatsku vlast pozvao da protiv fašista u Hrvatskoj djeluje u skladu s Ustavom. Onako kako se to radilo u njihova vremena. 
I nekadašnji predsjednik Saveza Ivan Fumić, poznat kao najmlađi bombaš, mlađi čak i od legendarnog Boška Buhe, založio se za prestanak financiranja 'prebogate katoličke crkve' te za uvođenje vjerskog poreza, ustvrdivši da Crkva u Hrvata sve više djeluje politički, a ne vjerski. Po njegovim riječima, referendum o braku i zahtjev za referendumom protiv ćirilice u Vukovaru 'potječe upravo s Kaptola'.
Dosadašnji predsjednik Ratko Maričić upozorio je da Hrvatskoj i Europi prijeti opasnost od fašističkih i nacističkih ideja koje, kako je rekao, potiču od nedemokratskih snaga kojima se treba odlučno suprotstaviti. Antifašističke snage u državi, naglasio je, treba organizirati kako bi svrsishodnije djelovale u zaštiti demokracije i slobode. Svakakvih se inače rasprava moglo čuti na tom cirkusu mladosti i starosti. U raspravi je kandidat za zamjenika predsjednika Saveza Jovan Vejnović istaknuo kako treba biti odlučniji u reakciji na napade na Ustav, ograničavanje različitosti i druge, kako je rekao, opasne tendencije kao što su neofašizam i povijesni revizionizam.
Sudionici skupštine su oštro zamjerili državnom vodstvu što se nisu nitko od izaslanice ministra branitelja nije odazvao njihovom povijesnom skupu na kojem su najavili odlučnije djelovanje i oštriju retoriku prema "silama prošlosti". 
Dakle, osim što su se odlučili pomladiti novi hrvatski partizani najavljuju i nove akcije za koje će im trebati ne samo dosadašnja sredstva nego i nova koja bi se prema njihovoj ideji trebala uzeti Crkvi. Ako je suditi po nedavnom prozivanju Josipa Šimunića kojem su spominjali i "duboku jamu" sve mlađi hrvatski partizani spremaju se zajedno s vječnim i doživotnim partizanom Stipom Mesićem u novi juriš po šumama i gorama!

Stav Vlade je vjerojatno da to bude most. No, još jedanput naglašavamo da mi ne prejudiciramo nikakvo rješenje jer nije dobro kada se oficijelna politika miješa ili mijenja u struku. Dakle, ovo je isključivo stručno

Europska komisija uskoro bi trebala objaviti mišljenje o najboljem načinu povezivanju juga s ostatkom Hrvatske. "Iz nekih izvora imam informaciju da će odabrati Pelješki most kao najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske", rekla je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, ali isto tako kaže da u sedmogodišnjem planu Europske komisije Pelješki most nije prioritet, kao ni povezivanje Dubrovnika, ali ni nastavak gradnje autoceste, unatoč tome što su svi koridori ucrtani u kartu Europe.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Siniša Hajdaš Dončić, rekao je za Dnevnik Nove TV da je četvrtina posla već obavljena te da će savjetodavna komisija Ministarstva, Europske komisije te Bosne i Hercegovine u utorak, 10.prosinca, donijeti posljednji nacrt studije. "Studija izvodljivosti obuhvaća ili omogućava da se za jedno od rješenja kreće u izradu građevinske dozvole. To jest, zapravo sve potrebne prostorno-planske dokumentacije ili operativne dokumentacije za jedno od tih rješenja. Tek nakon toga Europska komisija donosi odluku kako će, na koji način i da li će sufinancirati jedno od prometnih rješenja povezivanja hrvatskog juga. Stav Vlade je vjerojatno da to bude most. No, još jedanput naglašavamo da mi ne prejudiciramo nikakvo rješenje jer nije dobro kada se oficijelna politika miješa ili mijenja u struku. Dakle, ovo je isključivo stručno".

Dakle, ostaje za čekati mišljenje Europske komisije, nadležnog Ministarstva i BiH, na koji će način i kada biti riješeno pitanje koje muči sve stanovnike juga Hrvatske, a koji su većinom suglasni u tome da je najbolje rješenje upravo gradnja Pelješkog mosta.

U Račićevoj biografiji stoji da je rođen 1868. dok je umro, ili je ubijen 1943. godine. Ističe se kako ga je vođa četničkog pokreta zloglasni Draža Mihailović imenovao četničkim povjerenikom za Split i Dalmaciju.

Zid Klinike za radiologiju KBC-a Split ukrašen je slikom četničkog povjerenika za Split iz Drugog svjetskog rata, liječnika Jakše Račića. Ispod slike je objašnjeno da se radi o prvom rendgenologu i inženjeru medicinske radiologije u Splitu. Onima koji manje poznaju povijest ova slika nije ništa neobično, ali za one koji su upućeni u povijest Splita slika je neprihvatljiva.

Naime, Jakša Račić nije bio samo liječnik. On je na početku Drugog svjetskog rata pristupio četničkom pokretu, pa ga je i četnički vojvoda Draža Mihailović imenovao povjerenikom za Dalmaciju. Za Slobodnu Dalmaciju branitelj koji je svjedočio tome prizoru kaže kako takav monstrum krasi jedan od zidova bolnice, a on kao osoba koja je u Domovinskom ratu ranjavana i koja se borila protiv četnika mora dolaziti na pregled i gledati njegovu sliku.

U Račićevoj biografiji stoji da je rođen 1868. dok je umro, ili je ubijen 1943. godine. Ističe se kako ga je vođa četničkog pokreta zloglasni Draža Mihailović imenovao četničkim povjerenikom za Split i Dalmaciju. Rođen je u Vrbanju na otoku Hvaru, a u Pragu, Grazu i Innsbrucku studirao je medicinu. Doktorirao je 1900. godine. U Innsbrucku je radio kao asistent na Institut za opću i eksperimentalnu patalogiju. Daljnju specijalizaciju završio je u Ljubljani, a u Splitu je 1904. otvorio svoju kliniku. Kasnije je dogurao i do gradonačelnika. Pitanje koje ostaje visjeti u zraku je tko je sliku postavio na zid splitske bolnice?

Žena je prelazila cestu na pješačkom prijelazu u Ulici kralja Tomislava. Zbog siline udarca nesretna pješakinja je na mjestu poginula. Udario ju je vozač Pola.

Na 75-godišnjakinju koja je prelazila cestu na označenim pješačkom prijelazu u Ulici kralja Tomislava u Belišću naletio je osobni automobil kojim je upravljao 68-godišnji vozač s područja Belišća.

Do naleta automobila došlo je oko 17:15 sati. Pješakinja je na mjestu nesreće preminula. Očevidom će se utvrditi uzrok nesreće.

Na istu problematiku osvrnuo se Miroslav Tuđman koji je rekao da ne postoji nadzor nad policijom kad je u pitanju praćenje telefonskih razgovora.

Klub zastupnika HDSSB-a predložio je da se u Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu ograniči mandat ravnatelja SOA-e na dva uzastopna mandata od četiri godine jer smatraju da bi takvo ograničavanje onemogućilo zlouporabu položaja ravnatelja u osobne, političke ili druge svrhe, za što, smatraju, postoji osnovana sumnja. "Vidjeli smo događanja u Vukovaru 18.studenoga, kada je i predsednik Republike rekao da sigurnosne službe, odnosno sigurnosno-obavještajna agencija nije na najbolji način odradila svoj posao i da predstavnici državne vlasti nisu bili upozoreni na moguća događanja u Vukovaru. Vidjeli smo u nekim slučajevima, koje je pokrenulo Državno odvjetništvo i USKOK, da su neke informacije iz sustava obavještajne zajednice izišle u medije, rekao je HDSSB-ov Josip Salapić.

Na istu problematiku osvrnuo se Miroslav Tuđman koji je rekao da ne postoji nadzor nad policijom kad je u pitanju praćenje telefonskih razgovora. "Policija postavlja 90 posto zahtjeva za praćenje telefonskih razgovora što je prošlu godinu iznosilo približno 40 tisuća brojeva, ali nad tim se nema parlamentarnog nadzora ni putem odbora ni putem nekih drugih mehanizama", kazao je Tuđman. 
Boro Grubišić, HDSSB, rekao je da sa 40 tisuća prisluškivanja je prisluškivana gotovo cijela Hrvatska. "Čak i dijete koje se javi tati i mami, ako je tatin broj prisluškivan", kazao je Grubišić.

Zanimljivo je da taj mali broj ateista i agnostika u Hrvatskoj, koji je manji od 5 posto sveukupnog stanovništva, ima toliku potrebu ispisivati ljude iz rimokatoličke crkve. Ovim činom ti čuveni ateisti, također su pokazali kako nemaju blagog pojma ni o čemu, a kamoli o vjeri koja usprkos njihovim podmetanjima, vrijeđanjima i lažima raste svakog dana.

Ateisti i agnostici Hrvatske kojih ima mizerno malo među nama u ovom nadasve katoličkom društvu dobivaju sve veću medijsku potporu pa su tako hrvatski solidarizirani mediji objavili njihovu inovaciju pod nazivom 'Rasksni list' kojim žele motivirati ljude da se 'ispišu' iz Rimokatoličke crkve. Potvrde na toj stranici izdaje grupa ateista i agnostika Hrvatske, a inicijator je dr. Pavle Močilac, postdoktorand na Institutu za organsku kemiju i biokemiju u Pragu, koji je u razgovoru za tportal rekao: "U pitanju je osobna, simbolička deklaracija o istupanju iz Rimokatoličke crkve, ali koja zapravo prema zakonima Republike Hrvatske, nakon što se isprinta i potpiše, pogotovo ako se potpis još ovjeri kod javnog bilježnika, postaje pravno valjana i obranjiva čak i na sudu."

Napominjemo kako je ovaj dokument apsurdan i kako ne predstavlja apsolutno ništa. Zagriženi ateisti koji ne vjeruju u Boga, ovim činom pokazali su kako oni imaju strašno veliku potrebu u svoje beznađe povući i druge. Kao da sustavno, brutalno i neutemeljeno vrijeđanje katoličke crkve nije dovoljno pa sada moraju zatrovati i one koji su odlučili pripadati Bogu. Zanimljivo je da taj mali broj ateista i agnostika u Hrvatskoj, koji je manji od 5 posto sveukupnog stanovništva, ima toliku potrebu ispisivati ljude iz Rimokatoličke crkve. Ovim činom ti čuveni ateisti također su pokazali kako nemaju blagog pojma ni o čemu, a kamoli o vjeri koja, usprkos njihovim podmetanjima, vrijeđanjima i lažima raste svakog dana. Čak i vi, dragi ateisti, Božja ste djeca i niti jedan papir ne može vas odvojiti od njega.

Isto tako, ovaj papir kojim želite pokazati svoj revolt prema Rimokatoličkoj crkvi ne vrijedi ništa, ali baš ništa jer vi, iako ste kršteni i, kako vi kažete, upisani u crkvu imate svoju slobodnu volju koju vam je na vaše iznenađenje, Bog dao pri samom rođenju. Tako da, potrebna je samo vaša odluka da odete od Njega, ništa više. Zbog toga je ovaj bezvrijedni papir ništa više ne obično smeće kojemu je opet svrha oblatiti Crkvu, a samim time i hrvatske vjernike koji od stoljeća 7. jako dobro znaju koga žele slijediti i kome žele zahvaljivati za svoj život. Objasnite zašto bi netko na sudu dokazivao da nije kršten, kada je unatoč krštenju dozvoljeno izjasniti se ateistom ili agnostikom. Krštenjem vas crkva nije prisvojila sebi; krštenje je sakrament kojim su vas vaši roditelji predali Bogu i dobro su učinili jer je to možda jedino što će vas naposlijetku spasiti. Svatko od nas ima pravo na svoj izbor, stoga je vaša inovacija ništa drugo nego projekt huškanja naroda, protiv jedine institucije koja je kroz cijelu povijest nas Hrvate jedina uvijek držala na okupu. Dajte konačno shvatite da Boga ne možete pobijediti.

Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se s vremena na vrijeme razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

'Kad narastem želim biti Nino Raspudić', rečenica je koju mnogi Hercegovci često izgovaraju, ponosni na intelektualca iz njihova kraja. Da Hercegovci imaju na što biti ponosni svjedoči i današnja HRT-ova emisija 'Nedjeljom u 2', pod palicom urednika i voditelja Aleksandra Stankvoića, u kojoj je nakon nekoliko godina ponovno ugostio doktora Raspudića, profesora s Filozofskog fakulteta. Emisija s Ninom ispunila je očekivanja. Na trenutke se činilo da upravo on vodi emisiju jer je sugerirao Stankoviću koga da ugosti. Ukazivao mu je i na propuste iz prethodnih emisija. Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se, s vremena na vrijeme, razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

Stanković je na početku emisije predstavio Raspudića, govoreći da se od posljednjeg gostovanja u njegovoj emisiji od anonimca pretvorio u uskogrudnog desničara. Raspudić je voditelju objasnio kako su ti termini zastarjeli te dodao da je on zagovornik takozvane 3D sheme za ljevičara i desničara. Stav se mjeri prema nacionalnom pitanju, životnim vrijednostima te prema socio-ekonomskim pitanjima. Raspudić se usporedio s kolumnistom Milanom Ivkošićem te rekao kako je on u prve dvije kategorije desni, a u zadnjoj lijevi.

Emisija nije mogla proći bez spominjanja nogometaša Josipa Šimunića. Njegovo skandiranje 'Za dom spremni' Stankovićev sugovornik je osudio te istaknuo kako se taj čin ne može pravdati poviješću, ali je povukao paralelu s 'titosima' koji nose iste kape kao Šljivančanin u Vukovaru. Neobično je hercegovačkom intelektualcu i to što je na čelu televizije na kojoj je gostovao osoba koju je na isto mjesto prethodno postavila totalitarna partija u čije se vrijeme išlo u zatvor radi ispričanog vica. Raspudić je također rekao da ne prihvaća da mu o ljudskim slobodama i ljudskim pravima pričaju ljudi kao što su Vili Matula i Jelena Lovrić koji su kako je kazao bili članovi CKSKH.

Spomenuo je Acin gost i to da su svi mediji, uključujući i Večernji za koji piše, bili politički dirigirani protiv referenduma o braku. Objasnio je i da piše za taj list jer je pluralan, za razliku od konkurencije. Emisija se zakuhala na spomen Željke Markić. Ona Stankoviću nije omiljena ličnost u zemlji, a javnost je to mogla vidjeti i prilikom njenog gostovanja u njegovoj emisiji. Stanković se transformirao u 'pit bulla' i grizao na svaku rečenicu gošće, a u svojoj emisiji ugostio je i Mimu Simić s kojom je pjevušio 'Homoseksualci budimo svi'. Raspudić je govorio o raskoraku između stavova vladajućih i većine medija s većinskim mišljenjem naroda te naveo da je gotovo kao u feudalizmu.

Tema od koje urednik emisije očito ne može pobjeći je brak. Stoga je i veliki dio emisije posvećen upravo referendumu o braku, ali govorilo se i o istospolnim parovima. Raspudić je istaknuo kako ovo nije bio referendum o pravima homoseksualaca. Međutim, Stanković, tvrdoglav kao i obično, upitao ga je kako ga mogu ugroziti dva muškarca u braku, a koja mu se dosele u susjedstvo. Smireni gost objasnio mu je kako njega to ne može ugroziti, ali ugrožava instituciju braka. Ako je sve brak, onda ništa nije brak, pričao je mladi intelektualac. Osvrnuo se Raspudić i na referendum o ćirilici te priznao da je to sklisko pitanje te predložio da se oformi komisija stručnjaka koja bi se bavila pitanjima nestalih. Rekao je kako ne zna rješenje za Vukovar jer je to problem koji traje 15 godina. Stanković je, izgleda, vjerni čitatelj Raspudićevih kolumni pa ga je pitao je li njegova rečenica "ako vam se ne sviđa, zašto živite među tako groznim Hrvatima", šovinizam i poziv Srbima da isele, a Nino je kazao da to nije tako te da je teza nategnuta i izvučena iz konteksta. "Ne možete praviti Babarogu od mene", rekao je Nino Raspudić.

Objasnio je i kako je pitanje za referendum nepametno jer se ne mogu smanjivati stečena prava, ali dodao je da se to dogodilo dijaspori kada im je broj saborskih zastupnika sveden na tri.

Kakva bi to emisija s Raspudićem bila, a da se ne govori o Hrvatima u BiH. Gost, koji o ovoj temi očito mnogo toga zna, govorio je o Bosni i Hercegovini kao o potpunoj institucionalnoj razvalini, za što je po njemu kriv bivši američki veleposlanik Moon jer je dozvoljeno rješenje kojim Bošnjaci imaju mogućnost postavljati i birati Hrvatima predstavnike u politici. Rekao je Raspudić i da u BIH postoje dvije države, pritom ističući da je prva Republika Srpska dok je druga Federacija u kojoj Hrvati nemaju nikakva prava. Federacija je po njemu ušla u sva poduzeća, a u Bosni i Hercegovini se sve raspalo. Naveo je Stankovićev sugovornik podatak da je u Sarajevu ostalo svega dva posto Hrvata koji su u federaciji nadglasani.

"Ovo je prvi sastanak Foruma, u naredna 2 mjeseca održat ćemo skupove diljem zemlje. Prvog veljače osnovat ćemo stranku u Lisinskom!", poručio je Nikica Gabrić sa skupa Nacionalnog foruma. "Naša zemlja je prelijepa, ali imamo loše kormilare. Posvađali smo s europskim partnerima, nismo u dobrim odnosima sa susjedima. Ljudi koji su nas do sada vodili su nas uveli u krizu. Samo novi ljudi s novim idejama mogu nas izvući iz krize. Moramo imati ljude koji znaju, koji su pošteni i odgovori za donošenje strateških odluka", rekao je Gabrić na skupu

'Svako selo svoju stranku ima', slogan je koji je u Lijepoj našoj odavno zaživio. Izgleda kako su Hrvati lijek za nezaposlenost pronašli u osnivanju stranaka. Ili možda ipak nisu. Sukladno broju stranaka raste i broj nezaposlenih. Nova parola mogla bi stoga biti 'što više stranaka, to veća banana'; istina, ne rimuje se, ali u našoj zemlji itkekako ima smisla. Ove brojke spadaju u rubriku 'vjerovali ili ne'. Naša mala zemlja za velike političare broji čak 142 stranke. No, kao u onim dosadnim reklamama, to još nije sve. Dosadašnja inicijativa 'Nacionalni forum', opftamologa Nikice Gabrića, uskoro postaje stranka. "Ovo je prvi sastanak Foruma, u naredna 2 mjeseca održat ćemo skupove diljem zemlje. Prvog veljače osnovat ćemo stranku u Lisinskom!", poručio je Nikica Gabrić sa skupa Nacionalnog foruma. "Naša zemlja je prelijepa, ali imamo loše kormilare. Posvađali smo s europskim partnerima, nismo u dobrim odnosima sa susjedima. Ljudi koji su nas do sada vodili su nas uveli u krizu. Samo novi ljudi s novim idejama mogu nas izvući iz krize. Moramo imati ljude koji znaju, koji su pošteni i odgovori za donošenje strateških odluka", rekao je Gabrić na skupu. "Zapustili smo obrazovanje. Hrvatska se mijenja kvalitetnim obrazovnim sustavom", dodao je.

Gabrić u politiku kreće osnivanjem ogranka u Zagrebu. Nakon Zagreba planirano je osnivanje inicijativnih odbora u Bjelovaru, Osijeku, Šibeniku, Rijeci, Splitu, Puli, Varaždinu, Zadru i Vinkovcima. Na Gabrićevom skupu našlo se mnogo govornika, a među njima i Đuro Lubura, telekomunikacijski vještak, prometni stručnjak Željko Marušić, gospodarstvenik Tomislav Šlat te skijašica Nika Fleiss. Nadamo se da će Fleiss u politici postići zapaženije rezultate nego u skijanju.

Prije nekoliko mjeseci, kada su počela govorkanja o novoj zvijezdi na hrvatskom političkom nebu, Nikica Gabrić obećavao je kako će se boriti za pet osnovnih prava svih građana. To su pravo na obrazovanje, zdravlje, rad i dostojnu starost, a zajednički naziv svima njima bio je pravo na budućnost. Gabrićevi planovi za budućnsotu ustavne su odredbe, a hrvatski narod obećanja ovog tipa čuo je barem 142 puta ranije. Čitali smo o zapošljavanju i boljoj budućnosti u Planu 21, pričao nam je o boljoj budućnosti Ivo Sabader, s Jadrankom Kosor gradili smo europsku Hrvatsku. Sve što imamo iz tih priča je preko 300 tisuća nezaposlenih, mlade koji odlaze iz Hrvatske, liječnike u štrajku, učitelje pred štrajkom, penzionere koji žive na rubu siromaštva.

Mediji nagađaju da bi Gabrićev politički put mogao biti posut potporom predsjednika Ivo Josipovića. U dobrim odnosima je i s Tomislavom Karamarkom, šefom HDZ-a, a potporu ima i od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Ivana Jakovčića. Mnogo je ekipe s političke scene s kojom Gabrić odlazi na janjetinu. Mediji su međutim već počeli nagađati kako bi ovo mogao biti treći put. U javnosti kruže priče da bi mu se mogao pridružiti i bivši Sanaderov ministar Dragan Primorac. Hrvatska će se tako obogatiti s još jednom strankom koja nudi spas, a spasitelji opet ista dobro znana lica.

Neki mediji Gabrićevu stranku prozivaju tajkunskom političkom opciju, a očekivanja su velika pa se tako nagađa da bi s političkog stola mogao pokupiti čak petnaest posto glasača i to već na idućim izborima. Mediji su, čini se, ovu opciju već podržali. Ne treba ni spominjati da je Nikica Gabrić među ostalim Hrvatima, ponudio i zapošljavanje. Odlična ideja, ali na nju bi nadošla i baka Barica da osniva stranku jer, nije li upravo to cilj svih lidera i ovih dosadašnjih 140 stranaka koji se bore za svoju poziciju.

Nakon što je Gabrićeva inicijativa postala stranka, isto se očekuje i s drugim inicijativama, primjerice s inicijativom 'U ime obitelji', na čijem je čelu Željka Markić, koja je posljednjih tjedana napravila revoluciju među građanima, ali na svoju stranu nije uspjela dovesti medije.

Činjenica da Hrvatska ima veliki broj stranaka je neosporna, a pod ruku s nama ide i Bosna i Hercegovina koja ima čak 190 registriranih stranaka. S ovom brojkom Bosna i Hercegovina vodeća je po broju stranaka u svijetu, što će reći da je BiH najdemokratskija država na svijetu. Demokraciju primijenjuju i Bugari, koji imaju čak 177 stranaka. Srbi su također prilično aktivni kada je riječ o politici pa tako imaju registriranu 91 političku stranku. U krizom pogođenoj Grčkoj broj stranaka je 50, dok u Turskoj djeluje 61 politička stranka.
Usporedbe radi, Švicarska ima svega 30 stranaka, dok ih Danska broji 17, Velika Britanija ima samo 12 stranaka, a primjerice Kanada njih 19. Najmanji broj registriranih stranaka imaju Kinezi, tamo djeluje svega devet stranaka. Rusi imaju 35 stranaka, a u Mađarskoj je registrirano 18 stranaka. U SAD-u pored dvije najjače stranke, Demokratske i Republikanske, djeluje još 20 stranaka.

Kada se sve ove brojke stave na papir, malo se pomučite s razmišljanjem i dođete do jasnog zaključka, što je više stranaka, to je država u većoj '' banani''. Zamislite samo kako bi nam sjajno bilo da se svi ti ljudi iz stranaka prime nekog ozbiljnog posla, državom bi potekli med i mlijeko, a umjesto plastičnih boca iz smeće bi vadili zlatne. Penzioneri bi ljetovali na Havajima, mladi bi nakon školovanja pronalazili posao bez veze, turizam bi procvjetao poput velebitske degenije, a broj nezaposlenih opadao bi brzinom kojom raste broj umirovljeničkih stranaka.
No, kako od toga vrlo vjerojatno nema ništa, najbolje bi bilo da svi oni koji rade, a ne dobivaju plaće, oni koji su na burzi i nadaju se poslu pa čak i oni koji su nekim čudom zaposleni krenu u politiku po principu: jedan čovjek, jedna stranka. Pa kad već imaju svi da imate i vi. Ne bi bilo loše i da obitelji osnivaju svoje stranke, ali znate kako se kaže: ''Politika je onaj ružni izraz za najstariji zanat na svijetu'' pa pazite da vas članovi obitelji ne zeznu i ne glasaju za susjeda.

"Vlada RH predvođena premijerom Zoranom Milanovićem ovim postupkom je još jednom pokazala da je daleko od ideala socijalne Vlade koja se poistovjećuje s građanima u vrijeme najdublje i najteže gospodarske krize. Zbog svega navedenog tražimo javnu ispriku ministra Jakovine i premijera Milanovića svim građanima Republike Hrvatske, a naročito spomenutim prosvjetnim djelatnicima.", zaključuje mladež Hrvatske demokratske zajednice.

Mladež Hrvatske demokratske zajednice zgrožena je činjenicom da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, zajedno sa svojom pomoćnicom, od 1. do 8. prosinca boravi na Baliju u Indoneziji, stoji u njihovom priopćenju. "Povod ovog neracionalnog postupka ministra Jakovine je radni sastanak WTO-a i to u tjednu kada se donosi jedan od najvažnijih dokumenata, Državni proračun i kada Vlada RH provodi rezanje troškova proračunskim korisnicima pravdajući se kako se ne mogu osigurati sredstva niti za one, javnosti neophodne, projekte. Uz to, mladež Hrvatske demokratske zajednice drži neprihvatljivim da Vlada tereti proračun ovakvim službenim putovanjima kad istovremeno tvrdi da nema novca za isplatu putnih troškova prosvjetnim djelatnicima u mjesecu prosincu.", stoji u priopćenju mladeži ove stranke.

Podsjećaju da činjenicu da je uobičajena da na ovakva putovanja ide tehnička služba Ministarstva pa je stoga nejasno zašto ministar u vrijeme kada se smanjuju poticaji poljoprivrednicima, pada proizvodnja domaćih proizvoda i postoji opasna tendencija gašenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava troši ogromna sredstva za boravak na ljetovanju. "Vlada RH predvođena premijerom Zoranom Milanovićem ovim postupkom je još jednom pokazala da je daleko od ideala socijalne Vlade koja se poistovjećuje s građanima u vrijeme najdublje i najteže gospodarske krize. Zbog svega navedenog tražimo javnu ispriku ministra Jakovine i premijera Milanovića svim građanima Republike Hrvatske, a naročito spomenutim prosvjetnim djelatnicima.", zaključuje mladež Hrvatske demokratske zajednice.

U caffe baru “Split” u subot navečer je održano četvrto humanitarno druženje u sklopu akcije “A di si ti?!“ za prikupljanje donacija za Udrugu “MoSt” koja se brine o 50-ak splitskih beskućnika. Pozivnice ljudima dobre volje, spremne darovati hranu i najnužnije potrepštine potrebitima uputio je Ante Akrap, vlasnik omiljenog splitskog kafića “Žbirac” na Bačvicama.