Petrović se poziva na fotografije snimljene prije Drugog svjetskog rata gdje Srbi prisežu sa tri spojena prsta. Tri raširena prsta simbolična su za vojnike u nacističkoj Njemačkoj, ali i ustaše u NDH. Povjesničar smatra da bilo koji nacionalni pozdrav može biti njegovanje tradicije, ali može i napredovati.

Srbe je razljutila izjava jednog europskog sportaša koji je stavio znak jednakosti između pozdrava hrvatskog nogometaša Josipa Šimunića 'Za dom' i podignuta tri prsta Novaka Đokovića. Tim pozdravom tenisač proslavlja pobjedu. Večernje novosti zatražile su od povjesničara Dragana Petrovića da im objasni značenje tog Đokovićeva pozdrava. Povjesničar je objasnio kako su nekada, prije Drugog svjetskog rata, Srbi polagali prisegu s tri podignuta prsta, ali spojena. Međutim, tri prsta kakva podiže i Đoković, raširena pojavio se tek 80-ij godina.

Petrović se poziva na fotografije snimljene prije Drugog svjetskog rata gdje Srbi prisežu sa tri spojena prsta. Tri raširena prsta simbolična su za vojnike u nacističkoj Njemačkoj, ali i ustaše u NDH. Povjesničar smatra da bilo koji nacionalni pozdrav može biti njegovanje tradicije, ali može i napredovati. "Tako je bilo i sa srpskim pozdravom. Tri rastavljena prsta, kao naš suvremeni pozdrav, patentiran je 1988., u vrijeme okupljanja Srba iz Srijema, Banata, Kosova i Metohije, koji su zahtijevali promjenu Ustava Srbije. To je bio odgovor probuđenog naroda na provokacije Albanaca, Hrvata i Slovenaca, koji su prkosili s dva prsta, što je anglosaksonska viktorija. Srbi su tada počeli pozdravljati s visoko uzdignuta raširena tri prsta, obično s obje ruke i visoko iznad glave", rekao je Petrović. Vuk Drašković, prema njegovim riječima, nije autor toga pozdrava već zasluge za tri prsta pripadaju Mirku Jovići i osnivaču Srpske demokratske stranke u Hrvatskoj Jovanu Raškoviću.

Mi Hrvati velik smo narod velikoga srca i na vlasti trebamo ljude koji će cijeniti svakoga od nas. Trebamo ljude koji će cijeniti našu prošlost, a ne nas prisiljavati na zaborav. Trebamo ljude koji će voljeiti našeg čovjeka, a ne, kao da nas mrze, raditi protiv njega. Trebamo vlast koja će osluškivati naše riječi, želje, a ne vlast koja nas namjerno, u svrhu nehumanih elitskih interesa, ignorira.

Peticija pod imenom 'Pahulja' prije samo 5 dana, točnije 4. prosinca započela je prikupljanje potpisa za micanje svih političara sa vlasti. U tako malo vremena ova peticija za sada prikupila je preko 40 tisuća potpisa i stalno raste. 
"Bliži se kraj još jedne kalendarske godine. Preživjeli smo jer narod uvijek preživi. Istina, umorni smo, iscrpljeni, slomljeni, pokradeni, nemoćni, na aparatima, ali ipak živi. Od svega, najviše boli što smo duboko podijeljeni od strane političkih struktura tijekom dvadeset i tri godine korupcije, mita, nepotizma i općeg nepoštivanja interesa naroda. Najgore od svega je što na vidiku nema vizije, a ni onih koji bi tu viziju mogli ostvariti. Znamo da je Hrvatska prepuna pametnih, sposobnih i poštenih ljudi koji jednostavno ne mogu doći do izražaja u ovom i ovakvom trenutku. Pahulje imaju za cilj stvoriti okvire za novo društvo u kojem će sposobni i pošteni doći do izražaja, a u kojem će političari konačno čuti svoj narod. Oni su tu zbog nas, a ne mi zbog njih", piše na stranici pahulja.com, na kojoj možete dati i svoj potpis.

Projekt Pahulja pojavio se u pravom trenutku. U trenutku kada je većina građana Republike Hrvatske obeshrabrena zbog totalitarne vlasti koja se sustavno provodi pod maskom demokracije i time se doslovno uništava sve što je hrvatsko; hrvatske vrijednosti i ono najbitnije, hrvatskog čovjeka. Glavni cilj pahulje je skinuti sa političke scene sve političare koji su od 1991. pa do danas zaprljali saborske fotelje svojim prisustvom; maknuti sve koji su radili protiv volje naroda i na uštrb našeg društva. Cilj pahulje je stvoriti zemlju u kojoj će mali čovjek biti na prvom mjestu, mjesto u kojem se neće iskorištavati hrvatska bol za vlastite interese; mjesto na kojem se neće potkradati naši ljudi i u kojem će se cijeniti rad svakog čovjeka. Pahulja je jedinstevna inicijativa koja je u naše društvo donijela dašak vedrine i nade za bolje sutra. Zaista, od osnutka naše države pa do danas, Hrvati su podcjenjivani, pokradeni, zastrašeni i obeshrabreni zbog ljudi koji svih ovih godina bešćutno, kao da mrze hrvatskog čovjeka uništavaju sve što se uništiti može.

Mi Hrvati velik smo narod velikoga srca i na vlasti trebamo ljude koji će cijeniti svakoga od nas. Trebamo ljude koji će cijeniti našu prošlost, a ne nas prisiljavati na zaborav. Trebamo ljude koji će voljeti našeg čovjeka, a ne, kao da nas mrze raditi protiv njega. Trebamo vlast koja će osluškivati naše riječi, želje, a ne vlast koja nas namjerno, u svrhu nehumanih elitskih interesa, ignorira. Jedne te iste obitelji sustavno se provlače kroz vlast velik broj godina. Opozicija u Hrvatskoj ne postoji i to je postalo i više nego jasno. Zbog toga, probudite se, ujedinite se i prključite u rušenju cijele političke scene. Pa neka vide koliko nas ima i koliko smo jaki kada postanemo jedno. Činili smo to kroz povijest bezbroj puta i pobjedili, idemo opet. Nije gotovo dok mi ne kažemo da je gotovo.

To je za čak 38 000 kuna više nego što je stajao luksuzni Audi A6 kojeg je naposlijetku, zbog pritiska javnosti, županica Marina Lovrić Merzel vratila natrag.

Sisačko-moslavačka županija je zbog pritiska javnosti morala vratiti skupocjeni Audi A6. No, čak 38 000 kuna više dano je za troškove reprezentacije za prošlu godinu - potrošila točno 468.160 kuna. Revizija je utvrdila da nisu pravilno vođene knjigovodstvene isprave u slučaju reprezentacije.

Nisu navedeni razlozi ugošćivanja ljudi, kao ni korisnici reprezentacije. U nalazu revizije piše kako se Sisačko-moslavačka županija nije željela očitovati u vezi rashoda za reprezentaciju, jer prema zakonu nema obvezu objaviti kada je i na što novac potrošen.

Zbog potrošenog novca na kave, sokove, ručkove, domjenke, sankcija nema.

Štedljiv nije bio ni župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs, koji je na reprezentaciju potrošio 14 000 kuna manje od Merzel.

Raspadanjem biorazgradivog otpada proizvodi se metan koji čini oko 3 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, ali prema procjenama stručnjaka, ima 72 puta veći utjecaj na aktualno globalno zatopljenje od ugljičnog dioksida.

Hrvatska bi mogla uskoro dobiti penale Europske komisije jer nije za četvrtinu smanjila količinu biorazgradivog otpada, upozoravaju stručnjaci, ali iz nadležnog ministarstva se nadaju da će ipak biti pošteđena kazni.Hrvatska se obvezala Europskoj uniji da će do kraja 2013. za četvrtinu smanjiti količinu biorazgradivog otpada u svom komunalnom otpadu, a to je trebala već godinu ranije po odredbama vlastitog Plana gospodarenja otpadom.

Stručnjaci i uprava se slažu da taj cilj Hrvatske za preostali mjesec dana ne može postići, ali od Ministarstva zaštite okoliša i prirode i od Agencije za zaštitu okoliša nije se moglo doznati koliko se u Hrvatskoj trenutno odvaja biorazgradivog otpada.

Prema podacima Agencije iz 2007. godine, biorazgradivi sastojci čine gotovo 70 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj, što je malo više od milijun tona, od čega je tek zanemarivi dio recikliran ili upućen na kompostiranje.

Od 1995. do 2003., prosječno je u hrvatskom komunalnom smeću bilo 74 posto biorazgradivog sastava, od čega 42 posto kuhinjskog i biootpada, 20 posto papira i kartona, 3 posto kože i kostiju, 1,3 posto drva i 8 posto tekstila, službeni su podaci.

Raspadanjem biorazgradivog otpada proizvodi se metan koji čini oko 3 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, ali prema procjenama stručnjaka, ima 72 puta veći utjecaj na aktualno globalno zatopljenje od ugljičnog dioksida. Zbog toga je EU Direktivom o otpadu obvezala članice da do 2016. za 35 posto smanje količinu biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, s izuzetkom nekih članica kojima je ostavljen rok do 2016.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode implicitno priznaju da cilj neće biti ostvaren i odgovaraju da je za ostvarenje te obaveze "trebao biti uspostavljen funkcionalan sustav gospodarenja otpadom prije mnogo godina".

Nasljeđeni sustav ministar Mihael Zmajlović opisao je na primjeru Lećevice: "Lećevica je slika većine takvih planiranih centara u Hrvatskoj, potrošen je novac, osnovane su tvrtke, isplaćivane su plaće, a Fond je davao milijunske iznose, ali potrebna dokumentacija nije napravljena".

Komunalci čekaju lokalnu upravu

Većina komunalnih tvrtki spire sa sebe odgovornost te upućuje na Vladu ili lokalnu upravu koja je trebala donijeti planove gospodarenja otpadom, ali dvije tvrtke su i u tim uvjetima primijenile traženi sustav gospodarenja i – premašile cilj.

Na upite tvrtkama iz četiri regionalna središta odgovorile su one iz Zagreba i Splita. Čistoća Zagreb smatra da je trebalo donijeti Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba koji bi trebao definirati elemente i načine uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, posebno provedbene postupke, tehnologije obrade otpada te izvore i način financiranja izgradnje sustava.

Kako bi pomogli donošenju plana, u Čistoći su početkom 2012. formirali projektni tim koji je Upravi Holdinga početkom prosinca 2012. predao izvješće s vlastitim viđenjem, koje je i usvojeno u veljači 2013., odgovaraju.

Direktor Čistoće Split Stjepan Ivčević priznaje da na području Splitsko-dalmatinske županije ne postoji kompostana, niti odlagalište biorazgradivog otpada, te da je isti problem i kod Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-Kninske i ostalih županija.

Posjedujemo jedno reciklažno dvorište smješteno na odlagalištu Karepovac, a prema broju stanovnika trebalo bi biti najmanje sedam reciklažnih dvorišta, dodaje.

Kada Grad Split kao jedinica lokalne samouprave izvrši svoju obvezu utvrđivanja lokacija, osiguranja terena i dovrši postupak izrade – Čistoća Split će opremiti reciklažna dvorišta i organizirati rad u skladu sa Zakonom, ograđuje se Ivčević.

"Na Vaš upit kolika je naša odgovornost za neispunjavanje plana, odgovaramo upitom: Kolika je odgovornost nekoga za nešto za što nije nadležan", odgovaraju iz zagrebačke Čistoće.

Ivičević napominje da bi puna primjena nedavno izglasanog Zakona o održivom gospodarenju otpadom bila moguća tek nakon donošenja 52 podzakonska akta u rokovima određenim Zakonom.

Otok Krk i Čakovec perjanice

No, i bez tih pretpostavki, u Hrvatskoj posluju dvije tvrtke koje su ne samo smanjile udio biorazgradivog otpada, nego primjenjuju cjelovitu praksu odvojenog odlaganja otpada: Ponikve s otoka Krka i Čakom iz Čakovca.

Grad Čakovec organizira cjelovit sustav unutar koga je uključeno i prikupljanje biorazgradivog otpada, s nešto više od tri tisuće korisnika. Tijekom 2012. godine, prikupljeno je oko 1250 tona biorazgradivog otpada, a pokazatelji za 2013. godinu već sada daju naslutiti da će ta količina biti veća, kazala je direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović.

Tijekom 2012. godine izgradili smo reciklažno dvorište za potrebe Grada Čakovca, koje je početkom 2013. dobilo uporabnu dozvolu i proradilo u srpnju ove godine, kazala je.

Međutim, Snježana Tkalčec Avirović upozorava da je trebalo proći dosta vremena i savladati mnogo prepreka. Počeli su još 2003., kada su kroz pilot projekt u nekim ulicama Čakovca započeli posebno prikupljati biorazgradivi otpad. Paralelno je započela i „borba Čakoma za izgradnju kompostirnice, bez koje nema zbrinjavanja te vrste otpada".

Konačno, skupljanje biorazgradivog otpada počelo je 2010., kada je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odlučio Čakomu sufinancirati nabavu sedam tisuća "smeđih" kanti za posebno prikupljanje biorazgradivog otpada, kaže direktorica Snježana Tkalčec Avirović.

Na otoku Krku se biootpad obrađuje u kompostani od čega dobivaju vrijedan humus. "U 2013 godini prikupit ćemo oko 3400 tona biorazgradivog otpada, što je, po našim procjenama, nešto više od 50 posto ukupno odloženog biorazgradivog otpada", kazao je za Hinu rukovoditelj radne jednice u Ponikvama Ivan Jurešić.

"Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku", popularno nazvan "Eko otok Krk" omogućio je da je otok Krk već sada u većoj mjeri zadovoljio ciljeve koji hrvatski Zakon o održivom gospodarenju otpadom predviđa do 2020., kaže Jurešić i dodaje: "Mi do tada planiramo povećati postotak odvojeno skupljenog otpada na 80 posto".

Osjećaj odgovornog poslovanja

Na pitanje zašto su pokrenuli oblik gospodarenja otpadom od koga bježi sva aministracija i lokalne uprave, odgovaraju da ih je na to tjerala odgovornost i da su im to prethodni zakoni omogućavali.

Obveza RH o potrebi smanjenja biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu bila nam je poznata iz rezultata pregovora s Europskom unijom i bila nam je upisana u dozvoli za odlaganje otpada na našem prethodnom odlagalištu, u Totovcu, a i iz iskustva nekih gradova iz Njemačke. Stoga smo promislili o potrebi posebnog prikupljanja i u određenoj mjeri odlučili preslikati prepoznata iskustva drugih, kaže Snježana Tkalčec Avirović.

Iz Eko otoka Krka objašnjavaju kako ih je početkom 2000. sve više pritiskao problem nedostatka odlagališnog prostora za komunalni otpad kao i problem divljih deponija. "S obzirom da je već tada izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom kasnila, a zbog prevelike važnosti turizma za otok, odlučeno je ozbiljno pristupiti rješavanju problema oko 19 tisuća tona komunalnog otpada, koliko otok Krk godišnje prikupi", kaže Jurešić.

Napominje i vrlo nepovoljnu okolnost da se količine otpada tijekom turističke sezone povećavaju do šest puta u odnosu na mirniji zimski period, budući da zimi otpad proizvodi 20 tisuća stanovnika, a ljeti s turistima čak 130 tisuća.

Kod nas taj sustav funcionira od sredine 2005., kada smo na 1500 mjesta po čitavom otoku razmjestili setove od pet kontejnera: smeđi za biootpad, plavi za papir, karton i višeslojnu ambalažu, žuti za plastiku i sitne metale, sivi za staklo i zeleni za mješani komunalni otpad, zaključio je Jurešić.

Zeleni: da se "nešto radi"

Predsjednik Zelene akcije iz Zagreba Bernard Ivčić ocjenjuje da je stanje u upravljanju otpadom posljedica dugogodišnje politike u kojoj nadležno ministarstvo nije inzistiralo na provođenju zakona, a lokalne uprave – općine i gradovi – izbjegavale provoditi zakone pravdajući se velikim troškovima novog sustava.

"Točno je da su u početku povećani troškovi, ali dugoročno se isplati", kazao je Ivčić i podsjetio kako i u Zagrebu postoji nekoliko lokacija na kojima se probno odvojeno prikuplja otpad i to, koliko se može vidjeti, uspješno, ali da se stalo na tome.

U odgovoru na upit kako misli riještiti taj problem, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode navodi svoj rad na zakonu i dodaje da u cilju što bržeg dostizanja razine odvajanja biorazgradivog otpada ono potiče jedinice lokalne samouprave na odvojeno sakupljanje papira, koji čini gotovo četvrtinu miješanog komunalnog otpada.

To je otprilike i količina za koju moramo smanjiti odlaganje biorazgradivog otpada. Za njega postoji tržište, a relativno ga je jednostavno izdvojiti u kućanstvu. U 2012. i 2013. godini Ministarstvo je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrilo 80 milijuna kuna za nabavu komunalne opreme poput kontejnera, kompostera, spremnika i komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada za 139 jedinica lokalne samouprave, a s projektima sufinanciranja nastavit će i dalje, kaže se u odgovoru Ministarstva.

Osvrćući se na djelovanje Ministarstva, predsjednik Zelene akcije kaže kako su njegove pojačane akcije, poput zatvaranja nekih odlagališta, motivirane željom da pokaže kako „nešto radi".

Mirela Holy vjeruje da bi ostvarila cilj

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kaže se da posljednjih godinu dana zahvaljujući njemu poduzimaju mjere koje će "omogućiti da se približimo cilju" odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada, ali ne preciziraju koliko je trenutno odvajanja postignuto.

"Uvjereni smo da se kazne, kao krajnji instrument prisile zemljama da krenu u rješavanje problema, upućuju zemljama koji ne pokazuju jasnu inicijativu, a mi nismo jedna od njih", kažu iz Ministarstva.

Nitko nije znao reći što će se doista dogoditi i hoće li Hrvatska plaćati penale. Oni se obračunavaju po veličini prestupa, aktivnosti zemlje članice i sličnom. Prema podacima Zelene akcije od prije nekoliko mjeseci, Poljska plaća penale za neispunjenu politiku odvajanja otpada u iznosu od 57 tisuća eura dnevno, a Italija 200 tisuća eura dnevno.

Moguće je da će u siječnju početi stizati uplatnice. Ali čak i ako ne stignu ovaj siječanj, teško da ćemo ih izbjeći narednih godina, jer dok se politika odvojenog prikupljanja otpada počne provoditi trebat će nekoliko godina, a hrvatski sustav ne ulijeva nadu da bi se mogao brzo pokrenuti, procjenuje Ivčić.

Bivša ministrica okoliša Mirela Holy imala je plan koji je predviđao postizanje navedeneg cilja odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada.

Tu nema velike filozofije. Bio je pripremljen pravni sustav koji smo imali namjeru realizirati kombinacijom stimulacija i pritisaka, u početku u četiri velika grada koja čine veliki dio sustava, kaže Mirela Holy.

Zakon o otpadu bio je pred donošnjem u svibnju 2012., kao i izmjene Plana gospodarenja otpadom u koji je bila unesena karta svih lokacija gospodarenjem otpadom. Također, bio je pripremljen novi pravilnik o gospodarenju otpadom koji bi propisao obavezu odvojenog odlaganja otpada, koji bi tijekom ljeta bio na raspravi, a već najesen bio na snazi.

Holy je planirala pojačati investicije i u dogovoru s nadležnim ministarstvima u okviru postojećih lokacija u četiri velika grada izgraditi kompostane. Također, imala je namjeru angažirati veći broj komunalnih redara i pojačati nadzor ne samo pravnih osoba nego i građana.

U ta četiri grada dobili smo traženih 25 posto smanjenja otpada. Mislim sa smo to mogli ostvariti i spasiti Hrvatsku od nepotrebnih snakcija, kazala je Mirela Holy.

Stipo Gabrić Jambo ponovno je izabran za predsjednika Županijske organizacije HSS-a. Na redovnoj Izbornoj skupštini Županijske organizacije HSS-a održanoj u u Dubrovniku on je kao kaniddat predsjedništva dobio 68 glasova dok je njegov protukandidat Ante Šendo na Skupštini dobio devet glasova. 

Sjednici je nazočio i predsjednik stranke Branko Hrg i glavni tajnik stranke Ilija Čorić. Govoreći članovima skupštine predsjednik stranke osvrnuo se na nedavni referendum o ustavnim promjena ističući kako je obitelj temelj društva jer su djeca ta koja će naslijediti ovu zemlju, a govorio je i o najavljenoj podjeli Hrvatske na regije koju je nazvao 'trgovinom koja je vezana za lex Perković'. 

- Nemojte biti pasivni promatrači, ljudski život se ne može mjeriti ekonomskom isplativošću, a HSS je stranka koja mora zaštiti one koji žele živjeti pošteno i skromno jer u današnjem pomodarstvu, odbacivanju svega tradicionalnog često možemo izgubiti sebe - rekao je Hrg pozivajući članove na jedistvo, vjeru i slogu.

Novinarima je rekao kako je u ovoj županijskog organizaciji bilo problema te da je zatekao stanje u kojem županjska organizacija nije tri godine funkcionirala, rascjepana i podjeljena. Prije godinu i pol dana stanje se konsolidiralo, izašlo se na lokalne izbore čiji rezultati nisu nezadovoljavajući jer u Dubrovniku imamo zamjenika gradonačelnika. To za HSS nije mala stvar, naglasio je Hrg. To je izvrsno uporište za nastavak razvoja HSS-a. 

- Ovo je područje gdje HSS ima duboke korjene i s ovim ljudima koji preuzimaju funkcije na lokalnoj razini mi se sigurno vraćamo u punoj jačoj mjeri za naredne izborne cikluse - rekao je Hrg koji je u godinu i osam mjesci već drugi puta na županijskoj izbornoj skupštini te da očekuje kako će HSS iz ove skupštine izaći jači i pročišćeniji. 

U policiji su odbili nagađati oko mogućeg motiva zločina, ustvrdivši kako je kriminalističko istraživanje u tijeku te se sve informacije provjeravaju.

Još uvijek je u bijegu ubojica koji je u petak navečer u zagrebačkoj Dubravi ubio dvije sestre i teško ozlijedio supruga jedne od njih, a njegov je identitet policiji i dalje nepoznat, izvijestili su danas iz PU zagrebačke. "Počinitelj je još uvijek nepoznat i zbog počinjenih kaznenih djela ubojstva i pokušaja ubojstva policija za njim intenzivno traga", kazala je Marta Vrdoljak iz odjela za odnose s javnošću zagrebačke policije.

U policiji su odbili nagađati oko mogućeg motiva zločina, ustvrdivši kako je krim-istraživanje u tijeku te se sve informacije provjeravaju.

Novinarima nisu otkrili ni jesu li ubijene i ozljeđeni bili ranije evidentirani u policiji, kao ni komentirati medijske napise da je navodne probleme sa zakonom imao sin jedne od ubijenih.

Očevid je završen sinoć, na mjestu događaja zasad nije pronađeno vatreno oružje kojim su izvršena ubojstva i ranjavanje, a kako se neslužbeno doznaje u policiji, najvjerojatnije se radi o pištolju.

Nisu potvrđene ni informacije da se ubojica prije no što je počeo pucati u automobilu provezao tom ulicom i trubio, kao i nagađanja oko navodna dva automobila viđena na mjestu događaja.

Nepoznati ubojica sinoć je nešto prije 19 sati u Dubravi na Žutom brijegu iz vatrenog oružja ispalio hitac na 55-godišnju Vukosavu Goranović te ju na mjestu ubio, a zatm je zapucao i prema njezinoj dvije godine mlađoj sestri Milici Zebi te njezinu suprugu Stipi Zebi (51).

Oboje su prevezeni u KB Dubrava, gdje je Stipe Zeba zbog teških ozljeda odmah i operiran, dok je njegova supruga oko 19,45 sati preminula. Dvije su obitelji živjele u odvojenim kućama u istome dvorištu.

Policija istražuje slučaj, a mediji nagađaju da su uzrok dugovi kamatarima koje je navodno imao sin jedne od ubijenih sestara, a koji trenutno boravi u Njemačkoj. Ubojica je i dalje u bijegu. Kriminalističko istraživanje je u tijeku i za počiniteljem se intenzivno traga, kažu u zagrebačkoj policiji.

U malom slavonskom selu u ljeto 2000. godine se zbila ova stravična priča, koja se nalazi u optužnici koja je protiv djeda podignuta tek ove godine. Uskoro počinje suđenje djedu monstrumu. 24-godišnja djevojka se slomila nakon smrti oca te sve priznala majci i policiji.

Pedesetsedmogodišnji djed je zaprijetio 11-godišnjoj unuci: ''Ako ikome išta kažeš, pobit ću vas sve, kao što sam ti ubio baku!'' Djevojčica je bila prestravljena, djed ju je natjerao da se svuče te ju polegao na pod i silovao. Unučini povici ni zapomaganje nisu omeli djeda u zlom činu. 

Djevojčica je pokušavala pobjeći iz sobe u koju ju je djed namamio ali su vrata bila zaključana. 
Nakon što je završio s gnjusnim činom djed je otvorivši vrata unuci zaprijetio smrću ako progovori. 
U malom slavonskom selu u ljeto 2000. godine se zbila ova stravična priča, koja se nalazi u optužnici koja je protiv djeda podignuta tek ove godine. 
Zbog straha za svoj život i živote članova obitelji, žrtva je šutjela čitavamo desetljeće. 
Žrtvina je obitelj živjela pod istim krovom s djedom svih tih godina. 
Djevojka je policiji ispričala kako je zlostavljanje započelo mjesecima prije silovanja. Djed je nasrtao na nju, dirao je po grudima te zavlačio ruku pod rublje. Sve ovo se događalo kada bi djevojku roditelji poslali da donese nešto djedu ili kada su sami ostajali u kući. 

Žrtva je posvjedočila kako je uporno govorila ne, no djed se nije obazirao te kako je silovanje ostavilo trajne posljedice koje su joj promijenile život. 
Djevojka je izbjegavala djeda i nikome nije govorila o zlom činu dok se u isto vrijeme borila sa traumama i noćnim morama te se nekoliko puta pokušala ubiti. 
Nakon liječenja u psihijatrijskim klinikama te nakon očeve smrti prije nekoliko godina, djevojka se psihički slomila i ponovo završila u bolnici. U bolnici je progovodila o traumama koje ju proganjaju iz djetinjstva. 

Djevojka je osmislila plan kako bi prokazala monstruoznog djeda. Posudila je prijateljev i nazvala ga te je pritom snimala razgovor. Pri razgovoru je upitala djeda zašto joj je to napravio. U sudskom spisu je završio transkript razgovora, 
Nesretna djevojka se povjerila i majci koja je alarmirala policiju. 
Tijekom obrane djed je upitao zašto je unuka, koja danas ima 24 godine, šutjela toliko dugo ako su istiniti njezini navodi.  Suđenje počinje sada uskoro u Osijeku 70-godišnjem monstrumu te su sudski vještaci ocijenili kako je djevojka sposobna dati vjerodostojan iskaz, prenosi večernji.hr 

Gdje su sada 'mesići' koji su činili sve da ubiju nevina čovjeka?

"Još se ni danas ne zna tko je uzeo nagradu za njegovu izdaju od pet milijuna američkih dolara te kome je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske uručilo ček na 300.000 kuna, na koliko su tada procijenili da ovaj junak vrijedi – živ ili mrtav. Sjećate li se "veselja" hrvatskih obavještajnih službi i inih službi koje su s iznimnim žarom sudjelovale u njegovu otkrivanju i uhićenju, koje su progonile sve Hrvate koji su imali bilo kakve veze s ovim nevinim čovjekom?", stoji u priopćenju ove udruge.

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) zapitala se sjećamo li se sramotnog uhićenja generala pukovnika i Junaka Domovinskog rata Ante Gotovine. Dogodilo se to, podsjećaju, na današnji dan 2005., na kanarskom otoku Tenerife. Uhitili su ga nakon četiri godine bježanja pred pravdom u hotelskom restoranu u mjestu Playa de las Americas, pod optužbom za teški ratni zločin.

"Još se ni danas ne zna tko je uzeo nagradu za njegovu izdaju od pet milijuna američkih dolara te kome je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske uručilo ček na 300.000 kuna, na koliko su tada procijenili da ovaj junak vrijedi – živ ili mrtav. Sjećate li se "veselja" hrvatskih obavještajnih službi i inih službi koje su s iznimnim žarom sudjelovale u njegovu otkrivanju i uhićenju, koje su progonile sve Hrvate koji su imali bilo kakve veze s ovim nevinim čovjekom?", stoji u priopćenju ove udruge. Samo u jednom mjesecu hrvatska policija pretresla je više od dvije tisuće obiteljskih kuća, stanova i drugih zgrada u Hrvatskoj da se pronađe Gotovina, živ ili mrtav objašljavaju iz udruge.

"Uz to su svakom hrvatskom policajcu dali Gotovininu fotografiju, ako ga slučajno vide pa ako bi, možebitno, pružio bilo kakav otpor – zna se što su trebali učiniti s njime. Zar smo to zaboravili? Možda je i sreća što su ga uhitili Španjolci, jer da su ga uhitili Hrvati ili netko drugi (Amerikanci, primjerice) tko zna kako bi završio? Zadnji s kojim se Gotovina oprostio prije svojeg bijega preko granice bio je dr. Milan Vuković, koji je kasnije napisao niz tekstova u kojima je dokazivao da je nevin te održao brojna predavanja na tu temu. Međutim, gdje su danas oni koji su progonili Ante Gotovinu i njegovu obitelj? Zbog čega ni protiv jednog nije podignuta optužnica, zbog čega se ni jedan nije ni ispričao hrvatskoj javnosti, a sve su činili da "ubiju" nevina čovjeka? Na temelju i hrvatskih dokumenata koje je Haaškom sudu dostavljala hrvatska obavještajna služba, razni 'mesići' i slični, Gotovina je 2011. na Haaškom sudu osuđen na 24 godine zatvora, a 16. studenog 2012. oslobođen je po svim točkama optužnice i odmah oslobođen. Sada i svi oni koji su ga proganjali i koji su ga željeli vidjeti doživotno iza rešetaka odaju mu priznanja i "ljube noge". Ne, ne može to tako. Sutra se to isto može dogoditi (i događa se) i nekome drugome. Ako je netko pogriješio u "slučaju Gotovina" onda neka i snosi posljedice!", zaključuje Mladen Pavković predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.

Tomašić je još jednom naglasila da se HSP AS protivi nasilnom uvođenju ćirilice u Vukovar zbog žrtve koju je taj grad podnio u Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji upozorivši kako se stvara lažni dojam da su Hrvati protiv ćirilice, što nije istina jer je to pismo već prisutno na službenim pločama u više gradova u Hrvatskoj, ali o tome nitko ne govori. Upitala je i što su to politički Srbi u Hrvatskoj učinili za Vukovar da bi dobili pravo na svoje pismo navevši kao primjer potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca.

U cijelosti donosimo priopćenje s konstituirajuće sjednice Izbornog zbora Gradskog vijeća HSP AS Grada Zagreba na kojoj je izabran novi predsjednik Goran Bradić.

Goran Bradić novi je predsjednik Gradskog vijeća HSP dr. Ante Starčević Grada Zagreba. Magistar ekonomije, Bradić, izabran je gotovo jednoglasno, na konstituirajućem Izbornom zboru Gradskog vijeća HSP AS Grada Zagreba naslijedivši na toj dužnosti dosadašnjeg predsjednika, Draženka Kožula, zaslužnog za veliki uspjeh HSP AS-a na prošlim lokalnim izborima. 
Sjednici Izbornog zbora održanoj u subotu u Europskom domu u Zagrebu nazočili su predsjednica stranke i europarlamentarka Ruža Tomašić, zamjenik predsjednice prof. Ivan Tepeš i glavni tajnik HSP AS Pero Ćorić, izaslanici svih zagrebačkih gradskih Podružnica te gosti iz prijateljskih političkih stranaka i predstavnika gradske vlasti. Predsjednica HSP-AS Ruža Tomašić pozvala je članove stranke da se u svom radu čvrsto drže starčevićanskih načela i poštenja gledajući da iza sebe ostave dobra djela za opće dobro dodajući kako nepoštenima u stranci nema mjesta. Govoreći o aktualnim temama podržala ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene naglasivši kako istospolni parovi u Hrvatskoj već imaju zajamčena prava ozakonjenja veze, pravo nasljedstva i posjeta u bolnicama ali da pravo na brak i posvajanje djece ne smiju imati zbog zaštite prava djeteta, jer svako dijete mora imati pravo na oca i majku.
Tomašić je još jednom naglasila da se HSP AS protivi nasilnom uvođenju ćirilice u Vukovar zbog žrtve koju je taj grad podnio u Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji upozorivši kako se stvara lažni dojam da su Hrvati protiv ćirilice, što nije istina jer je to pismo već prisutno na službenim pločama u više gradova u Hrvatskoj, ali o tome nitko ne govori. Upitala je i što su to politički Srbi u Hrvatskoj učinili za Vukovar da bi dobili pravo na svoje pismo navevši kao primjer potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca. Osudila je njegov licemjerni poziv za odavanjem minute šutnje u Saboru svim žrtvama Vukovara ali i sve saborske zastupnike koji su taj poziv prihvatili i time, kako je rekla, odali počast ne samo žrtvama agresije nego i agresorima koji su poginuli u napadu na Vukovar. Goran Bradić obećao je članovima stranke kako će opravdati njihovo povjerenje te ih je pozvao da zajedno na tradicionalnim i kršćanskim vrijednostima rade na okupljanju svih pravaša ali i svih građana koji žive u skladu s tim vrijednostima i koji 'beli Zagreb grad imaju tak rad'. 
Konstituirajući Zbor Gradskog vijeća HSP AS Grada Zagreba pozdravili su visoki predstavnici stranaka predizborne koalicije predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Andrija Mikulić, predsjednik BUZ-a Grada Zagreba Dražen Štiglić i predsjednik zagrebačke organizacije HSLS-a Zagreba Alen Ostojić, Mario Župan predsjednik kluba zastupnika HDZ – HSP AS – BUZ u skupštini grada Zagreba, a nazočne je pozdravio i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Tihomir Majić. Zbor je na sjednici izabrao jedanaest članova Gradskog vijeća HSP AS Grada Zagreba: Goran Bradić - predsjednik, Draženo Kožul - dopredsjednik, Mladen Sertić - dopredsjednik, Ante Ćesić – tajnik, Bruno Ćutić – rizničar te članovi Anđelko Opačak, Renato Kovačević Jeronim Čeko, Milan Ćurić, Dario Kovačić i Zvonimir Kramarić. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Mario Brajković a članovi su Ilija Ljubičić i Marin Šarić. Članovi Časnog suda su Pero Ivančić (predsjednik), Ivan Vukoja i Ante Čančar. Za članove Glavnog stana HSP AS izabrani su Vinko Bobanović, Ilija Dominković i Vjekoslav Fakin. 
Glasnogovornik HSP AS, Marinko Bobanović