U srijedu 05. listopada, Općina Podstrana započeti će s isplatom subvencije troškova za udžbenike i ostale obrazovne materijale srednjoškolcima.
s prebivalištem na području općine Podstrana, koji su ostvarili to pravo.
Podnositelji zahtjeva dobiti će po 1.000 kuna za svakog srednjoškolca.
Svim učenicima želimo uspješno školovanje, poručuju iz Općine.
U finalu Kupa Splitsko-dalmatinske županije u Omišu su Kaštela su svladala Podstranu s 9:4. Podstrana je nakon minusa od dva gola u prvih 15 minuta došla do prednosti jednog gola i to je uglavnom sve što smo mogli vidjeti od naše momčadi.
Kaštelani su bili puno bolja momčad i zasluženo su osvojili Kup Sdž.
Podstrana ostaje bez kupa zbog nedostatka sreće, čvrstine, organiziranosti u obrani, koncentracije u napadu, kapetana Blafa i trenera Šiška.
Najbolji igrač Podstrane je bio sveprisutni kapetan Katavić koji bi trebao biti primjer ostatku momčadi kako se bori za svoj klub.
Na Facebook stranici Imocki crnjaci objavljena je jedna zadaća imotskog školarca. Zadatak je bio pravilno napisati veliko početno slovo.
Zadaća izgleda ovako:
'Mjesto u kojem živim zove se: Imotski
Stanovnike mojeg mjesta nazivamo: Imoćanima
Glavni je grad naše države: Zagreb
Njegove stanovnike nazivamo: Imoćanima'.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
'Amen. Hvala ti', dodali su administratori stranice uz ovu objavu.
Link na facebook objavu
Tek je nekoliko dana ostalo do početka četvrtog izdanja utrke Perun adventure race. 1. listopada iz Podstrane će u 60 kilometara dugu avanturu krenuti 30 timova iz Hrvatske i regije, javlja dalmacijadanas.
Perun adventure race timska je utrka koja od natjecatelja traži dobro poznavanje trail trčanja, brdskog biciklizma, penjanja i kajakarenja. Utrka se održava na području Općine Podstrane i njene okolice, a glavni cilj utrke, pored promicanja zdravog načina života i boravka u prirodi, je aktivno upoznavanje kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti ovog kraja.
Organizator utrke je Planinarsko društvo Perun iz Podstrane, a generalni pokrovitelji utrke su Općina Podstrana i Turistička zajednica općine Podstrana. Ove godine na utrci će po prvi puta sudjelovati natjecatelji iz gotovo svih susjednih država, na što su organizatori posebno ponosni.
Inače, zbog logističkih razloga, broj prijava za PAR ograničen je na 30 timova, a ove su godine sva mjesta u utrci popunjena u samo nekoliko sati.
"Pored glavne utrke koju će svi posjetitelji moći pratiti preko velikog video zida, organizatori su u startno-ciljnoj zoni na šetnici u Strožancu pripremili i bogat dodatni sadržaj. Najmlađima će posebno zanimljiva biti umjetna stijena za penjanje, a oni malo stariji moći će se okušati u airsoftu. Dodatna atrakcija u startno-ciljnoj zoni biti će utrka Perun Obstacle challenge čiji je start predviđen za 13 sati. POC je zabavna duel sprint utrka u kojoj natjecatelji u što kraćem roku pokušavaju proći 800 metara dugu stazu savladavajući pritom razne prepreke. Preskakanje rampe, penjanje i spuštanje po užadi, provlačenje ispod mreže i nošenje tereta samo su neke od prepreka na prvom ovakvom poligonu na ovim prostorima. Za POC se još uvijek možete prijaviti putem linka, uz napomenu da se prijaviti mogu samo punoljetne osobe", poručuju organizatori.
Dodjela medalja za utrke PAR i POC predviđena je za kasne popodnevne sate, a za zabavu nakon dodjele pobrinuti će se Dreamers bend.
Pacijenti ga godinama biraju kao najdoktora, a on je uvjeren da je to zato što vide da iznimno voli svoj posao. Neurokirurgiju koja je za njega odgovorna, zahtjevna, ponekad fizički i mentalno iscrpljujuća. Smatra da je posebno lijepo raditi taj posao, biti u sali, raditi s vrhunskom optikom što mu redstavlja ogromno zadovoljstvo. Ističe da treba biti posvećen svom poslu, a on ga živi 24 sata. Pročelnik Zavoda za neurokirurgiju KBC Split, dr. Vlatko Ledenko, nesebično će istaknuti fantastičnu ekipu na Zavodu, svoje starije i mlađe kolege jer to nije individualni već timski rad.
Kako kaže tu treba postojati povjerenje, ali i odnos prema pacijentu. On i njegove kolege poznate su i po specifičnom kliničkom slučaju u kojem se metak muškarcu zaglavio u kost lubanje blizu velikih krvnih žila zbog čega ga je bilo bolje izvući kroz nos nego otvorenom kirurškom operacijom. Tako su neurokirurzi zajedno s kolegama otorincima kroz nos izvukli metak nakon čega su to mjesto morali zatvoriti kako ne bi iscurila moždana tekućina. Ta je operacija bila objavljena i u stranim časopisima kao jedan “case report”.
Kakva je danas razina intenzivne skrbi na vašem zavodu?
Zavod ima nekoliko sastavnica, a jedna od njih je i Intenzivna jedinica Zavoda za neurokirurgiju. Ona funkcionira kao i sve slične jedinice bilo gdje u svijetu. Adekvatno smo opremljeni i radimo postupke prema smjernicama kao i u najvećim neurokirurškim bolnicama. Naša intenzivna jedinica liječi široki dijapazon pacijenata, od onih s ozljedama mozga, pacijenata koje monitoriramo nakon operacija, koje pripremamo za određene složenije operacije. Znači radimo sve postupke koji se rade u sličnim ustanovama u svijetu.
Imate li dovoljno osoblja?
Imamo osam specijalista neurokirurgije te troje specijalizanata. I to zadovoljava naše potrebe. Sestrinski kadar nam je deficitaran kao što je u cijeloj bolnici. U optimalnim uvjetima u našoj intenzivnoj jedinici na odjelu rade tri medicinske sestre, a kada je deficit onda budu dvije. Uz pojačane napore mi našim pacijentima damo ono što im treba.
Koliko godišnje hospitalizirate bolesnika, obavite operacija, ambulantnih pregleda?
Na godišnjoj razini operiramo između 700 i 850 pacijenata što elektivnih (hladnih) što hitnih. U prethodnim godinama smo operirali i u popodnevnim terminima i to ukupno 1100 operacija. Pandemija nam je bitno poremetila operacijske planove pa je došlo do određenih zastoja. Srećom se sada to ponovno pokrenulo i dostižemo zaostatke. Hospitaliziramo između 2000 i 2500 pacijenata godišnje, a obavimo između 10000 i 11000 ambulantnih pregleda.
Koje bolesti najčešće liječite i ima li nešto što ne radite, a željeli biste?
Najčešće operacije koje radimo su operacije na lumbalnoj ili slabinskoj kralježnici. To su uobičajene križobolje, išijasi, lumboishialgije, suženja kralježničnog kanala, protruzije, ekstruzije te prolapsi kao najčešće indikacije. Puno imamo traumatskih stanja, ozljeđivanja dominantno glave koju moramo žurno operirati. Uz to radimo i operacije na vratnoj kralježnici, na mozgu, tumore mozga, druga stanja, kao i popravke kostiju lubanje. Ne radimo operacije na krvnim žilama mozga, ali to je u postupku uvođenja.
Vaš je zavod preuređen 2019. godine kada ste dobili vrhunske uređaje, jeste li u međuvremenu nabavili još aparature i koje, te koliko vam to olakšava rad?
Neurokirurgija u odnosu na sve druge grane medicine najviše ovisi o modernoj tehnologiji. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo u Splitu jako dobro opremljeni. Pogotovo nekoliko posljednjih godina kada smo se opremili modernom aparaturom. U prvom redu je to super moderni operacijski mikroskop koji je zadnji “krik” tehnike i kojeg imaju najveće neurokirurške bolnice. Tehnologija je napredovala do te mjere da nam taj mikroskop omogućuje da bojamo maligne tumore mozga za vrijeme operacije što nam silno olakšava intraoperacijski prikaz tumora i omogućuje maksimalno uklanjanje tumora.
Prije smo se morali malo voditi osjećajem, ali sada imamo u intenzivno zelenoj boji obojen tumor za razliku od ostatka mozga koji ostaje neobojen. Tu tehnologiju imamo od prije nekoliko godina. Posljednjih smo godina uveli i biopsije tumora mozga, pa smo u zadnje tri godine obavili 43 takve operacije. To su 43 pacijenata koji nisu trebali ići u Zagreb jer to sada radimo u Splitu s jednakim rezultatima kao što ima i Zagreb ili bilo koja druga neurokirurška bolnica. Imamo i ultrazvučne uređaje za mrvljenje tumora tzv. Cusa (kaviton ultrasonični aspirator) koji nam puno pomaže kod tumora na delikatnim mjestima i to je tehnologija koju imamo već nekoliko godina. Prije par mjeseci smo nabavili intraoperacijski monitoring odnosno elektrofiziološko praćenje funkcija za vrijeme operacije. Već je napravljeno četiri ili pet operacija vratne kralježnice i tumora na mozgu pomoću tog uređaja.
Kako konkretno funkcionira taj aparat tijekom operacije?
To znači da kada operiramo određeni tumor mozga u delikatnoj regiji mozga, koja je primjerice odgovorna za rad lijeve ruke i noge, kod anesteziranog pacijenta možemo pratiti funkciju ruke i noge da ne bi izazvali oštećenja za vrijeme operacije. Od kapitalne opreme nam nedostaje jedino još neuronavigacijski uređaj koji bi nam pomogao za jako precizno lociranje nekakvih tumorskih tvorbi koje nisu vidljive golim okom kada otvorimo lubanju nego se nalaze duboko. Taj bi nas uređaj milimetarskom preciznošću naveo do te tvorbe. To je vrlo skup uređaj kojeg imaju druge bolnice, primjerice zadarska, varaždinska, osječka i zagrebačka.
Je li se broj tumora na mozgu povećao i s kojim se još tumorima susrećete?
Gledajući incidenciju tumora mozga mogu konstatirati da mi nismo primjetili nikakav porast ni malignih, ali ni benignih. No, primjećujemo trend, a to su i svjetski pokazatelji, da se maligni tumori mozga javljaju u sve mlađih osoba. Uz tumore mozga operiramo i sve moguće tumore kralježnice i kralježnične moždine. Na kralježnici to budu maligni i benigni tumori. Pitanje je zahvaćaju li kost ili leđnu moždinu. U načelu oni koji rade pritisak na živce i na leđnu moždinu, radeći pacijentima simptome, operiramo.
Koliko pacijenti čekaju na operaciju kralježnice?
Prolaps diska koji je česta dijagnoza operiramo u roku od mjesec dana. I to onima koje jako boli, koji pate. Njima je to jako dugo. Da nije bilo pandemije bilo bi drugačije. Zadnjih nekoliko godina radimo i fiksacijske operacije na kralježnici koje uključuju stavljanje šipki i vijaka kako bi se učvrstio određeni segment kralježnice. Takvi nam pacijenti, nažalost, čekaju između 1,6 do dvije godine. Ali je slična lista čekanja u svim bolnicama u Hrvatskoj. Operacije koje su dugotrajne i zahtjevnije nama zauzmu cijelo jutro. Dok obavimo jednu takvu operaciju istovremeno možemo napraviti tri operacije primjerice protruzije ili prolapsa. Tu dolazi do zastoja zbog čega su pacijenti opravdano nezadovoljni. Korona je sve usporila, no sada smo počeli rješavati i takve pacijente.
Je li vam se ikada dogodilo da vam se tijekom operacije probudio pacijent? I je li ikada za vrijeme operacije pozlilo nekome od vaših kolega?
Dogodi se ponekad za vrijeme operacije da sedacija malo popusti i da se pacijent počne mrdati, ali naša anestezija brzo reagira. Većina pacijenata se ni ne sjeća tog trenutka, ali imao sam par slučajeva kada su mi pacijenti rekli “doktore, čuo sam vaše glasove, dodatna sedacija, uspavati”. Ali nisu osjećali bol jer su na adekvatan način sedirani i relaksirani da nemaju taj osjećaj boli. Od kolega nije nikome došlo loše, ali smo par puta imali slučaj s instrumentarkama koje bi pale jer su osjetile slabost od čega je nekoliko puta bila trudnoća u pitanju. Uglavnom uvijek tu imamo pomoćnu instrumentarku koja je cijelo vrijeme u sali i prati što se događa kako bi, zlu ne trebalo, mogla uskočiti i pripomoći.
Koji vam je motiv bio da postanete liječnik?
Moj je pokojni otac bio liječnik, specijalist kirurgije. Život kirurga je specifičan. Uključuje naporna dežurstva i odsustva od kuće. Vidio sam kako to izgleda kod mog oca, pa sam prije odluke koji fakultet upisati otišao s njim nekoliko puta u dežurstvo. Proveo sam dva popodneva na Hitnom kirurškom prijemu gdje sam vidio kako to izgleda. Privukla me ta dinamika, događanja i znao sam odmah da ću izabrati kirurgiju. Tada mi je proradio adrenalin zbog te sve akcije i trenutnog rješenja problema tako da znam kako sam dobro odabrao.
Pripadnici Službe organiziranog kriminaliteta PU Splitsko-dalmatinske krajem prošlog tjedna imali su "dobar ulov" - uhitili su 37-godišnjeg Vladana Mijuškovića, državljanina Crne Gore iz Nikšića, za kojim je krajem siječnja ove godine Viši sud u Podgorici raspisao međunarodnu Interpolovu tjeralicu zbog sumnje da je, kao pripadnik zloglasnog škaljarskog klana, sudjelovao "u stvaranju kriminalne organizacije". Odmah nakon što je s krivotvorenim dokumentima, koji su glasili na ime jednog slovenskog građanina, uhićen na području Podstrane i to, kako smo neslužbeno doznali, na štekatu jednog tamošnjeg lokala, Mijušković je priveden pred suca istrage splitskog Županijskog suda, koji mu je odredio četrdesetodnevni istražni zatvor radi izručenja Crnoj Gori. Policajci su "u rutinskoj kontroli" posumnjali u ispravnost njegovih dokumenata te su ga prvo, neslužbeno doznajemo, uhitili zbog sumnje da je krivotvorio isprave. No, naknadnom provjerom otisaka i baza podataka shvatili su da u stvari imaju "veliku zvjerku".
Mijušković je u Podstrani živio u iznajmljenom apartmanu, no iako se po neslužbenim pričama navodi da je uhićen sasvim slučajno, moguće je da to ipak nije tako i da ima veze s nedavnim ubojstvom Gorana Vlaovića, pripadnika škaljarskog klana kojeg je na plaži Zrće krajem kolovoza hicem u glavu likvidirao Duško Tanasković, koji je nakon toga uhićen i nalazi se u istražnom zatvoru. Naime, kako su pisali crnogorski mediji, nakon tog ubojstva koje je navodno za 50 tisuća eura naručio vođa suparničkog kavačkog klana Radoje Zvicer, policajci iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore zajednički istražuju, uz ostalo, i je li baš Mijušković bio s ubijenim Vlaovićem na Pagu i je li moguće da je Vlaović sakrivao Mijuškovića nakon što je ovaj postao "lice s tjeralice".
O tim detaljima Mijušković, doznajemo, nije govorio na splitskom sudu gdje se, praćen splitskim odvjetnikom Edvardom Sušcem kojeg je angažirao, oštro protivio izručenju, tvrdeći da nije počinio ono za što ga se tereti pa samim time ne može biti niti izručen. Prilikom uhićenja policija je kod njega pronašla veću svotu novca, a Mijušković je rekao da je to novac koji je legalno zaradila njegova obitelj i da ga je imao jer je u Hrvatskoj tražio zemljište koje bi kupio kako bi se on i obitelj mogli preseliti ovdje. Ponudio je sudu i 300 tisuća kuna jamstva kako bi se, umjesto ćelije na Bilicama, u daljnjem dijelu postupka izručenja branio sa slobode te je obećao i da će biti dostupan hrvatskim vlastima i da neće napuštati mjesto boravišta. No, sudac istrage nije to prihvatio, ustvrdivši da ga moguće određivanje mjera sigurno ne bi spriječilo da pobjegne.
Zanimljiv je podatak da Mijušković, po službenim podacima ekonomski tehničar sa završenom srednjom školom, u Zagrebu ima legalno prijavljenu građevinsku tvrtku "Mijušković gradnja" koja se bavi gradnjom stambenih i nestambenih zgrada i koja se, po podacima baze podataka Company Wall business, posljednje dvije godine nalazi u blokadi. Prije toga, 2019. godine tvrtka je imala ukupni prihod veći od 63 milijuna kuna i dobit od gotovo dva milijuna kuna.
U ožujku 2021. godine Jutarnji list je pisao da je Mijušković preuzeo tvrtku "Gradko" koja je, pak, bila dio koncerna građevinskih firmi u vlasništvu konzorcija GIP PIONIR d.o.o. Zagreb u vlasništvu Ranka Predovića koji je bio, po medijskim napisima, blizak pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću te su gradili i famoznu sljemensku žičaru čija je gradnja s početnih 300-tinjak milijuna naposljetku nabujala do više od 800 milijuna kuna.
Mijušković će, dakle, biti izručen vlastima Crne Gore zbog optužnice kojom ga se tereti da je krajem 2020. godine na području Crne Gore postao član organizirane grupe koju su stvorili Jovan Vukotić i Janko Vukadinović. Po optužnici crnogorskog tužiteljstva Mijušković je prihvatio "preuzimanje i transport imovine za počinjenje kaznenih djela ubojstva i teških ubojstava te eksplozivne naprave velike razorne snage". Također je bio spreman, u okviru organizacije, prevoziti druge članove i vrbovati nove članove navedene kriminalne organizacije.
Podsjetimo, Jovan Vukotić, vođa zloglasnog škaljarskog klana, ubijen je početkom rujna u Istanbulu u Turskoj, u klasičnoj sačekuši nakon što su njegovo kretanje i navike, otkrili su naknadno mediji, četiri mjeseca pratile dvije ekipe ubojica. Odabravši pogodan trenutak, kraj automobila u kojem se nalazio sa suprugom i kćerkom zaustavio se motociklist te je u Vukotića ispalio rafal, od čega su ga pogodila četiri metka. Njegova je obitelj prošla bez ozljeda. Prema pisanju medija, Vukotić je pobjegao u kolovozu iz Crne Gore i bio je na međunarodnoj tjeralici, a za njegovu likvidaciju suparnički kavački klan navodno je platio milijun i pol eura. Vukotić je preživio nekoliko atentata, a srpski mediji naglašavaju da su ga iz kavačkog klana samo u posljednje tri godine pokušali ubiti nekoliko puta.
Janko Vukadinović je, pak, već četiri godine iza rešetaka u crnogorskom zatvoru zbog šverca droge i sudjelovanja u dvostrukom ubojstvu u centru Podgorice u travnju 2018. godine. No, policija i tužiteljstvo smatraju da je Vukadinović iz zatvora organizirao kriminalnu grupu kojoj je jedan od zadataka bio da ubiju Beograđane bliske kavačkom klanu, a među njima i Veljka Belivuka zvanog Velja Nevolja u siječnju prošle godine u Tivtu. Ubrzo nakon tog neuspjelog atentata, srbijanska je policija u velikoj akciji uhitila 16 osoba, među kojima i Velju Nevolju.
izvor:slobodnadalmacija
Odjedrena je 22. Mala Mrduja- Memorijal Boris Vujnović, regata za najmlađe kormilare, regata u čast legendarnog predsjednika kluba JK LABUD, Borisa Vujnovića, svima omiljenog predsjednik s nadimkom Modri, koji je u dva mandata šezdesetih godina minulog stoljeća kormilario „morskim” kolektivom.
Čak 91 jedriličar/ka iz 13 klubova odjedrilo je u tri dana nadmetanja 3 regate. Kao i uvijek, uvelike je odvijanje događaja ovisilo o snazi i smjeru vjetra, kojeg je bilo samo prvog dana jedrenja kad se i imao dobar start, koji je samo prvi korak u namjeri da se stigne do cilja što je brže moguće. Kako je događaj odmicao tako su i vremenske prilike bile nepovoljnije. Prvi dan jedrenja uspjelo se odjedrit čak tri regate po maestralu od 15 čvorova, drugi dan jedrenja maestrala nije ni bilo, dok je trećeg dan puhalo olujno jugo, te se vrijeme na kopnu do proglašenja provelo u druženju, hlađenju hladnim sokovima NEKTAR NATURE, i iščekivanju izvlačenja sretnog dobitnika za nagradu 1 jedra optimist, od našeg dugogodišnjeg sponzora ONE SAILS.
Kriterijska je ovo bila regata za jug, ali i međunarodna jer su nam u goste došli optimisti iz JK DELFIN (MNE). Oni će regatu posebno pamtiti jer su prvi put jedrili u uvjetima koje samo naše more može ponudit. Optimisti kojima je ovo bila prva regata nakon škole jedrenja, ili posljednja prije ILCE, a koji su ostvarili najbolje rezultate ovogodišnje 22. Male Mrduje- Memorijal Boris Vujnović su u kategorijama:
CURE DO 12 godina ?????
?Roza Tabak, JK SPLIT
?Vita Marinović, JK SPLIT
?Tonka Car, JK USKOK
DEČKI DO 12 godina?????
?Roko Mlinar, JK USKOK
?Marko Pezelj, JK MORNAR
?David Palinić, JK LABUD
CURE UKUPNO?????????
?Marta Lolić, JK SPLIT
?Tereza Buličić, JK TROGIR
?Valentina Jelić, JK MORNAR
DEČKI UKUPNO?????????
?Bepo Duplančić, JK LABUD
?Toma Smirčić, JK SPLIT
?Jakov Dokoza, JK USKOK
NAJBOLJI KLUB ?
? JK SPLIT
? JK USKOK
? JK MORNAR
Dok je optimist jedro našeg dugogodišnjeg sponzora ONE SAILS, među konkurencijom 5 najboljih jedriličarki i 5 najboljih jedriličara, te prvi i prva do 12 godina, slučajnim izvlačenjem iz pobjedničkog pehara 91. Mrduje, osvojio Jakov Dokoza, JK USKOK ?????????
Konačni rezultati na https://www.jklabud.hr/_resources/documents/Mrduja_optimist/2022/Rezultati_1.DAN.docx.pdf
Hvala svima koji su sudjelovali u/na regati.
Posebno zahvaljujemo našim donatorima Nautic Bauhaus, One sails, Ultra sailing, Honda marine, Terra media, Croatia yachting, Adriaticon, NektarNatura, Globtik express agency, Nautika centar nava, Astarea yachting koji su prepoznali i financijski pomogli ovogodišnju organizaciju regate.?
Sportski pozdrav do 23. Male Mrduje- In memoriam Boris Vujnović
Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48.17 posto) i 2.006.704 žene (51.83 posto).
Nažalost, jasno je da Hrvatska bilježi vrlo zabrinjavajuće demografske rezultate, no vrijedi naglasiti da pojedine hrvatske općine (ipak) čini svjetlu demografsku stranu 'Lijepe naše'.
Mlada općina nadomak grada podno Marjana raste!
Naime, Općina Podstrana, kako smo ranije pisali, zabilježila je zadovoljavajuće rezultate. Mlada općina nadomak grada podno Marjana raste!
Prema posljednjem Popisu stanovnika iz 2011. godine Podstrana je imala 9.129 stanovnika. Sada, prema konačnom (novom) Popisu, Podstrana broji 10 403 stanovnika, što je za ovu općinu veliko povećanje i značajni 'demografski skok'.
Prema najnovijem, ujedno i konačnom Popisu stanovnika iz 2021. godine, uz brojne statističke podatke objavljeni su i rezultati koji nam otkrivaju kakva je struktura stanovnika Općine Podstrane prema kategoriji „materinskog jezika“.
Drugi najzastupljeniji materinski jezici u Podstrani su njemački i albanski
Od ukupno 10 403 stanovnika, njih 10 221 se izjasnilo da im je materinski jezik hrvatski, a to je 98,25 posto. Kako navodi Državni zavod za statistiku, drugi najzastupljeniji materinski jezici u Podstrani su njemački i albanski. Njemačkim i albanskim se u Podstrani sporazumijeva 26 stanovnika (0,25 posto).
Bosanskim jezikom koristi se 13 stanovnika (0,12 posto), mađarskim šest stanovnika (0,06 posto), makedonskim četiri (0,04 posto), a talijanskim njih sedmero, odnosno 0,07 posto.
Nadalje, srpskim jezikom komunicira 10 stanovnika (0,10 posto), a zanimljivo je da srpsko – hrvatski materinski jezik tek za jednog stanovnika (0,01 posto). Bugarski materinski jezik 'koristi' također jedan stanovnik Podstrane (0,01 posto), a češki troje (0,03 posto).
Ima i „ostalih jezika“, ali i „nepoznatih“
Osim toga, za osam građana ove općine materinski jezik je ruski (0,08 posto), a dvoje njih se izjasnilo da im je materinski slovački, poljski i ukrajinski, a to je izraženo u postocima - 0,02 posto. Slovenskim materinskim komuniciraju četiri stanovnika (0,04 posto).
Istaknimo na kraju, prema rezultatima Državnog zavoda za statistiku za kategoriju „ostali jezici“ odlučilo se 37 stanovnika (0,36 posto), dok je (konačno) „nepoznatih“ u kategoriji statičkih podataka stanovnika po materinskom jeziku 30 stanovnika Općine Podstrana, a to je 0,29 posto.
Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48.17 posto) i 2.006.704 žene (51.83 posto).
Hrvatska je u 30 godina izgubila 18.7 posto stanovništva
Naime, u odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64%. Ako se detaljno iščitaju konačni objavljeni podaci, broj stanovnika Hrvatske strmoglavo pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.
To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18.7 posto stanovništva. U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled Popisa stanovništva.
Podstrana bilježi veliki 'demografski skok'
No, Općina Podstrana, kako smo ranije pisali, bilježi pozitivne demografske rezultate. Mlada općina nadomak grada podno Marjana raste. Naime, prema posljednjem Popisu stanovnika iz 2011. godine Podstrana je imala 9.129 stanovnika.
Prema konačnom novom Popisu koji je tek objavljen, Podstrana danas ima 10 403 stanovnika, što je za ovu mladu općinu veliko povećanje i značajni 'demografski skok'.
Donosimo vam detaljan Popis, evo koje su sve nacije zastupljene u Podstrani
Prema najnovijem, ujedno i konačnom Popisu stanovnika iz 2021. godine, uz brojne statističke podatke objavljene su i brojke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti stanovnika.
Od ukupno 10 403 stanovnika, Hrvata u Podstrani ima 10 201 što je 98,06 posto. Druga najzastupljenija nacija su Srbi, njih u ovoj općini ima 23, odnosno 0,22 posto.
Nadalje, Albanaca je 13 (0,12 posto), Bošnjaka je šest (0,06), a četiri stanovnika su se izjasnila kao Crnogorci (0,04 posto).
Osim navedenih nacija vrijedi zabilježiti da u Podstrani žive i sedam Čeha (0,07 posto), šest Mađara (0,06 posto), tri Makedonca (0,03 posto) te čak 14 Nijemaca (0,13).
Od ostalih nacija svoju 'sreću' u ovoj demografski vrlo razvijenoj općini pronašli su dva Poljaka (0,02 posto), pet Rusa (0,05 posto), tri Slovenca (0,03 posto), devet stanovnika koji se izjašnjavaju kao Talijani (0,09 posto) te jedan stanovnik koji pripada ukrajinskoj naciji (0,01 posto).
Zanimljivo je da se osam stanovnika izjasnilo da u smislu nacije pripadaju regionalnoj pripadnosti (0,08 posto), jedan stanovnik kao pripadnik u smislu vjerske pripadnosti (0,01 posto), a te jedan stanovnik je u ovoj kategoriji ostao neraspoređen (0,01 posto) u tablici Popisa stanovnika iz 2021. godine.
Navedeno je da se 26 stanovnika iz Općine Podstrana nije izjasnilo po pitanju nacionalne pripadnosti, a to je (0,25 posto). 33 stanovnika su nepoznata (0,32 posto), a ostalih stanovnika je 37, odnosno 0,36 posto.
Zanimljivi statistički podaci o vjerskoj pripadnosti stanovnika…
Također, Podstrana Portal vam donosi najnovije i konačne podatke Popisa stanovnika iz 2021. godine za Općinu Podstrana, a isti su u nastanku članka vezani za vjersku pripadnost od ukupno 10 403 stanovnika iz Općine Podstrana.
Naime, najviše je katolika. Od ukupno 10 403 stanovnika, njih 9 374 su se izjasnili kao katolici.
Ostalih kršćana je 363 (3,49 posto), 30 stanovnika Podstrane se izjasnilo kao pravoslavci (0,29 posto), dok je 38 muslimana (0,37 posto).
Od ostaloga vrijedi istaknuti da se pet stanovnika izjasnilo kao protestanti (0,05 posto), pripadnika istočne religije je 10 (0,10 posto), a ostalih religija, pokreta i svjetonazora je 62, što je (0,60 posto).
Agnostika i skeptika je u Podstrani je 94 (0,90 posto), dok se 212 stanovnika ove općine izjasnilo kao nevjernici i ateisti (2,04 posto).
Dodajmo na kraju da se 85 građana općine nije izjasnilo (0,82 posto), a u konačnici, 130 stanovnika prema konačnim rezultatima vjerske pripadnosti je nepoznato (1,25 posto).
Autor: Augustin Markota / Foto: Screenshot Jadran TV, Pixabay
Čini se da je ova turistička sezona (nakon 'covid posta') bila izuzetno dobra. Iako je Hrvatska i u godinama koronavirusa bilježila zadovoljavajuće brojke, ljetna sezona 2022. napokon je ispunila sva očekivanja. Činjenica je da je dalmatinska obala u proteklim mjesecima bila prepuna turista iz svih zemalja svijeta.
Iako nerijetko nije popularno spominjati brojke, u svakom slučaju možemo reći da je ova turistička godina u 'Lijepoj našoj' bila pun pogodak.
No, pojedini dijelovi naše obale iz godine iz godinu se sve više razvijaju. Primjerice, Općina Podstrana postala je prava meka za brojne turiste. Kvalitetni sadržaji i turistički programi, dobra ponuda, gostoljubivi i srdačni domaćini preduvjeti su za dobre turističke rezultate.
Sve to i puno više od toga ima Podstrana, mlada općina nadomak Splita koja je i ove godine zabilježila fantastične turističke rezultate. Veliku ulogu u svemu tome ima Turistička zajednica Općine Podstrana. Naravno, da bi se dobre ideje provele u djelo, te da se kvalitetnim turističkim programom 'privuče' što više domaćih i stranih gostiju, prvenstveno je potrebno osmisliti kvalitetnu i studioznu strategiju koja će donijeti neke rezultate, a isti će u konačnici biti na zadovoljstvo mnogih stanovnika kojima je turizam jedna od glavnih poslovnih djelatnosti. Takvih je na području Podstrane jako puno.
O svemu ovome, ali i brojnim drugim turističkim temama za Podstrana Portal progovorila je Zdravka Švenda, direktorica Turističke zajednice Općine Podstrana.
Što nam je sve u velikom intervjuu otkrila, pročitajte u nastavku.
Udarni dio turističke sezone bliži se svome kraju. Ove smo godine u Podstrani svjedočili nizu društvenih, kulturnih i zabavnih događaja. Jeste li zadovoljni postignutim rezultatima ove sezone i smatrate li da je ovo bilo sasvim dovoljno, ili mislite da ste mogli imati još raznovrsniji program u sklopu ljeta u Podstrani?
Da, vrhunac je sezone za nama. Školska je godina počela i to se osjeti u svim segmentima turističke djelatnosti. Ali, sezona nikako nije još gotova.
Općenito govoreći, iako sezonu još nismo statistički do kraja obradili, zadovoljni smo njezinim rezultatima. Gosti su se ove godine vratili u „punom broju“. Time smo zadovoljni, a zadovoljni smo i ovogodišnjim Podstranskim ljetom koje je bilo na razini onih od prije ove dvogodišnje stanke. I izvođači i publika osjećali su tu dvogodišnju prazninu koja je ove godine popunjena.
Sada, kada se već bliži kraj svim turističkim događajima, smatrate li da su neki događaji nedostajali ili da su bili slabije obuhvaćeni u sklopu manifestacije ljeta u Podstrani?
Uvijek ima prostora za poboljšanje i napredak. Kad sastavljamo program rukovodimo se dvjema stvarima: prethodnim iskustvima izvođača i publike, te eventualnim novim trendovima. Nastojimo zadovoljiti i jedno i drugo...

Imate li već neke planove za novu turističku sezonu? Što biste popravili idućih godina, ili, bolje rečeno, koje biste događaje malo više obuhvatili?
Idućih bismo se godina možda malo više posvetili vlastitoj tradiciji, premda ona ni dosad nije bila ni najmanje zapostavljena. Promovirali bismo domaću baštinu, povijesnu, gastronomsku i prirodnu... U našoj općini ne manjka sportskih i rekreativnih outdoor-aktivnosti, ali se nadamo da ćemo do iduće sezone zaokružiti neke projekte započete ove godine... Mislim, prije svega, na kilometre poučnih staza kroz sve dijelove naše općine.
No, turisti i domaći gosti ove godine mogli su uživati u raznim manifestacijama. Na koju ste posebno ponosni i koji je događaj, po Vama, bio pravi pogodak u ovoj turističkoj sezoni?
Pa, nije lako izdvojiti. Bilo je više „pravih pogodaka“, ali bih mogla, recimo, navesti kino-matineju za djecu, kazališne predstave za odrasle te koncerte u Ljetnikovcu Cindro.
Brojne poznate osobe, posebice glazbenici, i ove su godine posjetili Podstranu. Tko je sve nastupao i samim time zabavljao domaće i strane goste?
Da, u pravu ste. I ove su godine naše goste i domaćine svojim dolaskom i izvedbama počastili mnogi umjetnici i izvođači. Nije zahvalno nikoga isticati, jer su zaista svi dali najbolje od sebe.

Poznati nogometni turnir, kao i ribarska noć, ostavili su upečatljiv trag u ovoj sezoni? Možemo li slično, ako ne i više od toga, očekivati iduće godine?
Naravno da možemo. Sportski turniri i ribarske večeri redoviti su dio našeg Podstranskog ljeta. Održavaju se svake godine i uvijek su dobro posjećeni. Uvijek proteknu u izvrsnom ozračju, opušteno, zabavno, uz dobe zalogaje i dobru kapljicu. Ni iduće godine nećemo od njih odustati. Podjednako su potrebni i domaćima i gostima. To su izvrsne prigode za stvaranje dobrih dojmova i dobrih međuljudskih veza.
Malo o brojkama. Jeste li zadovoljni i hoćete li na kraju (kada se podvuče crta) prestići rekordnu 2019. godinu?
Sigurno da hoćemo... Nedostaje nam samo 6% u noćenjima. Najveći pad u odnosu na 2019. odnosi se na goste iz Dalekog istoka: Kine, Tajvana, Japana i još nekih azijskih zemalja. Europski su se gosti vratili u sličnom broju.
Možete li nam se malo osvrnuti na 2020. i 2021. godinu? Zanima nas usporedba tih dviju covid-godina, s ovom, 2022. godinom, koja je (očito) skoro kao i 2019. godina?
Statistički podatci pokazuju da je broj dolazaka porastao za 41% u odnosu na prošlu godinu (91.899 naprama 65.332 za 2022./2021.), a da je broj noćenja u odnosu na lani porastao za 30% (534.045 naprama 412.235 za 2022./2021.). Zamjetljiv je veliki povratak gostiju iz UK, Francuske, SAD-a i Skandinavije u odnosu na pandemijsku 2020. i 2021. godinu.
Već polako zatvaramo sezonu, no činjenica je da je naša zemlja omiljena destinacija brojnim gostima i tijekom rujna, ali i listopada. Što očekujete, vjerujete li da ćete i u nadolazećim mjesecima obarati turističke rekorde?
Posezona je dio sezone. Ona ni u Podstrani ne jenjava. Iako je možda nezahvalno iznositi projekcije, mislim da bismo mogli očekivati visoke rezultate i u ovim mjesecima.
Ima li vodstvo Općine Podstrana i načelnik Mijo Dropuljić sluha za vaš rad? Podržava li vaše ideje i projekte, i jeste li zadovoljni suradnjom?
Apsolutno da. Surađujemo izvrsno. On je naš novi predsjednik TZ. Zbilja, surađujemo onako kako bih poželjela svakome na tim i sličnim radnim mjestima. Svaku eventualnu nesuglasicu ili nedoumicu brzo razriješimo jer su nam oboma prioriteti isti – to su dobrobit podstranskog turizma i dobrobit Podstrane kao lokalne zajednice u kojoj se turističke djelatnosti odvijaju i koja s tim djelatnostima i svime što te djelatnosti prati mora biti zadovoljna jer se, u konačnici, sve vezano za turizam prvo očituje tu, na licu mjesta. Podstranjani su nam oboma na prvome mjestu.
Uskoro će nam doći jesenski i zimski mjeseci. Što vaša turistička zajednica planira raditi u tim danima? Kako ćete i možete li i tijekom zime i jeseni privući turiste u Podstranu?
Malo će se toga u Podstrani zaključati. Točno je da je Podstransko ljeto završeno, jer ono uvijek završi u rujnu, ali su svi ostali nepomični sadržaji tu. I ove se godine, četvrte za redom, organizira jednodnevna izazovna i pustolovna utrka Perun adventure race. Ovogodišnja utrka planira se u subotu, 1. listopada. Trči se cca 60 km, savladava visinska razlika od cca 2000 m.
Nadamo se da ćemo ove godine konačno finalizirati zahtjevni projekt izrade tematskih staza kroz našu općinu. To su četiri staze: „Put prema izvoru“, koja počinje na ušću a vodi prema Antoničinu mlinu, „Put iz Strožanca do Sv. Jure na Perunskom“, „Put do Gornje Podstrane preko Babine stine“ i „Put do Gornje Podstrane iz Sv. Martina“. Sve su staze uređene i markirane, a bit će vrhunski opremljene putokazima, sadržajnim info-pločama, uređenim odmorištima s klupama te vidikovcima.
Tu je i cikloturizam koji ne ovisi o ljetnoj sezoni. Biciklističke staze u našoj općini dio su projekta ciklo-staza Splitske rivijere istok i zapad, u koje su uključene turističke zajednice grada Kaštela, grada Omiša, općine Dugi Rat, općine Marina, grada Trogira, općine Okrug, općine Šolta, općine Podstrana, grada Solina i općine Seget.
Spomenut ću i to da ove godine pravimo iskorak uvodeći projekt IQM Destination, koji je osmislio domaći tim stručnjaka. Taj projekt ima nekoliko faza, a započinje se s analizom rada u turizmu, mišljenja stanovnika o turizmu u Podstrani, uključenjem u sustav kvalitete svih dionika u podstranskom turizmu, marketing edukacija i savjetovanja, audio i individualna savjetovanja za sve dionike koji žele individualni pristup. U projekt su uključeni svi sudionici turizma u Podstrani. Oni će biti pozivani na tjedne edukacije srijedom u 17h, ali i edukacije koje Turistička zajednica Općine Podstrana ocijeni kao najaktualnije teme.
Imamo, dakle, posla i „izvan sezone“.

Osvrnuo bih se malo i na vaše mještane i sve stanovnike Općine Podstrana.
Poznato je da je ovaj kraj nadomak Splita turistički perspektivan, jako puno vaših sugrađana odlučuje se baviti turističkim djelatnostima. Smatrate li da su oni zadovoljni, koliko komunicirate s njima, dolaze li vam s određenim upitima i traže li od vas neku pomoć? Mi smo njihov servis. Sve što radimo, radimo i u njihovu korist, ili s njima u dogovoru. O svim potezima naše Turističke zajednice ili Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice SDŽ, na koje oni nemaju izravna utjecaja, naši su djelatnici pravovremeno obaviješteni.
Shodno tome, organizirate li radionice ili savjetovanja za sve svoje mještane kojima je turizam primarna ili jedna od temeljnih poslovnih djelatnosti?
Organiziramo edukacije, radionice i savjetovanja koji redovito budu dobro posjećeni.
Ove smo godine, primjerice, organizirali edukaciju pod nazivom administrativno poslovanje i osnovne pripreme za sezonu 2022.,IQM edukacije pod nazivom „Digitalni marketing – učinkovita prodaja,edukacija „Brendiranje destinacije,izazovi i primjeri dobre prakse“, edukacija digitalnih komunikacija pod nazivom kako privući digitalne nomade.
Je li (i koliko je to u postotcima) ove godine porastao broj manjih iznajmljivača u Općini Podstrana? Jeste li tim podatkom zadovoljni?
Da, ove godine imamo preko 9.582 kreveta, 1405 objekata, 200 kuća s bazenom. Sve je više smještajnih objekata s 4 i 5 zvjezdica, na svaki se način ulaže u poboljšanje ponude, što rezultira povećanjem broja dolazaka broja noćenja.
Za kraj, što sve Podstrana može ponuditi i što će sve ponuditi svojim građanima i turistima u idućim godinama? Što biste mogli na kraju poručiti svojim sumještanima?
Svojim sumještanima mogu samo uputiti riječi zahvale i pohvale. Vidljivo je da se svi trudimo da naša Podstrana bude i ostane poželjnim turističkim odredištem, lijepim mjestom za odmor, zabavu, opuštanje i ugodno provedeno vrijeme. Sitne poteškoće na koje nailazimo, a kojih nitko nigdje nije oslobođen, ne utječu na opći dojam, i toga bismo svi trebali biti svjesni. Nastojimo na tome da svi radimo na opću korist, da nam zajednički prostor bude funkcionalan, svrsishodan, uredan i čist, da uvedemo neke nove sadržaje i dopunimo one stare, jer tu uvijek ima posla, da ostanemo ekološki i etički osjetljivi te da – kako se ono kaže – svi pušemo u isto jedro. Mislim da smo na pravome putu.