TZ Podstrana

Tommy katalog

Podstrana portal

Od 1. ožujka svi uzorci krvi darivatelja u Hrvatskoj testirat će se na molekularnoj razini. Iz Zavoda za transfuzijsku medicinu poručuju kako je riječ o značajnom iskoraku u sigurnosti pripravaka.

Nekoliko nepoznatih osoba napalo je u subotu ujutro na Bačvicama dvojicu mladića starih 20 i 21 godinu.

Županijski krnjeval u organizaciji Krnjevalske udruge "Polantana" iz Kaštel Kambelovca održat će se u nedjelju 3. veljače. Povorka maškara kreće u 15 sati iz Marine "Kaštela" (Kaštel Gomilica), zatim starom kaštelanskom cestom do Brca u Kaštel Kambelovcu. Sudionici VII. Županijskog krnjevala su kaštelanske krnjevalske udruge, te udruge iz Trogira, Solina, Splita, Omiša, Dugog Rata, Makarske, Imotskog, Sinja, Primoštena, Omišlja (otok Krk), Prološca...

Od 8. do 22. veljače održava se treći po redu ciklus koncerata "Jazz u veljači" u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Split. Tri petka za redom nastupit će vodeći svjetski glazbenici iz različitih zemalja.

Svaka peta hrvatska obitelj nikako ne može svojim prihodima pokriti osnovne mjesečne troškove života, svaka četvrta kasni s plaćanjem režija, 17 posto ne može si priuštiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, deset posto ne može osigurati grijanje u najhaldnijim mjesecima, a godišnji odmori davno su postali lukasuz: 70 posto obitelji ne može svim svojim ukućanima platiti jedan tjedan odmora godišnje izvan svojeg doma.

Porazni su to podaci Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva u 2011. godini: 21.1 posto hrvatskih građana ne može zaraditi za osnovne životne potrebe. Preračunato u konkretne brojke, nešto više od 900.000 građana Hrvatske živi u riziku od siromaštva, odnosno s manje od 2.020 kuna mjesečno ako su samci ili 4.242 kune ako se radi o četveročlanoj obitelji. Za gotovo 100.000 narasla je brojka siromašnih u Hrvatskoj u odnosu na pretkriznu 2008., kad je stopa siromaštva iznosila 18.9 posto.

Na rang listi 31 europske zemlje, Hrvatska je sa stopom od 21.1 posto stanovnika u riziku od siromaštva zauzela 27. mjesto. Lošije stoje samo Bugarska i Rumunjska, najsiromašnije države EU, te Grčka i Španjolska, koje je kriza najjače pogodila. Uzmu li se, osim samog godišnjeg prihoda, u obzir još dva osnovna kriterija koja koristi Eurostat - zaposlenost u obitelji i mogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova - podaci su daleko porazniji: u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti tada živi čak svaki treći stanovnik Hrvatske, odnosno njih 32,7 posto!

To znači da svaki treći stanovnik odgovara barem jednom od kriterija: prihodi su mu manji od praga siromaštva, žive u kućanstvu u kojem nitko ne radi te si ne može priuštiti ni tri od devet stavki koje upućuju na tzv. materijalnu deprivaciju - ne može na vrijeme platiti stanarinu i režije, ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima, ne može si kupiti automobil, telefon, TV u boji ili perilicu rublja, nema na stolu obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, ne može podnijeti neočekivani financijski izdatak poput popravka iznenadnog kvara te ne može otići s obitelji tjedan dana na godišnji odmor. Prosjek postotka stanovnika EU koji odgovaraju barem jednom od ova tri kriterija je 24.2 posto: najmanji je u Češkoj i Nizozemskoj (15 posto), a najviši u Bugarskoj, u kojoj je siromašan čak svaki drugi stanovnik.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj živi 1.4 milijuna siromašnih ljudi, jednak broj kao i u gotovo dvostruko većoj Austriji i 2,5 puta većoj Češkoj te 40 posto više nego u Danskoj, koja ima oko 5,5 milijuna stanovnika.

Kao i ranijih godina, u najtežoj materijalnoj situaciji žive stariji od 65 godina, pogotovo žene koje žive same, zatim jednoroditeljske obitelji, obitelji s troje ili više djece te nezaposleni.

Najmanja stopa siromaštva od 4,2 posto zabilježena je među zaposlenim ženama, koje su, prema statistikama, u boljem položaju od zaposlenih muškaraca, kojih 6.3 posto živi ispod praga siromaštva. S obzirom na tip obitelji, očekivano najbolje stoje roditelji s jednim djetetom. Stopa siromaštva među njima iznosi 15.2 posto.

Kako raste broj djece, raste i rizik od siromaštva: s dvoje djece stopa iznosi 15,4 posto, s troje ili više 25 posto, a ako se radi o jednoroditeljskoj obitelji, stopa iznosi iznimno visokih 42,7 posto!

Po broju onih koji svojim prihodima ne mogu živjeti “od prvog do prvog”, Hrvatska je također na dnu Europe. Vrlo teško ili nikako svoje troškove ne može pokriti 19.6 posto građana, a pridoda li se tome još 32,4 posto onih koji to postižu teško, dobiva se podatak da svojim prihodima kraj s krajem jedva spaja više od polovice stanovnika. Prosjek onih koji to nikako ne uspjevaju u EU je 10 posto. Najmanji je u Njemačkoj i Švedskoj (oko 3 posto), a najveći u Bugarskoj (27,8 posto). Hrvatska je na 26. mjestu na ljestvici od 31 zemlje.


Kruno Blaić, 46-godišnjak iz Zagreba, danas živi u Prenoćištu Crvenog križa u Kosnici. Prije toga je bio i u prenoćištu u Heinzelovoj ulici, kada je prije tri godine ostao bez posla. Radio je kao vozač, a nakon pune 21 godine odjednom je ostao bez izvora zarade. Bio je potpuno izbezumljen. Nije znao što će. Zadužio se na sve strane, a novac koji je posudio je prokockao. Nije se ni snašao, a život mu je munjevitom brzinom krenuo nizbrdo. Za svoju sudbinu ne krivi nikoga osim sebe. No, to nije jedina osobna tragedija koja mu se dogodila. Kruno se u međuvremenu rastao od supruge s kojom ima dvoje djece. Danas zbog njih želi raditi. Ali teško je naći posao, nitko ne želi zaposliti beskućnika. Već duže vrijeme bezuspješno traži posao.

“Trebam stari auto, ispravan, da njime mogu dostavljati hranu i tako zarađivati za život. Kad zaradim dovoljno novca, dvostruko ću se odužiti”, napisao je molbu na internet stranicama Mreže knjižnica za osnaživanje beskućnika.

Pomogao mu je prijatelj. Darovao mu je auto, rabljeni Suzuki, proizveden 1996. Baš kada je mislio da mu se sreća nasmiješila, auto se pokvario. Za popravak treba 200 eura, a Kruno taj novac nema. Jedino što sada želi je novac za popravak auta ili dobra duša koja mu može ustupiti neki rabljeni automobil.

Do tada i dalje svaki dan traži posao, ali ne nalazi ništa. Svi se srame pomoći beskućniku.

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv R. M., 54-godišnjeg profesora makarske gimnazije. Terete ga za kazneno djelo spolne zloporabe djeteta starijeg od 15 godina, za što zakon predviđa sankciju zatvora od šest mjeseci do pet godina, piše index.

Riječ je o poznatom slučaju koji je prije koji mjesec uzburkao duhove u Makarskoj. Profesor je optužen da je prošle godine u svibnju i lipnju zatražio da ga učenik oralno zadovoljava kako bi prošao određene predmete, što je učenik i napravio.

Oralno zadovoljavanje na dobrovoljnoj osnovi?


Kako smo pisali, učenik je morao profesora nekoliko puta zadovoljiti jer mu nije htio ispraviti ocjenu kako je obećao. Učenik ga je nasamario tako da je naredni "susret" snimio. Priča se zakotrljala nakon što je izgubio mobitel pa su snimke dospjele do određenog broja ljudi.

Nakon što su psihologinja i ravnatelj škole upoznati sa inkriminirajućim materijalom, smjesta su prijavili slučaj policiji, koja je promptno reagirala te idućeg dana pohotnog profesora sačekala pred školom i privela. Ispostavilo se da se radi o kućnom prijatelju roditelja žrtve. Posjećivao ih je u njihovom domu čak i nakon što ga je učenik zadovoljavao.

Profesor inače tvrdi da je sve bilo na dobrovoljnoj osnovi te da učenika nije na ništa prisiljavao...

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv R. M., 54-godišnjeg profesora makarske gimnazije. Terete ga za kazneno djelo spolne zloporabe djeteta starijeg od 15 godina, za što zakon predviđa sankciju zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Kardinal Josip Bozanić u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu primio je kontroverznu pseudoznanstvenicu Judith Reisman. Bozanić se poveo za primjerom Milana Bandića, te se i sam ispričao Reisman, čije je gostovanje u Hrvatskoj podiglo veliku buru.

U Splitu je za sada popriličan broj kandidata za čelno mjesto grada. O stanju na političkoj sceni grada pod Marjanom upitali smo uglednog sociologa mr.sc. Mirka Petrića, višeg predavača Odjela za sociologiju sa zadarskog Sveučilišta.

Možete li komentirati do sada poznate kandidate za gradonačelnika odnosno gradonačelnicu Splita? Kandidaturu su objavili Ivo Baldasar (SDP), Vjekoslav Ivanišević (HDZ), Tomislav Zaninović - nezavisni kandidat, Anđelka Visković - nezavisna kandidatkinja, Hrvoje Tomasović - HDSSD. Najavila je kandidaturu i Sanja Bilač koja je vratila mandat HDZ-u i na izbore će kao nezavisna kandidatkinja, očekuje se Jure Šundov u ime HGS-a...

- Imena koje spominjete je puno, a ima najava da će ih biti još. S osobitim zanimanjem iščekuje se objava kandidature ili drugog odabranog kandidata Saveza za etičku i građansku Hrvatsku don Ivana Grubišića, kojemu dosadašnja ispitivanja mišljenja predviđaju velik uspjeh na lokalnim izborima. Iz tog razloga zasad je teško relevantno procjenjivati izglede pojedinih od spomenutih kandidata, čak i onda kad se raspolaže relevantnim rezultatima predizbornih istraživanja.

Ipak, načelno govoreći, imena navedena u pitanju mogu se razvrstati u dvije skupine. U prvoj su kandidati velikih stranaka (SDP i HDZ), koji će u predizbornoj kampanji biti snažnije eksponirani već i stoga što raspolažu većim financijskim sredstvima i stranačkim pogonima. Drugu skupinu čine nezavisni kandidati i kandidati malih stranaka, u koje se na koncu ubraja i Kerumov HGS. Smatram da u sadašnjim okolnostima nitko od navedenih nema izgleda izboriti se za gradonačelničko mjesto, no sudjelovanje u njima svakako će povećati izglede malim strankama za plasman u Gradsko vijeće.

Osobit komentar, čini mi se, zaslužuju kandidatura Anđelke Visković, najavljena kandidatura Sanje Bilač, te očekivana kandidatura Jure Šundova. Riječ je o kandidaturama koje bi, za razliku od onih Tomislava Zaninovića i Hrvoja Tomasovića, mogle bitno pomrsiti račune velikim strankama, međutim, ne u obliku koje te kandidature imaju danas.

Anđelki Visković bitno nedostaje potpora "jakih" imena na dogradonačelničkim mjestima, a također i snažnija infrastruktura koja se očekuje od neke liste. HDZ je, smatram, imao velike izglede osvojiti gradonačelničko mjesto osovinom Anđelinović-Bilač, međutim izgledi samostalne kandidature Sanje Bilač su minimalni. Konačno, kad bi današnji dogradonačelnik Šundov bio kandidat svojevrsne "ujedinjene desnice" uključujući tu i HDZ, bilo bi vrlo izgledno da će ući u drugi krug izbora, a možda i osvojiti gradonačelničko mjesto. Ako pak nastupi na samostalnoj listi HGS-a, to se ne može očekivati.

Slabosti kandidata koji predstavljaju "uljuđeni Split"


Vratimo se na kandidate SDP-a Ivu Baldasara i HDZ-a Vjekoslava Ivaniševića. Za Baldasara se navodi da mu je najviše naštetio Vinko Bajrović Capo i suzdržanost oko jamstva kredita za Hajduk. Slažete li se s tim navodima? Što mislite kolike su njegove šanse u utrci za gradonačelničko mjesto?  Za Vjekoslava Ivaniševića kažu da je HDZ uspio iznenaditi javnost i izvući svojevrsnog asa iz rukava, te da bi mogao iznenaditi na izborima. Što mislite o tome?

- Očito je da su se dvije najveće stranke u Hrvatskoj u ovom slučaju odlučile za kandidate koji bi trebali predstavljati tzv. "uljuđeni Split". Međutim, takvi kandidati nose sa sobom brojne slabosti. Ponajprije, njihov građanski izgled i nastup sigurno nisu element koji može presudno pridobiti naklonost biračkog tijela kakvo danas u gradu postoji. Nadalje, oba su kandidata vrlo ranjiva, u pogledu vlastitih životopisa i njihove javne percepcije, u različitim segmentima biračkog tijela.

Ne mislim da je kandidatu Baldasaru naštetio Vinko Bajrović, podatak o njegovom boravku u Italiji u vrijeme Domovinskog rata prije ili kasnije bi ionako izašao na vidjelo u kampanji. Suzdržanost oko jamstava Hajduku sigurno je naštetila kandidatu SDP-a, ali i to što mu je stranka našla "uhljebljenje" u državnoj službi, čime je pokazao da se želi "osigurati" s radnim mjestom i da mu je osobni probitak važniji od kandidature za gradonačelnika i interesa grada. Na neki su način, i kandidat i njegova stranka, pokazali da ne vjeruju do kraja u mogućnost da doista budu izabrani za obnašanje najodgovornije funkcije u gradu. Kad je riječ o izbornom rezultatu, čini mi se da bi SDP imao znatno više izgleda da je kandidirao upravo onoga tko je na koncu isključen iz stranke (Bajrovića), "u paketu" s recimo jedinim suzdržanim glasom oko njegova isključena, onim Gorana Kotura. Koturova mladost i Bajrovićeva dokazana briga za interese grada sigurno bi privukli više birača.

Kad je riječ o Vjekoslavu Ivaniševiću, njegova kandidatura u kuloarima se gotovo tumači kao znak da je HDZ odustao od borbe za mjesto gradonačelnika Splita. To je kandidat nesimpatičan mnogima, i to na raznim osnovama. Desnica mu zamjera što je nekada projektirao stanove za JNA, građanski krugovi što je preprojektiranjem devastirao njihovo omiljeno okupljalište (hotel "Park"), civilno društvo što mu je posao "uređivanja" Marmontove ulice dodijeljen bez javnog natječaja, kao komunalni zahvat. Gradsko rodilište također je projektirao mimo natječajnih rezultata i prekršio pravila arhitektonske udruge i komore. Ivanišević je, ukratko, dosadašnjim djelovanjem pokazao da nema previše osnove da ga se, u proceduralnom smislu, smatra "uljuđenim", tako da unaprijed propada i onaj element njegove kandidature na kojem se gradi njegova predizborna slika.

Kao što sam već rekao, kombinacija Anđelinović-Bilač, koja je svojedobno bila medijski lansirana, sigurno bi HDZ-u donijela više uspjeha. Stručnjak s jedne strane, a neumorna oponentica Kerumovoj vlasti s druge, projicirali bi u javnost sliku "novog HDZ-a", toliko potrebnu toj stranci. S Ivaniševićem, HDZ takve prilike nema i stoga je već unaprijed jasno da je riječ o promašenom izboru. Moja je procjena da i SDP i HDZ imaju stanovite izglede za plasman u drugi krug, a onda i pobjedu, jedino ako do kraja zakažu nezavisne inicijative i liste.

Na izbore će izaći i nezavisna lista Drugo lice Splita. Profesor dr.sc. Dragan Markovina i sociolog Zoran Malenica samo su neka od imena s liste, a svojevrsni mentor im je profesor emeritus Nikola Visković. Izgledno će imati kandidata za gradonačelnika, ali sigurno idu u utrku za Gradsko vijeće. Kakvo je Vaše mišljenje o toj inicijativi?

- Intelektualnoj eliti lako se složiti s postavkama s kojima u javnost izlazi "Drugo lice Splita". Međutim, Split ima i svoje "prvo lice", a ono nije sklono postavkama na kojima se zasniva ova lista. No, kao podjednako veliku prepreku bilo kakvom izbornom uspjehu ove inicijative vidim i u tome što ona zastupa vrlo načelne stavove, a ne pokazuje stvarnu sposobnost realnopolitičkog, upravnog hvatanja u koštac s problemima grada. Iako u svojim redovima ima Tamaru Visković, koja je iskusna i bila je uspješna u upravnim poslovima, ova lista dosad nije pokušala kapitalizirati tu činjenicu. U javnosti se stoga zasad doima više kao građanska inicijativa nego izborna lista. Svaku inicijativu ovog predznaka osobno pozdravljam, no smatram da je potrebno upozoriti i na to da bi "rasipanje" glasova na više ovakvih lista moglo izborno pomoći onima koje civilno društvo sigurno ne želi na čelu grada.

Don Ivan Grubišić još nije odlučio hoće li se kandidirati za gradonačelnika. U iščekivanju odluke, možete li kazati kakav je Vaš stav po tom pitanju? Koliko bi Split dobio njegovim izborom ili izgubio? Smatrate li da bi to bilo dobro i po samog don Ivana Grubišića?

- Čini mi se, a zaključujem isključivo po njegovim javnim istupima, da se don Ivan Grubišić nema namjeru osobno kandidirati za mjesto gradonačelnika. Mislim da njegovo eventualno obnašanje takve funkcije ne bi bilo dobro ni za grad ni za samoga don Grubišića. Gradonačelnička funkcija traži energiju za koju mi se čini da je osoba u njegovim godinama teško može imati, a također mislim da nije dobro kad se osobe posvećene intelektualnom, a u njegovom slučaju i pastoralnom radu, posvete izvršnim političkim funkcijama. Tamo nije njihovo mjesto i rijetki su primjeri da osobe profila ovog kandidata dobro obnašaju izvršne političke dužnosti.

Grubišićeva lista imat će smisla ako ponudi nekog drugog, operativnog kandidata za najvišu upravnu funkciju u gradu. Lista bi tu trebala biti jamac "etičkog i građanskog", odnosno nekompromitiranosti kandidata, a njezini članovi i voditelj trebali bi se pobrinuti da takvog kandidata nađu.

Ne treba, na koncu, zaboraviti ni na to da druge stranke vrlo pozorno motre Savez za etičku i građansku Hrvatsku i procjenjuju koliko ta buduća lista ima izgleda na izborima, jer bi mogla značajno pokvariti ili pospješiti izglede za realizaciju nekih njihovih nauma. Primjerice, pobjeda don Ivanove liste na županijskoj razini značila bi da je SDP u najmanju ruku "izbio" županiju iz HDZ-ovih ruku. Poslijeizbornim koaliranjima na gradskoj i županijskoj razini ta stranka mogla bi očekivati znatno povoljniju situaciju za sebe od one koja joj se sada smiješi na temelju izbora vlastitog kandidata.

Dobitna kombinacija: Kružić - Visković - Grubišić


Tko je (ili što) Splitu najpotrebniji u ovom trenutku? Kakve bi, po Vama, osobine trebao imati splitski gradonačelnik (gradonačelnica)? Vidite li nekog takvog (ili sličnog) među kandidatima?

- Prvo što treba reći jest da u ovom trenutku, s gradom u stanju i u dugovima kakvim je, izbor na mjesto gradonačelnika više sliči na kaznu nego na povlasticu. Onome tko bude izabran na to mjesto bit će iznimno teško učiniti nešto dobro za grad, pogotovo na samom početku mandata. Najprije će trebati riješiti dubioze iz nedavne i nešto udaljenije prošlosti, a onda se posvetiti planovima za bolju budućnost. Točnije rečeno, trebat će zapravo i jedno i drugo činiti istodobno, a nema puno kandidata koji bi to mogli učiniti.

Idealan gradonačelnik ili gradonačelnica Splita trebale bi biti osobe već sada dobro upoznate s upravnim procesima i stanjem gradske blagajne, kao i kadrovskim potencijalom Banovine, koje bi uz to bile odlučne i izvršne, te otvorene inicijativama udruga civilnog društva i građana općenito. Svoj bi mandat zapravo trebale odrađivati u stalnom kontaktu i pod nadzorom civilnog društva. Neki pomaci iz nedavne prošlosti, bilo da je riječ o povijesnoj jezgri ili Hajduku, pokazuju da takav kontakt i suradnja nisu "nemoguća misija". Što se više bude širila na druga područja života, utoliko bolje za Split. U svakom slučaju, mislim da je već u ovom trenutku civilno društvo znatno angažiranije pa i kompetentnije za rješavanje brojnih gradskih problema od onoga što vidimo u kadrovskom potencijalu stranaka.

Kad je riječ o konkretnim imenima, čini mi se da bi kombinacija Dejana Kružića i Anđelke Visković, o kojoj se u nekim krugovima već spekuliralo, u sadašnjoj situaciji bila dobitna za grad. Pogotovo ako bi nastupili kao kandidati Saveza za etičku i građansku listu don Grubišića. U toj konstelaciji ova lista bi, smatram, imala realne izglede za velik izborni uspjeh. Međutim, pred ovom konstrukcijom je puno prepreka, od te što dr. Kružić nije objavio da je spreman biti nečiji kandidat, do toga koliko je Anđelka Visković prihvatljiva don Grubišićevoj inicijativi.

Kad je riječ o strankama desnog centra, spomenuta kombinacija Anđelinović-Bilač bila bi neusporedivo bolja ne samo za HDZ nego i za grad od na koncu odabranog kandidata Ivaniševića. Ako idemo još više prema desnom, koalicija koju bi poveo Jure Šundov imala bi više izgleda i bila bolja za grad od malih desnih stranaka i njihovih dosadašnjih zastupnika u Gradskom vijeću.

Naravno, sve ovo nisu moje želje, nego pokušaj procjene o tome koja bi lista i kakva kombinacija kandidata od onih koji su zasad realno mogući bila najbolja za grad. Ono što je sigurno jest da su na njegovu budućnost najmanje dobri spomenuti kandidati velikih stranaka, koji bi Splitom u slučaju izborne pobjede upravljali u uskoj koordinaciji sa svojim središnjicama u Zagrebu.

Kakav odaziv na izbore očekujete?

- Sve što bi bilo više ili barem jednako odazivu na prethodne izbore ugodno bi me iznenadilo. U svakom slučaju, mislim da ne možemo očekivati veliku izlaznost, no o tome kakva će na koncu biti ipak će presudno utjecati kvaliteta predizborne kampanje, koja nas očekuje. Pokaže li se u njoj da građani "nemaju za koga glasati", pobjedu bi mogle odnijeti opcije koje sigurno neće biti dobre za grad. Utoliko je veća odgovornost kandidata, lista i stranaka koje će se za izbornu pobjedu natjecati: u kampanji bi morale učiniti sve da uvjere biračko tijelo da je potrebno izaći na izbore, a time može uroditi samo kvaliteta njihovih programa.

I na koncu, koji je najbolji scenarij za Split nakon lokalnih izbora, a koji najcrnji?

- Za Split najbolji scenarij bila bi izborna pobjeda kandidata s vizijom i upravnom izvršnošću, koji bi radili u kontaktu i pod stalnim nadzorom građana i udruga civilnog društva. Najcrnji scenarij bilo bi upravljanje Splitom s drugog mjesta, po osnovi stranačke poslušnosti, ili pak izbor još nekog "poduzetnika" nakon Liste Velog mista i Keruma.

Petak, 01 Veljača 2013 14:09

Split: Spolno zlostavljanje djeteta

Jučer je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 51-godišnjakom. Sumnjiči se da je od 1996. do 2009. godine  u obiteljskom stanu na splitskom području  seksualno zlostavljao, u to vrijeme malodobnu kći. Uz kaznenu prijavu za kazneno djelo teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i spolna zlouporaba djeteta mlađeg od petnaest godina, na štetu kćerke, doveden je policijskom pritvorskom nadzorniku

VIK-novo

NAJČITANIJE IZ TZ PODSTRANA

Kia motors Prizmić

Please publish modules in offcanvas position.