Oko toga kad bi se trebali održati izbori za 12 naših zastupnika u EU parlamentu nisu su u utorak uspjeli usuglasiti saborski zastupnici koji su se raspravljajući o izmjenama Zakona o izborima zastupnika iz Hrvatske u EU parlament podijelili oko toga treba li EU izbore održati isti dan kad i lokalne.

Desetak dana nakon njegova nestanka, policija je ušla u trag 31-godišnjem Slavenu Čubeli, koji se izgubio nakon što je u utorak, 5. veljače iz Ražanca krenuo u Zadar, gdje se trebao prijaviti na Zavod za zapošljavanje.

U splitskom škveru u utorak je porinuta Novogradnja 521, mali kruzer koji je ugovoren s domaćim naručiteljem, obrtom "Pučanin" obitelji Grgat iz Krila Jesenice. U brodogradilištu specijalnih objekata izrađen je čelični trup i nadgrađe s djelomičnim opremanjem, a vrijednost tih radova procijenjena je na 600 tisuća eura.

Hrvatsko narodno kazalište u Splitu raspisuje audiciju za glumicu za rad na predstavi Dina Pešuta Pritisci moje generacije u režiji Same M. Streleca. Uvjet je da je riječ o glumici sa završenom Akademijom (ili studentici Akademije) starosti od 20 do 32 godine.

Koliko se u Hrvatskoj borilo stranih dragovoljaca Domovinskog rata? Sveukupni broj boraca kreće se od 510 do 1000, ovisno o izvorima. Neki idu toliko daleko da spominju više tisuća boraca od kojih su neki u Hrvatsku došli zbog ideala, drugi radi avanture, a tek manji dio, kažu branitelji s kojima smo razgovarali, bili su klasični plaćenici.

Šest akumulatora iz pokretnih semafora ukradeno je u noći na ponedjeljak sa ceste D512, na dionici Makarska - Vrgorac.

Policijski službenici dovršili su u ponedjeljak krim istraživanje nad dvojicom mlađih punoljetnika.

Više od 3000 ljudi prosvjedovalo je danas poslijepodne u središtu Zagreba i još nekoliko hrvatskih gradova protiv rasprodaje javnih dobara i prirodnih resursa u Hrvatskoj. Prosvjedne šetnje su protekle mirno i dostojanstveno, a organizirale su ih građanske inicijative Occupy Croatia i Anonymous.

Kako se može dogoditi da nasred autoceste zaspe osoba u teško alkoholiziranom stanju?

Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće

Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće. To je jedna od izmjena koju bi trebao donijeti novi prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, a o kojem će ministri raspravljati na jednoj od idućih sjednica Vlade.

Zakon priprema Ministarstvo financija, a osim limitiranja minusa, prema neslužbenim informacijama, mogu se očekivati i promjene definiranja kamatnih stopa.

Ministar financija Slavko Linić odlučan je u namjeri da “ograniči samovolju banaka” i želi zakonom propisati način izračuna kamatnih stopa. Postojeći Zakon o kreditnim institucijama nije na odgovarajući način definirao ovo područje, što je bankama ostavljalo prostor da same određuju visinu kamatnih stopa.

To se kao najveći problem pokazalo u slučaju kredita odobrenih u švicarskim francima, gdje su banke same određivale referentnu kamatnu stopu.

No, nakon donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, Ministarstvo financija donijelo bi jasnu proceduru izračuna kamatne stope.

Kao jedna od ideja spominjalo se i onemogućavanje bankama da mijenjaju kamatne stope na dugoročne kredite prvih godinu dana. No, kako će izgledati konačna verzija zakona tek će se vidjeti, kao i koliko će tko biti zadovoljan izmjenama.

Odgovor banaka

Sigurno je da banke neće biti sretne zbog ograničavanja njihova manevarskog prostora. Prema mišljenju jednog bankara, te izmjene baš i nisu u skladu s direktivama Europske Unije, a “država ulazi u diskrecijski prostor i narušava tržišni princip”.

Kada je riječ o minusima, kaže, “time će na gubitku više biti građani, mi uvijek možemo ponuditi neki drugi kreditni proizvod”.

Mnogi građani sigurno neće biti sretni zbog smanjivanja minusa, ali sigurno je da će se neće buniti zbog ograničavanja slobode bankama. Možda europska praksa baš i nije tako rigidna, ali ostaje činjenica da zemlje imaju vlastite propise po kojima definiraju kamatne stope.

Osim Zakona o potrošačkom kreditiranju, na sjednici Vlade trebao se naći i Zakon o kreditnim institucijama, a njegova je glavna novina definiranje kompenzacija uprava banaka.

Riječ je o usklađivanju sa zakonodavstvom EU koje pooštrava uvjete isplate bonusa na način da ih se veže uz učinkovito upravljanje rizicima.

Tako će ubuduće postojati fiksni primici, poput plaće, te varijabilni primici koji uključuju bonuse. Oni će morati biti u primjerenom odnosu. Identificirat će se radnici koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije i za njih će vrijediti posebna pravila u vezi s varijabilnim primicima: značajan dio morat će se odgoditi i isplatiti u obliku financijskih instrumenata.

To znači da se bonusi neće moći u cijelosti isplatiti odmah u gotovini. Također, u slučaju financijskih teškoća, menadžeri će ostati bez naknada.

Isplata bonusa

Definiranjem bonusa još se uvijek bavi Europska Unija, a prema pisanju Financial Timesa, vrlo je blizu “najoštrijem ograničavanju” isplata. Razgovori o reformi kojoj je cilj učiniti banke sigurnijima ulaze u odlučujući tjedan i sve se čini da bi Velika Britanija mogla izgubiti bitku za zaštitu financijskog sektora u Cityju.

Europski čelnici blizu su kompromisa da ograniče bonus do visine plaće, što znači da je nije prošao britanski prijedlog koji je zagovarao da bonus bude dvostruko veći od plaće ako to podrže većinski dioničari tvrtke.