U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.
Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.
Arheološki lokaliteti Podstrane u perspektivi arheološkog turizma
U drugom dijelu naših istraživačkih članaka upoznajemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.
Naime, s obzirom na sferu interesa, razvojna turistička kategorija koja bi se u tome prepoznala je arheološki turizam. Pregled odabranih lokaliteta kroz njihov povijesni značaj upotpunjen dosadašnjim arheološkim istraživanjima – nalazima, početni je korak u dobivanju šire slike baštinskog naslijeđa Podstrane, s naglaskom na prapovijesno i antičko razdoblje.
To je ujedno i osnova za osmišljavanje turističke interpretacije i međusobno umrežavanje lokaliteta kroz itinerare posložene po određenim tematskim cjelinama.
„Arheološki lokaliteti, kao i kulturne znamenitosti općenito, ne postoje izdvojeni u vremenu i prostoru. Danas, kao i u prošlosti, tvore dio šire cjeline i tek kad ih se sagleda u cjelovitom kontekstu moguće je spoznati njihov puni značaj i smisao” (Mihelić 2009., str. 323.).
Na položaju crkvice sv. Martina u Podstrani, donedavno se pronalazio neznatno fragmentirani monumentalni natpis o iznimnoj vojnoj i administrativnoj karijeri visokopozicioniranog rimskog časnika Lucija Artorija Kasta
Kao sastavni dio ogradnog zida groblja na položaju crkvice sv. Martina u Podstrani, donedavno se pronalazio neznatno fragmentirani monumentalni natpis o iznimnoj vojnoj i administrativnoj karijeri visokopozicioniranog rimskog časnika Lucija Artorija Kasta. Polazeći od njegovog arhitektonskog (ugradbenog), a potom i sepulkralnog karaktera, natpis (CIL III, 1919 = 8513 = 12813) je u svojoj izvornoj funkciji po svoj prilici stajao nad vratima zidanog mauzoleja unutar uređenog grobnog areala (hortus) (Cambi 2014., str. 31., 36 - 37.).
Kako bi se zaštitio od atmosferilija i mogućih oštećenja danas je pohranjen u spomenutoj crkvici, dok je na njegovoj prijašnjoj poziciji, u zidu od velikih kamenih blokova uz cestu Svetog Martina (državna cesta D8) postavljena vjerna kopija.
Drugi epigrafski spomenik sa imenom Lucija Artorija Kasta i popisom dužnosti koje je obavljao za svog života sastojao se od triju ulomaka čiji se pronalazak također vezuje za lokalitet crkvice sv. Martina u Podstrani. Ostao je dostupan samo jedan fragment (CIL III, 14224 = 12791, nalazi se u depou Arheološkog muzeja u Splitu), dok za postojanje ostala dva svjedoči njihov natpis sačuvan u rekonstrukciji i objavi teksta don Frane Bulića (Cambi 2014, str. 34 - 35., Glavičić 2014, str. 63 - 64.).
Slika 1: Nadgrobni natpis Lucija Artorija Kasta u crkvici sv. Martina (Ursić 2012.)
Prometni pravac koji je od Salone uz more vodio prema jugu
Ovi ulomci dijelovi su negdašnjeg Artorijevog strigiliranog sarkofaga od prokoneškog mramora koji je zasigurno spadao među najraskošnije primjerke svoje vrste (Cambi 2014, str. 35 - 36.).
Činjenica da su promatrani epigrafski spomenici pronađeni kod crkvice sv. Martina, dokaz je da je upravo na tom mjestu ili u bližoj okolici bio podignut mauzolej (krajem II. ili početkom III. st.) Lucija Artorija Kasta (Cambi 2014, str. 29 - 30., Glavičić 2014, str. 63 - 64.). Kao i ostala grobišta antičkog vremena, i Artorijevo posljednje počivalište svoje je mjesto pronašlo uz cestovnu komunikaciju.
Bio je to prometni pravac koji je od Salone uz more vodio prema jugu (Cambi 2014, str. 37., Glavičić 2014, str. 64.) rimske provincije Dalmacije. Gradeći mauzolej pored ceste „kojom se svakodnevno prometovalo i hodalo, L. Artorius Castus osigurao je svoju popularnost i nakon smrti, budući da su prolaznici jasno mogli vidjeti sjajnu karijeru viteza koju je on ponosno naveo na natpisu postavljenom na pročelju svojega mauzoleja” (Glavičić 2014, str. 64.).
Slika 2. Cestovna dionica Epetio VII Oneo na Peutingerovoj (Kastorijevoj) karti (Škrivanić 1974, Tab. Peut. VI, 3 - 4)
Uz današnji mul – pristanište u Sv. Martinu uočeni ostaci arhitektonske konstrukcije – zida
Uz Artorijev natpis, na položaju Sveti Martin pronalazi se još forma nadgrobnih spomenika gdje uglavnom prevladavaju stele. Dakako, tu se ne smiju zaobići ni ostale skupine antičke spomeničke baštine prisutne na lokalitetu. Donedavno je u potpornom zidu groblja crkvice sv. Martina bio ugrađen veći ulomak rimskog mozaika od bijelih kockica koji se povezuje sa nalazištem otkrivenim krajem XIX. st. na lokalitetu Javor (preko puta groblja Sv. Martin) prilikom proširenja puta za Gornju Podstranu.
Tada su pronađeni ostaci zidova sa sistemom hipokausta i fragmenti krovnog pokrova koji su vjerojatno pripadali stambenom dijelu ili termama jedne rimske vile (Jeličić 1991, bilješka 6, str. 22., bilješka 7, str. 23., Maršić 2014, str. 221.). Postoji i gospodarska komponenta tog ladanjskog zdanja dokazana ostacima karakterističnih naprava za preradu ulja i vina: kameni elementi žrvnja za masline i kameni utor za potporne grede (arbores) na groblju u Sv. Martinu, te kamena greda (stipes) antičkog tijeska (u dvorištu kuće Tadije Božikovića) sa područja Vinine (Jeličić 1991, str. 23 - 24.).
„Svi ti dosad poznati elementi ukazuju na jedno prostrano poljoprivredno imanje koje se smjestilo na pješčanom rtu predjela Javor odnosno na Vininama. S obzirom na blizinu glavnog grada provincije – Salone, vjerojatno je da su tu bili posjedi istaknutih ličnosti” (Jeličić 1991, str. 25.).
Slika 3. Rimska kamena posuda žrvnja za masline na groblju Sv. Martina (Ursić 2017.)
Različiti arhitektonskih i arheološki ostaci na području koje je danas morsko dno
Svojevrsnom nastavku priče o rimskom ladanjskom sklopu doprinjelo je podvodno arheološko rekognosciranje 2015. god. morskog dijela zapadno od područja obuhvata projekta športske lučice Sv. Martin u Podstrani.
Tom su prigodom uz današnji mul – pristanište u Sv. Martinu uočeni ostaci arhitektonske konstrukcije – zida. „Sa sigurnošću se ne može ustanoviti kontekst i vrijeme nastanka predmetnog zida, ali je s obzirom na tipologiju gradnje, te ulomke arheološkog materijala koji se nalaze neposredno uz njega, najvjerojatnije je riječ o konstrukciji građenoj između II. i IV. st.” (Penović 2016, str. 20.). Riječ je o izrazito vrijednom arheološkom nalazu jer „sukladno velikom broju i važnosti arheološko-arhitektonskih ostataka na neposrednom kopnu (prije svega antičkog gospodarskog objekta – villa rustica, i kasnijih sakralno-gospodarskih sklopova), za pretpostaviti je postojanje ostataka luke i lučkih postrojenja, te različitih arhitektonskih (villa maritima) i arheoloških ostataka na području koje je danas morsko dno.
To se pogotovo odnosi na dijelove morskog dna gdje su pronađeni ostaci antičkog / kasnoantičkog zida koji je i sam najvjerojatnije bio dio kasnoantičke villa maritima” (Penović 2016, str. 20 - 21.).
Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine
U nadolazećim člancima nešto više ćemo se dotaknuti Gospe u Siti, Polače i Velikog Mutograsa.
Također, upoznat ćemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma. Tim člankom Podstrana Portal će vas upoznati s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.
Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.
