Na temelju članka 12. stavka 1. Pravilnika o provedbi mjere 05 »Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti«, podmjere 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Narodne novine broj 112/2014), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje

NATJEČAJ

za podnošenje zahtjeva za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za Podmjeru 5.2 »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima« na područjima s proglašenom elementarnom nepogodom na temelju članka 6. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine broj 73/97 i 174/04) nastalom nakon 1. siječnja 2014. godine.

Predmet natječaja je dodjela sredstava sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi mjere 05 »Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti«, podmjere 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Narodne novine broj 112/2014) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o provedbi mjere 05).

Pravilnik o provedbi mjere 05 dostupan je na službenim mrežnim stranicama Narodnih novina (www.nn.hr), Ministarstva poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) (www.mps.hr) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) (www.apprrr.hr).

Prihvatljivi korisnici su korisnici sukladno članku 5. Pravilnika o provedbi mjere 05, a koji udovoljavaju uvjetima i kriterijima propisanim Pravilnikom o provedbi mjere 05 i ovim Natječajem.

Prihvatljivi troškovi su:

a) sanacija poljoprivrednog zemljišta,

b) građenje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture,

c) popravak ili nabava novih/rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme,

d) nabava osnovnog stada/matičnog jata kod domaćih životinja,

e) nabava i sadnja višegodišnjeg bilja,

f) opći troškovi u iznosu do 10 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta,

g) označavanje ulaganja sufinanciranih iz EU proračuna sukladno Prilogu II. Pravilnika o provedbi mjere 05, ali ne više od 100 eura u kunskoj protuvrijednosti.

(1) Predviđena sredstva javne potpore su 10.000.000,00 HRK. Iznos je indikativan i zadržava se pravo izmjene ukupne vrijednosti javne potpore ovisno o broju pristiglih zahtjeva.

(2) Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje ulaganja koja su predmet Pravilnika o provedbi mjere 05 i ovoga Natječaja.

(3) Sredstva potpore za Podmjeru 5.2. osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 85 posto udjela, a Republika Hrvatska s 15 posto udjela.

(4) Intenzitet potpore iskazan kao udio javne potpore u prihvatljivim izdacima iznosi 100 posto.

Podnositelj dostavlja Zahtjev za potporu/promjenu/predujam/isplatu zajedno s propisanom dokumentacijom na obrascima koji su Prilozi ovog Natječaja.

Uz Zahtjev za potporu podnositelj dostavlja i presliku Odluke o proglašenju elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine broj 73/97 i 174/04).

Zahtjevi se podnose preporučenom poštom s povratnicom ili neposredno na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom: »Natječaj za EPFRR«.

Zahtjeve korisnici mogu preuzeti s mrežnih stranica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: www.apprrr.hr.

Zahtjevi se popunjavaju u elektroničkom obliku, a u slučaju da se popunjavaju ručno, moraju biti ispunjeni pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati.

Detaljne upute za podnošenje zahtjeva nalaze se u Pravilniku o provedbi mjere 05 i Vodiču za korisnike potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj »Podmjera 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima«, koji su dostupni na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: www.apprrr.hr.

Zahtjevi za potporu po objavljenom Natječaju obrađuju se po redoslijedu zaprimanja.

Nakon provedbe administrativne obrade formirat će se rang-lista sukladno članku 14. Pravilnika o provedbi mjere 05, a potom i izdati odluke sukladno članku 15. i 16. Pravilnika o provedbi mjere 05.

Rok za podnošenje zahtjeva počinje teći od 31. 8. 2015. i traje do 30. 10. 2015. Zahtjevi pristigli prije i nakon naznačenoga roka neće se razmatrati.

U Primoštenu su se okupili vrhunski svjetski znanstvenici koji proučavaju slabo poznatu, ali vrlo korisnu skupinu kukaca – trčke. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, kada love svoj plijen krećući se vrlo brzo po tlu, otkuda im njihov naziv – trčci. Zbog njihove veličine, uglavnom tamnije boje i brzog hoda, ponekad njihove crteže greškom stavljaju na pakiranja insekticida umjesto žohara. A radi se o korisnim kukcima koji mogu doprinijeti učinkovitoj organskoj poljoprivredi s obzirom da se hrane štetnicima na usjevima i poljoprivrednim kulturama. Nešto poput božjih ovčica (popularnih „bubamara“ s kojima su i povezani, s obzirom da pripadaju kukcima tvrdokrilcima – kornjašima). Trčci su izvrsni pokazatelji stanja prirodnih ekosustava, poput šuma, gdje se već dugo koriste kao bioindikatori. Istraživanja na trčcima doprinijela su i nekim opće primjenjivim ekološkim teorijama poput one o metapopulacijama, ili primjeni indeksa srednje biomase jedinki koji ukazuje kolikim je poremećajima izložen određen ekosustav. Jednom kada ih počnete promatrati odmah vas očaraju, a neki su zbog ljepote svog pokrilja (otvrdnuti prednji par krila, koje su kod božjih ovčica poznate po karakterističnim točkicama) i preljevajućeg metalnog sjaja (poput skupocjenog auta s posebnim metalik efektom) i na meti kolekcionara, a često su bili i inspiracija zlatarima i draguljarima u izradi nakita.

Prvi susret se održao još 1969. godine u Nizozemskoj te je nakon toga organiziran još u 12 europskih zemalja. Uz brojne ugledne svjetske znanstvenike (profesore, rektore sveučilišta, urednike vrhunskih znanstvenih časopisa, voditelji važnih udruženja i odbora, autore poznatih sveučilišnih udžbenika i dr.), sudjelovat će i veliki broj mladih znanstvenika što ukazuje na aktualnost tema koje će se predstaviti. Na prošlom kongresu u Pragu, 2013., ukazano je povjerenje dr.sc. Luciji Šerić Jelaska i suradnicima, da organiziraju ovaj skup po prvi puta u Hrvatskoj. To je jedan od najvažnijih ekoloških kongresa širokog međunarodnog ugleda koji se održava u Hrvatskoj.

Hrvatsko ekološko društvo (u daljnjem tekstu HED) sa 46 godina dugom tradicijom djelovanja u području ekologije te zaštite prirode i okoliša, uz podršku Udruge BIOM, Biološkog odsjeka PMF-a i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, organizirali su europski kongres iz područja ekologije kukaca, „17th European Carabidologists Meeting“ (17th ECM), koji se održava od 20. do 25. rujna 2015. godine, u Primoštenu.

Sa željom da sudionici skupa upoznaju i što više ljepota naše zemlje dogovoreno je i gostovanje klape „Praska“ iz Podstrane koja je svojim vrhunskim izvedbama klasika poput „Pismo Ćali“, „Ružo crvena“ i drugih oduševila 100-tinjak znanstvenika i stručnjaka iz cijele Europe, te Sjeverne Amerike.

Sjednica će se održat dana 28. rujna (ponedjeljak) 2015. godine u 19,00 sati u vijećnici Općine Podstrana.

Za sjednicu je predlažen slijedeći dnevni red

- Vijećnička pitanja i odgovori,
- Usvajanje zapisnika sa 32. sjednice Općinskog vijeća,
- Prijedlog za donošenje Odluke o prihvaćanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Podstrana za 2015. godinu,
- Prijedlog za donošenje III. Izmjena i dopuna Proračuna Općine Podstrana za 2015. godinu,
- Prijedlog za donošenje Odluke o ulasku Općine Podstrana u sastav urbane aglomeracije Split,
- Prijedlog za donošenje Odluke o uključenju Općine Podstrana u Program izgradnje stanova po programu društveno poticane stanogradnje – POS,
- Prijedlog za donošenje Odluke o uvjetima, mjerilima i postupku za utvrđivanje reda prvenstva za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje na području općine Podstrana,
- Prijedlog za donošenje Odluke o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite općine Podstrana,
- Prijedlog za donošenje Odluke o upravljanju imovinom u vlasništvu Općine Podstrana,
- Prijedlog za donošenje Odluke o prodaji kat. čest. 2266/1 i 2266/3 K.O. Donja Podstrana,
- Izvješće o radu načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine.

Podstrana portal

Preostalo je tek nešto više od 90 dana za oko 62.000 privatnih iznajmljivača soba i apartmana koji su dužni do 1. siječnja 2016. godine za svoje objekte koje iznajmljuju izraditi certifikat o energetskoj učinkovitosti kod ovlaštenih firmi za izradu tih certifikata.

Ta obveza počela je danom ulaska u Europsku uniju i svi koji se iduće godine žele baviti iznajmljivanjem stanova, apartmana ili kuća, moraju idućih mjeseci pribaviti taj neophodan dokument ili će biti u prekršaju za koji su predviđene kazne od 5000 do 10.000 kuna. Kako je za svaki takav certifikat potrebno najmanje petnaestak dana procedure od izlaska na teren preko izrade elaborata do njegova prijavljivanja Ministarstvu graditeljstva, to je nužno prionuti tome poslu čim prije, poručuju u ministarstvu.

Energetski certifikat je dokument koji utvrđuje energetski razred zgrade, predočuje energetske karakteristike zgrade i daje informaciju o potrošnji energije te stanju zgrade u odnosu na energetsku učinkovitost. On uz to daje i prijedlog mjera za isplativo poboljšanje energetskih karakteristika zgrade kako bi se smanjila potrošnja energije. Svaka zgrada stambene i poslovne namjene ukupne površine veće od 50 četvornih metara ili njen posebni dio koja će se nakon 1. siječnja 2016. godine iznajmljivatfdfdsi, davati u najam ili davati na leasing također treba imati energetski certifikat koji vrijedi 10 godina.

Obavezan pregled

Odredba o obvezi pribavljanja energetskog certifikata se odnosi i na stanove ili apartmane za iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela. Kako se to odnosi i na turističku djelatnost, to su vlasnici apartmana dužni od 1. siječnja 2016. godine, prije iznajmljivanja pribaviti energetski certifikat ako se radi o zgradi koja se iznajmljuje i koja ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 “kvadrata”. Ako se radi o posebnom dijelu zgrade koji se iznajmljuje (apartman) i koji ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 “kvadrata”, vlasnici također moraju imati energetski certifikat.

- Energetski certifikat može izraditi samo ovlaštena osoba, a popis ovlaštenih certifikatora postoji na stranicama Ministarstva graditeljstva. Energetski certifikat je proizvod energetskog pregleda, dakle ovlaštena osoba mora izići na teren i pregledati objekt. Važno je da građani znaju da im se obavezno mora izići na teren i da ne prihvaćaju neke druge opcije koje se sve češće nude, a iza kojih ne stoji profesionalno odrađen posao. 

Uz energetski certifikat obvezno je izraditi i Izvješće o energetskom pregledu.

To je elaborat koji podrobnije opisuje energetski certifikat, donosi analizu potrošnje energenata i vode u objektu, te jasno sugerira vlasniku koje mjere-ulaganja može poduzeti da smanji potrošnju u objektu. Takav elaborat je najvrjedniji dio svakog energetskog certificiranja jer pravilnim provođenjem mjera vlasnik može doći do vrlo velikih ušteda. Energetski certifikat nosi svoj jedinstveni broj i ovlaštena osoba ga mora prijaviti u registar ministarstva.

Ako izostane bilo koji dio, energetski certifikat je nevažeći – kaže nam Aleksandar Kovačević čija tvrtka je ovlaštena za energetsko certificiranje.

U registru se nalazi gotovo tisuću fizičkih i pravnih osoba kod kojih se može naručiti izrada energetskog certifikata, a samo u Splitu ih je pedesetak. Za prosječan stan cijena izrade trebala bi biti od tisuću do 1,5 tisuću kuna, a za veću stambenu zgradu cijene se kreću oko 5000 kuna što se dijeli među stanarima. Preporučljivo je da se energetski certifikat izradi za cijelu zgradu jer on vrijedi i za svaki stan pojedinačno i u tom slučaju svakog pojedinog vlasnika u konačnici manje košta, pojašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva. Za veći neboder cijena energetskog certifikata može se kretati oko 10.000 kuna, dok bi vlasnik obiteljske kuće od 200 do 300 četvornih metara za energetski certifkat trebao izdvojiti do tri tisuće kuna.

Nadzor na provođenjem obveze pribavljanja energetskog certifikata prilikom oglašavanja vrši inspekcija Ministarstva gospodarstva nadležna za trgovine.

Nemojte kasniti

Obiteljske kuće koje imaju jedan ili više apartmana također moraju imati energetski certifikat do kraja ove godine. No, slučajevima kad se jedan dio kuće koristi za potrebe domaćina, a drugi dio čine apartmani koji se iznajmljuju, energetski certifikat je moguće izraditi jedino za objekt u cjelini, kažu stručnjaci. Stanovi uzgradama koji služe za turističko iznajmljivanje također moraju imati energetski certifikat.

- Važno je da vlasnici stanova i apartmana za iznajmljivanje doista na vrijeme krenu u proceduru dobivanja energetskog certifikata jer kod nas je uobičajeno da se sve radi zadnji čas, a onda će biti i gužve i kašnjenja. Valja planirati petnaestak do 20 dana za svaki certifikat. Izlazi se na teren u roku od nekoliko dana, zatim se izrađuje elaborat, pa prijavljuje ministarstvu - kaže Kovačević.

Osim za iznajmljivače, energetski ceritifikat nužan je i svakome tko planira prodavati stan, ali i vlasnicima poslovnih prostora koji su veći od 50 “kvadrata”, jer će svako iznajmljivanje ili korištenje tih prostora bez toga dokumenta biti tretirano već od siječnja kao prekršaj.

izvor:slobodnadalmacija.hr

Odien Hotels N.V., tvrtka kći Odien Grupe (Odien), i HETA Asset Resolution AG (HETA) , austrijska "loša banka" u koju su izdvojeni problematični plasmani posrnule austrijske Hypo Alpe Adria banke, objavili su da su dogovorili da Odien preuzme tvrtke Grand Hotela Lav d.o.o. i Grand Marine Lav d.o.o.

Te dvije tvrtke vlasnici su najvećeg integriranog kompleksa hotela i marine s 5 zvjezdica u Hrvatskoj. Luksuzni resort Le Méridien Lav Split i pripadajuća mu marina nalaze su u Podstrani kraj Splita. Kompleks se prostire ma 4,4 hektara, ima 800 metara plaže i šetnica te 60.000 četvornih metara izgrađene površine.

Hypo Alpe-Adria banka postala je vlasnik Grand Hotela Lav i Marine Lav u jesen 2012. kada je zbog neplaćanja kreditnih obveza aktivirano založno pravo na hotel pa su prijašnji vlasnici (Ivica Kurtović i Slavko Bošnjak) morali prepustiti vlasništvo banci.

Ivica Kurtović, tada uspješni vlasnik nekretninske tvrtke Eurodom, kupio je hotel Lav na dražbi u lipnju 2001. za pet milijuna eura. Zajedno s australskim Hrvatom Slavkom Bošnjakom upustio se u obnovu hotela koji je bio sasvim devastiran, prvo dugogodišnjim boravkom prognanika a onda i potpunom nebrigom za nekadašnji ponos dalmatinskog hotelijerstva. Obnovljeni Grand hotel Lav otvoren je 2006., s 15-godišnjim ugovorom o upravljanju potpisanim s lancem Le Méridien, u vlasništvu Starwood Hotels & Resorts Worldwide, Inc., jednim od vodećih hotelskih lanaca na svijetu s 1.200 hotela u preko 100 država.

Cijeli kompleks ima četiri zgrade s 381 sobom, 12 barova i restorana, knjižnicu, trgovački centar, kongresni centar koji se prostire na 2500 četvornih metara, casino, noćni klub, veliku plažu, bazen s wellness centrom površine 3000 četvornih metara koji se smatra jednim od najboljih wellness centara u Dalmaciji, te marinu sa 75 vezova koja bi se trebala proširiti kako bi u njoj mogle pristajati jahte do 50 metara dužine.  

No, Kurtović i Bošnjak morali su zadužiti da bi obnovili hotel, a posao nije išao dovoljno dobro da bi dugove mogli vraćati. O prodaji hotela počelo se pričati 2010., ali ostalo je samo na pričama i Hypo banka je 2012. aktivirala hipoteku.

"Izuzetno smo ponosni zbog akvizicije ovog jedinstvenog i vodećeg hotelskog kompleksa na jadranskoj obali. Kroz naš smo portfelj u turističkom sektoru prepoznali imidž Hrvatske te posebno rastuću popularnost Splita kao turističke destinacije i aktivno pratimo daljnje investicijske prilike u Hrvatskoj i regiji", izjavio je Michael Saran, Managing Partner Odien Grupe.

Predsjednik uprave HETA-e Sebastian Prinz von Schoenaich-Carolath rekao je da je prodaja ovog velikog hotelskog kompleksa još jedan važan korak u nastojanju da se imovina u porfelju proda do 2020. godine. "Odien Grupa je dala najbolju ponudu, što ujedno osigurava i nastavak te daljnji razvoj ovog, za Split i Hrvatsku, izuzetno važnog turističkog objekta“, dodao je.

Među zainteresiranima za preuzimanje Hotela Lav spominjala se i Adris grupa.

Detalji o dogovorenoj transakciji nisu objavljeni, no prema signalima koja je HETA davala nakon prethodnih okvirnih ponuda za Le Meridien Lav, špeluliralo se o cijeni oko 50 milijuna eura.

Prelijepo je bilo ovu nedjelju na misi u crkvi Gospe od Zdravlja u Podstrani odakle je uživo prenošena misa na HRT 2.
Zahvaljujući besprijekornoj organizaciji don Ivice Barišića i časne sestre Augustine Vukančić te prisustvom mnoštva vjernika na misi iz Podstrane je poslana zaista lijepa slika.

Posebno dojmljivo je bilo pjevanje dvaju zborova, mladih okupljenih oko crkvenog benda "Dodir milosrđa" i starijih okupljenih oko časne sestre koji već godinama njeguju tradicionalne crkvene pjesme.

U nastavku pogledajte galeriju slika koju prenosimo sa Facebook stranice Župe Gospe od Zdravlja Podstrana. LINK

Početkom školske godine kod roditeljia čija djeca idu u školu Strožanac javlja se isti strah,...KAKO ĆE DIJETE PREKO CESTE?.
Godinama se priča o uređenjima raskrižja s kojima bi trebala doći i nova svjetlosna signalizacija na pješačkim prijelazima, ali kako stvari stoje od toga za sada ništa.
Iako nam je poznato da država upravlja, odnosno, daje suglasnosti za izradu signalizacije uputili smo pitanje prema našoj Općini ZAŠTO SU NAM PRIJELAZI NEOSVIJETLJENI?
Odgovor iz Općine čitajte u nastavku.....

Poštovani,

Zahvaljujemo na postavljenim pitanjima. Upoznati smo s činjenicom da je prometnica D-8 jedna od najopterećenijih u Republici Hrvatskoj, a posebno dio koji prolazi kroz područje Općine Podstrana.

Za svu prometnu signalizaciju na državnoj cesti kao i signalizaciju na lokanim prometnicama potrebno je izraditi prometni projekt i na isti ishoditi potrebne suglasnosti od nadležnih javnopravnih tijela.

Općina Podstrana je preko svojih stručnih službi obavila više razgovora sa predstavnicima Hrvatskih cesta d.o.o. te predstavnicima Policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije a sve u svrhu rješavanja navedenih problema i povećanja sigurnosti prometa na cestama.

Problematika koju navodite odnosi se na državnu cestu D-8 koja je u nadležnosti Hrvatskih cesta d.o.o. iz Zagreba, a koji jedini imaju ovlaštenje za obavljanje svih aktivnosti na navedenoj prometnici.

S ciljem rješavanja naveden problematike ishođene su 4 građevinske dozvole za rekonstrukciju 4 kritična raskrižja u Podstrani: Put Starog sela / D-8, Zvonimirova ulica / D-8, Domagojeva – D-8 i Don Petra cara / D-8. Planom Hrvatskih cesta d.o.o. rekonstrukcija navedenih raskrižja je planirana u 2015. godini. Općinski načelnik i stručne službe su se u više navrata založili za realizaciju navedenih križanja kao prioritetnog prometnog problema.

U sklopu uređenja raskrižja a sukladno naputku i suglasnosti Policijske uprave Splitsko-dalmatinske županije na navedenim raskrižjima postaviti će se svjetlosna signalizacija.

Vezano za pješačke prelaze Općina Podstrana je više puta uputila zahtjev Hrvatskim cestama za obnovom pješačkih prelaza te je ponudila financiranje svih troškova u vezi s tim međutim do današnjeg dana navedeni problem nažalost još nije riješen.

U svrhu povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu i uvođenja prometnog reda Općina Podstrana je obučila prometnog redara te nakon duže procedure i zadovoljavanja svih potrebnih uvjeta ishodila dozvolu za rad istog.

Općina Podstrana na žalost nema direktan utjecaj na dinamiku radova vezano za uređenje i upravljanje državnom prometnicom D-8. U tijeku su intenzivni razgovori sa predstavnicima PU Splitsko-dalmatinske županije o postavljanju dodatne prometne signalizacije na prometnici D-8 (potrebno prethodno ishođenje suglasnosti Hrvatskih cesta d.o.o.) kao i na ostalim prometnicama (prometnicama nižeg reda) za koje je potrebno izraditi projekt i ishoditi odobrenja PU Splitsko-dalmatinske županije (Služba za sigurnost cestovnog prometa). Po ishođenju potrebnih odobrenja na više prometnica postaviti će se uspornici i prometna signalizacija.

Obnova horizontalne prometne signalizacije (pješački prijelazi, kolničke crte, itd..) vrši se jednom godišnje i to prije turističke sezone a što je izvedeno na području Općine Podstrana (lipanj 2015. godine) a sve sukladno programu održavanja Hrvatskih cesta d.o.o.

Svjesni težine predmetne problematike i dalje ćemo nastojati poduzimati sve moguće radnje u našoj ovlasti kako bi se povećala sigurnost svih sudionika u prometu na području naše Općine.

Gospodo iz Hrvatskih cesta i iz Općine Podstrana, dok se vi dogovorite tko je nadležan za postavljanje svjetlosne signalizacije na pješačkim prijelazima, roditelji svakodnevno strahuju za svoju djecu i zato Vas molimo da poduzmete sve radnje kako bi se postavila signalizacija bar na četiri kritična mjesta.
Podstrana portal

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović potpisali su danas Sporazum o izradi Strategije urbane aglomeracije Split.

Riječ je o dokumentu kojim bi se trebala odrediti prioritetna područja ulaganja za urbanu aglomeraciju Split, radi odabira i provođenja projekata za održivi urbani razvoj u okviru novog mehanizma EU kohezijske politike – integrirana teritorijalna ulaganja (ITU).

„Potpisivanje ovog Sporazuma je završni dio onoga što smo već neko vrijeme pripremali zajedno sa Sveučilištem i čemu su se odazvale sve ostale općine i gradovi na području srednje Dalmacije. Sveučilište, koje inače radi Strategiju Splita, bi trebalo izraditi taj plan, a Split će, kao najveći i najvažniji administrativni centar će nositi to, a gradovi i općine koji će nam se pridružiti biti će dio te aglomeracije. Riječ je o dobrodošlom povezivanju kako bi mogli povući što više sredstava iz EU fondova. Da bi mogli aplicirati moramo imati strategiju aglomeracijskog razvoja. Svi planovi koji se naprave na prostoru buduće aglomeracije će biti ravnopravno tretirani i ravnopravno će se aplicirati“, kazao je gradonačelnik Baldasar. Navodeći da Split nije izolirani otok i da svoj budući razvoj mora planirati sa svojim susjedima te da sam Split za svoje susjede mora biti lokomotiva razvoja cijelog područja zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević je rekao da je područje aglomeracije zasnovano na životnoj i ekonomskoj logici. „Ta logika nas svakodnevno povezuje u praksi, a sa ovom Strategijom ćemo se povezivati tako da osiguramo zajednički boljitak građana cijelog ovog područja. U Strategiji će se odrediti ciljevi i prioriteti razvoja tog urbanog područja koji će rezultirati paketom provedbe projekata za održivi urbani razvoj. ITU fondovi su novi mehanizam EU i u Hrvatskoj je u razdoblju 2014. do 2020. godine osigurano 345 milijuna eura bespovratnih sredstava na koja će naša aglomeracija moći aplicirati. Nacrt Strategije bi trebao biti gotov do kraja godine, a konačna verzija bi se trebala usvojiti u prvoj polovici 2016. godine“, pojasnio je zamjenik Kovačević.

Naglašavajući da se donošenje ovog dokumenta uklapa u strategiju razvoja Sveučilišta, kako prema unutra tako i prema vani, odnosno svom okruženju, rektor Anđelinović je naglasio da se treba iskoristiti prednost potencijala Sveučilišta koje ima 1500 zaposlenih i 20.000 studenata. „Naša uloga u ovoj aglomeraciji je važna, jer mi u ovom trenutku definiramo i naše strateške ciljeve i važno je da ti ciljevi budu usklađeni s ciljevima aglomeracije, kako bi svi skupa radili na pametnim specijalizacijama, za što je EU izdvojila 8 milijardi eura i regija koja se pripremi za pametne specijalizacije bit će sposobna za povlačenje sredstava. A pametna specijalizacija predstavlja četiri stupa – lokalna zajednica, gospodarstvo, znanost i nastava. Mi ovakvom suradnjom trebamo definirati u kojem smjeru ćemo ići, kojim ćemo se industrijama baviti i na taj način povlačiti sredstva. Moramo odrediti kakve će industrije postojati, kakvu ćemo raditi prometnu infrastrukturu i slično“, kazao je rektor Anđelinović, dodavši da će Sveučilište pokušati naći i pametan način upravljanja ovom aglomeracijom, svojevrsnim megapolisom – model koji će biti uzajaman i svima na korist.

Naslanjajući se na Strategiju danas su i predstavnici 11 gradova i općina: Trogira, Kaštela, Solina, Sinja, Dicma, Dugog rata, Dugopolja, Klisa, Lećevice, Muća i Podstrane, zajedno sa Splitom potpisali Sporazum o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbane aglomeracije Split.

"KUD "Ilinden" iz Bitole, Republika Makedonija, osnovano je 1955 g.

Foklorno društvo proučava i čuva makedonsku foklornu baštinu.

Umjetnički dio obuhvaća stilski, karakterističan makedonski foklor, glazbu, plesove i nošnje.

KUD "Ilinden" ima preko 450 članova koji aktivno učestvuju u čuvanju makedonske tradicije, pjesme i plesa, a razvrstani su u 14 grupa: glavni foklorni ansambl, dva omladinska foklorna ansambla i 11 dječijih sastava. U sklopu KUD-a djeluje i radi studio za moderan balet, osnovan 1988 g.

Svjedoci smo ogromnih gužvi ovog ljeta i to je nešto što se nemože izbjeći i s tim moramo živjeti, ali kad tome dodamo ionako neredne nam ulice do kuća  po kojima kojekakvi "šerifi" parkiraju kako ih i kad ih volja, onda to više nije ta Podstrana, ugodna za život, ljepa i poželjna.

Smatramo kako svi možemo donekle pridonijeti kvaliteti života u Podstrani i stoga smo u par navrata pisali i objavljivali slike nepropisno parkiranih vozila po ulicama te samim tim dali do znanja nadležnima u Općini kako je problem velik i da treba nešto riješiti po tom pitanju.

Pitali smo nadležne u Općini da li su dosada nešto poduzeli i dokle se stiglo u rješavanju problema. Odgovor je stigao na našu mail adresu i u nastavku ga pročitajte u cijelosti.

Općina Podstrana je na temelju dobivenog Rješenja (prethodne suglasnosti)  od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, broj 511-12-05-UP/I-1357/2015 od  26. kolovoza 2015. godine započela sa provedbom postupka nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila na području Općine Podstrana, te sankcioniranjem takvog prekršaja putem Prometnog redara. Koristeći  svoje ovlasti iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i  odgovarajućeg Pravilnika  kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Podstrana, a po završenoj obuci Prometnog redara, Općina Podstrana je od početka sezone preventivno djelovala na suzbijanju nepropisno parkiranih vozila i u granicama svojih ovlasti dijelila Upozorenja nepropisno parkiranim vozilima.