Tommy katalog

Podstrana portal

Četvrtak, 16 Travanj 2020 18:47

Ljubavna igra dva poskoka

Snimku koju smo dobili je iz Dugog Rata, prikazuje dva poskoka koja se igraju ili što već.
Iako neznamo autora zahvaljujemo se na videu.

U ovom trenutku su zaražena 62 štićenika iz Doma u Vukovarskoj, a svi su bez temperature i nema pogoršavanja njihovih stanja.

Splitsko-dalmatinska županija i dalje prednjači u broju zaraženih među brojnim mjestima u cijeloj Hrvatskoj. I jutros je tako zabilježeno novih 13 slučajeva zaraze koronavirusom pa se ukupna brojka oboljelih popela na 385 osoba.

Na području Županije ukupno je, do sada, izliječeno 40 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus.

- U Splitu je četvero novozaraženih, a troje je iz Solina. Dva nova oboljela su iz Makarske od čega je jedan iz Doma za starije i nemoćne u Makarskoj. Po jedan slučaj bilježi se u Vrgorcu, Trogiru, Vrlici i Kaštelima, kazali su iz Stožera.

U ovom trenutku su zaražena 62 štićenika iz Doma u Vukovarskoj, a svi su bez temperature i nema pogoršavanja njihovih stanja.

- Među novozaraženima je 9 osoba iz samoizolacije, a u splitskoj bolnici je hospitalizirano 97 osoba. U ovom trenutku je 13 osoba u karanteni u hotelu Zagreb, a i dalje je 9 oboljelih na respiratoru u KBC-u, dodali su iz Splitsko-dalmatinskog stožera.

Podsjetimo, jučer je u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo 20 novooboljelih, a čak 12 je bilo štićenika Doma iz Vukovarske. Jutros su dobre vijesti stigle iz drugih županiji u Dalmaciji pa je tako u Šibeniku zabilježen tek jedan novi slučaj, a dva u Zadarskoj županiji.

izvor:dalmacijanews.hr

 

 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u izjavi za medije nakon sjednice Užeg kabineta da je zatražio od ministara da u aktivnostima koje pokrivaju naprave vrlo precizan plan onih koje bi željeli reaktivirati. Pristupa se tako da se na siguran način reaktivira hrvatsko gospodarstvo i tijekovi normalnih aktivnosti.

„Zatražio sam da naprave vrlo precizan plan onih aktivnosti koje bi željeli reaktivirati i koje smatraju da su dobre, nužne i da bi koristile doprinosu normalizaciji aktivnosti u određenom vremenskom razdoblju“, rekao je.
 
Najavio je da kada ministri to definiraju, zatražit će se od epidemiologa da ih stave u okvir onoga što je u ovoj fazi borbe protiv širenja zaraze realno i moguće.
 
„To je pristup kojim se vodimo proteklih dana, razmišljajući kako na siguran način reaktivirati hrvatsko gospodarstvo i tijekove normalnih aktivnosti. To je zadaća koju imaju sve članice i članovi Vlade u sljedećim danima i kada se takav dokument pripremi, stavi u epidemiološki prihvatljiv okvir, izaći ćemo s prijedlozima koji će omogućiti gospodarsku reaktivaciju primjerenu okolnostima“, istaknuo je.
 
Koordinirani pristup

Premijer Plenković je izdvojio da je rasprava koju je Hrvatska vodila - između ostalog, i kao predsjedajuća u Bruxellesu na razini stalnih predstavnika - danas rezultirala objavom dokumenta Komisije i predsjedavajućeg Europskog vijeća Charlesa Michela, koji govori o komunikaciji kako imati europski pristup izlaznoj strategiji iz ove trenutne situacije gdje su mnoge aktivnosti stale.
 
„Poruke koje su oni poslali su vrlo slične onome što radimo ovdje. Dakle, temeljimo naše zdravstveno-sigurnosne procjene na mišljenju ili znanstvenika ili struke. To je izrazito važno, to je element koji nas povezuje i koji je svojstven svim racionalnim odlukama koje se u ovom trenutku donose i, drugo, da inzistiramo na koordiniranom pristupu koji će omogućiti da Europa bude ono što jest, od slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala na način kako je to bilo i prije nego što je postojala ova kriza“, kazao je.
 
Valutni swap – ohrabrenje Hrvatskoj

Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura.
 
„Prije otprilike dva tjedna sam i osobno razgovarao s Christine Lagarde na tu temu, da Hrvatska dobije važan i ohrabrujući signal. Mi smo država koja ima strategiju za uvođenje eura, koja je dio svojih aktivnosti sada fokusirala i na Akcijski plan o ispunjavanju kriterija za Europski tečajni mehanizam 2. Upravo na tom tragu poruka o tzv. valutnoj swap razmjeni u iznosu od dvije milijarde eura izrazito je bitna i ohrabrenje Hrvatskoj, ne samo da ustraje na putu uvođenja eura, nego je i u aktualnoj situaciji nova mogućnost u kojoj prvi put Hrvatska ima prigodu razmijeniti s ECB-om dvije milijarde eura“, naglasio je.
 
Plenković je nastavio da će se tako otvoriti prostor za naše financijske institucije na način koji ohrabrujuće i umirujuće djeluje za financijska tržišta i uopće za način suočavanja s krizom.
 
„To jedna vrlo dobra i pozitivna poruka za Hrvatsku“, dodao je.
 
Na upit o procjeni MMF-a o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini i „rezanju“ plaća u javnom sektoru, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da uz procjene MMF-a postoje i one Svjetske banke, a uslijedit će i procjene HNB-a.
 
„One u ovom trenutku variraju, dakle nisu isti postotci. U svakom slučaju, kao što možete čitati svaki dan od niza financijskih institucija, aktera, agencija i banaka - svatko od njih radi svoje analize i procjenjuje koliko će koje gospodarstvo patiti u ovoj krizi. Mi ćemo sigurno kao i ostali imati negativne efekte ove situacije“, kazao je i dodao da je važno da se u onome što se poduzima zadrži mogućnost financiranja donesenih mjera, uz normalno funkcioniranje države.
 
Vezano za plaće u javnom sektoru, Plenković je podsjetio da je cilj da smjer racionalizacije bude u dogovoru sa socijalnim partnerima u pravcu koji je jedan od načina osiguranja sredstava za funkcioniranje.
 
HZZ će objaviti popis svih koji su tražili naknadu za zaposlene

Upitan o prigovorima sindikata da se odluka pomoći od 4 tisuće kuna ne provodi dovoljno transparentno te hoće li se znati imena svih tvrtki koji su dobile pomoć, predsjednik Vlade je pojasnio da je prvi silos mjera naknada poslodavcima za ožujak u iznosu od 3.250 kuna. Drugi je silos, kazao je premijer, oslobađanje od poreza na dohodak i dobit te doprinosi.
 
Treći silos je mogućnost povoljnih kredita koje daje HAMAG, naveo je premijer, dodavši da je ministar Horvat izvijestio da ima više od 800 zahtjeva koji su već pristigli za mjeru od 25 tisuća eura te preko 180 zahtjeva za mjeru od 100 tisuća eura.
 
"Mi u ovom trenutku ne vidimo na koga se to točno misli", ustvrdio je premijer. Kazao je da na njegovo eksplicitno pitanje jednom od čelnika sindikalnih središnjica tko u ovom trenutku zlorabi takvu vrstu mjere nije dobio odgovor.
 
"Ako date nekome 3.250 kuna kao naknadu pa ne može on to ne proslijediti kao isplatu radnicima u ovom okolnostima jer u konačnici to je i zakonski minimalna plaća. Ne vidim marginu za neku vrstu manipulacije", kazao je Plenković.
 
Predsjednik Vlade rekao je da će istodobno Hrvatski zavod za zapošljavanje objaviti popis svih onih pravnih osoba koje su tražile ovu vrstu naknada te da je to danas dogovorio s ministrom Aladrovićem.
 
"Mislim da je ključno da tu budemo maksimalno transparentni i da se točno zna koje su tvrtke tražile tu naknadu, dobile je i njima je isplaćena", poručio je premijer, kazavši da je za više od 80 tisuća tvrtki isplaćeno nešto više od milijardu i 300 tisuća kuna.
 
"Mi smo u jednom izrazito brzom vremenskom roku isplatili toliko sredstva", rekao je Plenković, naglasivši da će sve biti transparentno jer javnost treba i ima pravo znati.
 
"U krajnjoj liniji mi kao Vlada želimo točno znati tko je i zašto dobio tu potporu. Ako netko ima bilo kakvu vrstu pritužbe, zna da nešto nije onako kako bi trebalo biti, neka to kaže i javi HZZ-u", kazao je Plenković.
 
Najniži broj novozaraženih u 15 dana

Premijer je upitan i ima li prostora za popuštanje mjera.
 
"Mi smo se odlučili za strategiju da restriktivnim mjerama smanjimo brzinu zaraze i tu smo postigli jako dobre rezultate", naglasio je premijer.
 
Podsjetio je da je Stožer danas objavio da je potvrđeno samo 37 novozaraženih, dodavši da je to najniži broj koji smo imali u 15 dana. 
 
"Usporili smo zarazu, osigurali kapacitete naših bolnica, nema situacije u kojoj netko ne može dobiti onu vrstu liječničke i bolničke njege kakva mu je potrebna. Intenzivna njega u ovom trenutku na razini Hrvatske u stanju je apsorbirati bilo kojega pacijenta u bilo kojoj varijanti, i po broju respiratora i po broju kreveta", kazao je Plenković.
 
Premijer je naglasio da je u dogovoru vlada prema vladi s Kinom osigurana dovoljna količina medicinske opreme.
 
Kazao je da je fokus svih resora sada na domovima za starije osobe jer su se pokazali u drugim zemljama, ali i u Hrvatskoj, kao najkritičnije i najosjetljivije područje.
 
"Stoga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo uputio vrlo precizne upute kako se treba ponašati i podići svijest i u konačnici tražiti od svih nadležnih brzinu reakcije", dodao je premijer.
 
Rekao je i da se redovito sastaje i razgovara s epidemiolozima te da će biti prostora za popuštanje mjera.  
 
"Dio koji je za budućnost idemo kao i sve ostale zemlje. Svi smo u istoj situaciji i svi želimo doći u fazu kada to epidemiološke okolnosti dopuste da aktiviramo gospodarstvo, a to mogu najbolje znati oni koji se bave pojedinim aktivnostima i općedruštvenim djelatnostima", poručio je Plenković.
 
Upitan o izjavi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Europi treba neka nova vrsta Marshallova plana, Plenković rekao da je ova vrsta krize snažno pogodila sve europske članice.
 
"Ursula von der Leyen aludira na to da se iskoristi trenutna faza još uvijek nedogovorenog sedmogodišnjeg europskog proračuna i da ga se prilagodi novim okolnostima kako bi se države članice brže i učinkovitije izvukle iz krize i da po ostvarenju epidemioloških pretpostavki krenu u zamah gospodarskih aktivnosti i investiranja", zaključio je predsjednik Vlade.

 

Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije obratio se priopćenjem s najnovijim informacijama o koronavirusu u županiji.

Tijekom jučerašnjeg dana u KBC-u Split preminula je jedna ženska osoba starije životne dobi (1922. godište) kojoj je poslijepodne tog dana stigao pozitivan nalaz na koronavirus. Preminula osoba nije bila korisnik doma za starije i nemoćne osobe, a bolovala je od niza kroničnih bolesti uključujući i bolest srca.

Prema izvješću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije, na području Splitsko dalmatinske županije od ukupno obavljenih 170 testiranja još je 20 osoba zaraženo koronavirusom.

Šest ih je iz Splita (od toga petero iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu), dvije su iz Kaštela (od toga jedna iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu), četiri iz Makarske, tri iz Solina (iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu), jedna iz Sinja (iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu), jedna iz Trilja (iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu), jedna iz Trogira (iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu), jedna iz Šestanovca (iz Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu) i jedna iz Zagvozda.

Svi ostali zaraženi su iz kontakata. Zaraženi korisnici Doma za starije i nemoćne su afebrilni i za sada nemaju pogoršanja svojih kroničnih bolesti. Među novozaraženima 17 osoba je iz samoizolacije.

Hospitalizirano je 87 osoba, a devetero ih se nalazi na respiratoru u KBC-u Split, od čega ih je šest iz Splitsko-dalmatinske županije, dvije iz Šibensko-kninske županije i jedna iz Dubrovačko-neretvanske županije.

U karanteni na Duilovu nalazi se 16 osoba, a 101 zdravstveni djelatnik nalazi se u samoizolaciji.

Na području Splitsko-dalmatinske županije na dan 15.04.2020. ukupno su 374 osobe zaražene koronavirusom, javlja slobodnadalmacija.hr.

Žena je imala 85 godina, a osim koronavirusa bolovala je i od drugih kroničnih bolesti


Tijekom jutra u KBC-u Split preminula je još jedna korisnica Doma za starije i nemoćne osobe iz Vukovarske ulice, izvijestili su iz Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Korisnica je imala 85 godina i nalaz na koronavirus joj je bio pozitivan. Bolovala je od kroničnih bolesti hipertenzije, šećerne bolesti s komplikacijama, upale bubrega i imunološkog oštećenja.

- Prema izvješću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije na području Splitsko dalmatinske županije još je 16 osoba zaraženo koronavirusom i to iz Splita 6, Solina 3, Sinja 1 (zaraženi je korisnik Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ), Trilja 1 (zaraženi je korisnik Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj), Trogira 2, Podstrane 1, Prološca 1 i Šolte 1 (korisnik Doma za starije i nemoćne osobe u Dicmu). Među novooboljelima 7 osoba je iz samoizolacije - izvijestio je Stožer.

Među novooboljelima nema zdravstvenih djelatnika, a hospitalizirano je 86 osoba. U samoizolaciji se nalazi 92 zdravstvena djelatnika, na respiratoru je 9 osoba i to 6 iz Splitsko-dalmatinske županije, 2 iz Šibensko-kninske županije i 1 iz Dubrovačko-neretvanske županije.

U karanteni hotela Zagreb na Duilovu su 23 osobe, a s današnjim danom su na području Splitsko-dalmatinske županije ukupno 352 zaražene osobe, javlja dalmatinskiportal.hr..

HRVATSKI znanstvenik Gordan Lauc na svom Facebooku prenio je jednu vijest o koronavirusu koja je jučer objavljena u New England Journal of Medicine. Ovaj molekularni biolog dodatno je i objasnio što ta informacija znači.

Naime, kako piše Lauc, od 211 trudnica koje su u New Yorku primljene u bolnicu radi porođaja između 22. ožujka i 4. travnja njih 33 su bile pozitivne na covid-19, dakle više od 15%. To bi značilo, piše Lauc, da je moguće da je u tom američkom gradu zaraženo čak do 40 posto populacije. No, dodaje, većina nema baš nikakve simptome.

"Iznimno zanimljiva informacija koja budi optimizam stiže nam danas iz New Yorka. Objavljena je jučer u časopisu New England Journal of Medicine, što je najugledniji medicinski časopis na svijetu i najvećem broju slučajeva ono što je tamo objavljeno smatra se vrlo pouzdanom informacijom.

"Prevodim" neke od najzanimljivijih informacija na "normalni" jezik:

1) Od 211 trudnica koje su primljene u bolnicu radi porođaja između 22. ožujka i 4. travnja njih 33 su bile pozitivne na COVID-19, dakle više od 15%. Ako pretpostavimo da su se trudnice ipak malo više pazile, da je od onda prošlo još 10 dana te da postoji određeni postotak lažno negativnih testova, za očekivati je da je u New Yorku do danas već negdje između 20-40% populacije zaraženo SARS-Cov-2 virusom. (U Hrvatskoj je taj broj bitni niži, jer smo epidemiju zaustavili puno ranije)

2) Od 33 trudnice pozitivne na COVID, njih 29 nisu imale nikakve simptome (skoro 90%). Tijekom hospitalizacije temperaturu je razvilo još njih tri, što znači da oko 80% mladih žena zaraženih SARS-Cov-2 virusom ne pokazuje nikakve simptome bolesti. Ovo je slična brojka onoj koju su nedavno objavili u Kini, tako da se čini sve vjerojatnijim da velik udio zaraženih stvarno ne razvija nikakve, ili vrlo blage simptome.

Što to znači za nas?

Što to znači za nas? Situaciju iz New Yorka i analizu na trudnicama nije moguće potpuno preslikati i generalizirati, no mislim da se na temelju ove informacije može dosta pouzdano tvrditi dvije stvari:

1) Virus se širi puno brže no što su to prve procjene predviđale. Zaraženih je jako puno, a većina njih (možda čak 80%) nemaju nikakve simptome i potpuno se neprimijećeno kreću u populaciji.

2) Teški i smrtni slučajevi koje vidimo, samo su vrh ledenog brijega zaraženih

A iz toga zaključiti sljedeće:

Bilo tko, uključujući i nas same, možda širi virus. Od njega se jako teško možemo zaštiti i vjerojatno ćemo svi doći u kontakt s virusom prije razvoja cjepiva ili čarobnog lijeka. No velika većina ljudi, čak i onih starijih i bolesnih neće razviti teške simptome, dakle nema razloga za pretjeranu paniku i strah. No ovaj virus je i dalje jako opasan i dio ljudi će razviti teške simptome, ili čak umrijeti od njega. Zbog toga se svi moramo ponašati krajnje odgovorno i truditi se da ne širimo virus: izbjegavati kontakte s drugim ljudima, prekriti nos i usta nekakvom maskom, šalom ili sl. kad smo u zatvorenim prostorima ili blizu drugih ljudi te što češće prati ruke toplom vodom i sapunom", piše Lauc.

Sinoć pisao i o maskama

Lauc je sinoć objavio i status o maskama, a povod je bio novi znanstveni rad koji je izašao. U njemu kaže da bi, ako bi svi nosili maske, nepopularne mjere poput zabrana putovanja bile nepotrebne.

"Već sam i sam sebi dosadan kad pričam o maskama, no upravo je izašao veliki pregledni znanstveni rad na tu temu pa moram podijeliti par izvadaka iz njega:

- procjenjuju da obične platnene ili improvizirane maske štede 3-6,000 dolara po osobi koja je nosi. Dakle da je nosi 4 milijuna ljudi u Hrvatskoj, uštedjeli bismo najmanje 12 milijardi dolara... Doduše to je procjena za Ameriku pa je kod nas ipak brojka nešto niža, no da je i 10x niža, opet je to jako, jako puno za jednu tako jednostavnu stvar

- korištenje maski može bitno usporiti širenje virusa, dakle kada bismo svi koristili maske ne bi bile potrebne nepopularne mjere poput zabrane putovanja, javnog prometa, rada trgovina i sl.

- ne postoje dokazi da korištenje bilo kakve improvizirane maske u javnosti na bilo koji način povećava rizik za infekciju osobe koja je nosi (često u medijima čujemo suprotne izjave)

Iza ovih tvrdnji stoji veliki broj uglednih znanstvenika iz različitih zemalja i stvarno bismo trebali prestati raspravljati na tu temu i početi se ponašati na taj način, bila to službena preporuka ili ne", napisao je Lauc.

izvor:index.hr

'KORONA JE RAZOTKRILA ŠTETNOST TERITORIJALNOG USTROJA. VRIJEME JE ZA PROMJENE' Vodeći stručnjak za javnu upravu predlaže potpuno novu sliku RH, piše jutarnji.hr.

“In other news, upravo me nazvao ministar uprave dr. sc. Ivan Malenica i zamolio da pripremim detaljan plan teritorijalnog preustroja Hrvatske na 123 općine i pet regija, koji treba realizirati do 30. lipnja 2020. kako bi se ostvarila potrebna poboljšanja i uštede. Dio je to Vladina plana za krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Stay tuned i govern on”, objavio je 1. travnja na svojem profilu na Facebooku redoviti profesor i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu i predstojnik Instituta za javnu upravu prof. dr. Ivan Koprić.

Nedugo zatim, u navedenom postu dopisao je i sljedeći dodatak: “P.S. Već sam dobio ozbiljna upozorenja (i to od poznatog novinara) da sam pretjerao sa šalom, pa, molim, uzmite u obzir datum. Kome bi pametnom uopće palo na pamet mijenjati ovaj savršeni teritorijalni ustroj u trenucima početka ozbiljne ekonomske krize!? Dajte najte!” našalio se.

A posljedice “savršenog teritorijalnog ustroja” Hrvatske, kako ga je ironično nazvao Koprić, građani su u sadašnjim okolnostima krize zbog koronavirusa i ograničenja kretanja iskusili na vlastitoj koži žešće nego ikada do sada. Upravo ovih dana, u vrijeme isplate mirovina, njegove posljedice iskušavaju umirovljenici koji žive u općinama bez banke i bankomata, a nemaju propusnice za susjednu općinu gdje se nalazi najbliža banka u kojoj podižu mirovinu.

Posljedice “savršenog teritorijalnog ustroja” dramatično osjećaju i žitelji malih općina bez ljekarne, pa im lijekove iz najbližeg grada donose susjedi s propusnicom koji tako, htjeli - ne htjeli, doznaju tko se u njihovoj maloj općini liječi od svraba, tko od veneričnih bolesti, a tko od depresije. Osjećaju to i poljoprivrednici čija se njiva prostire u susjednoj općini, pa se ovih dana bore za propusnice svih članova obitelji čije im ruke u sezoni sjetve trebaju da bi posao obavili na vrijeme.

 

pp1.png

 

Problemi u malim općinama

Novinske redakcije i Ured pučke pravobraniteljice zatrpani su pozivima građana koji traže pomoć kako bi se probili do susjedne općine ili grada, i to do najbliže pošte, liječničke ambulante, mesnice... Probleme ljudi u malim općinama, koje su to samo na papiru, ali ne i po javnim uslugama koje pružaju svojem stanovništvu, jezgrovito je opisao jedan od žitelja Kloštra Podravskog u pismu upućenom pučkoj pravobraniteljici.

“Ovakvim ograničenjem kretanja izjednačeni su moje mjesto koje broji nekih 3000 stanovnika i grad Zagreb koji broji skoro milijun stanovnika. U gradu Zagrebu ima tisuće trgovina, ljekarni, bankomata, mesnica dok u mojem mjestu ima samo jedna mala trgovina veličine 3x4 m u kojoj je vrlo limitiran asortiman namirnica, a o cijenama da ne govorimo, neke su dvostruke u odnosu na cijene u trgovačkim centrima. Nema bankomata, nema mesnice da se kupi svježe meso, nema ljekarne, pošte... Moje mjesto gravitira obližnjem gradu Đurđevcu, u kojem je izbor namirnica veći i koji ima tri trgovačka centra, i to samo 7 km od moje kuće, no administrativno nije moje mjesto prebivališta.”

Može li vrijeme krize u kojoj su ljudi kao nikad prije iskusili sav apsurd teritorijalne razmrvljenosti Hrvatske, podijeljene na 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, od čega 428 općina, 127 gradova te 20 županija i Grad Zagreb, napokon potaknuti političke elite da ozbiljnije shvate glas struke i krenu u ono što godinama odlažu - reformu teritorijalnog ustroja Hrvatske i decentralizaciju.

Hrvatska je, naime, od svih država bivšeg socijalističkog bloka nakon promjene režima najviše fragmentirala svoj teritorijalni ustroj. U trenutku raspada Jugoslavije 1990. imala je 100 općina. HDZ-ova je vlast 1993. provela teritorijalni preustroj u kojem je Hrvatska dobila 69 gradova, dva kotara - Knin i Glinu, 416 općina i 20 županija plus Grad Zagreb, što je ukupno 510 jedinica lokalne i područne samouprave.

Mnoge dojučerašnje mjesne zajednice preko noći su postale općine, a deseci dotadašnjih općina dobili su status grada. Nakon lokalnih izbora 1993. Hrvatska je premrežena gustom mrežom tijela lokalne vlasti mahom pod kontrolom HDZ-a, a trend daljnjeg teritorijalnog usitnjavanja s godinama se nastavio. Na kraju prvog desetljeća HDZ-ove vlasti, 1999. Hrvatska je imala 122 grada (kotarevi Knin i Glina su izbrisani), 421 općinu i 20 županija plus Grad Zagreb, pa je ukupan broj jedinica lokalne i područne samouprave u sedam godina sa 510 narastao na 564. Teritorijalna fragmentacija nastavila se i nakon 2000. i trajala sve do 2013., ali znatno sporijim tempom nego devedesetih. Hrvatska je 2013. imala 127 gradova, 428 općina i 20 županija plus Grad Zagreb, ukupno 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Vodeći hrvatski autoritet za pitanja lokalne samouprave, Ivan Koprić koji je u domaćim i međunarodnim časopisima objavio više desetaka znanstvenih članka i knjiga u kojima se bavio pitanjima državne uprave i lokalne samouprave, godinama ukazuje na promašenost hrvatskog teritorijalnog ustroja i nužnost njegove reforme i decentralizacije. Pitali smo ga misli li da će ova kriza pogurati političke elite da nakon više propalih inicijativa napokon krenu u teritorijalnu reformu.

Novi senzibilitet

- Problemi koji se događaju s propusnicama i zadovoljavanjem elementarnih potreba ljudi ovim su prilikama možda stvorili novi senzibilitet i izoštrili svijest da je postojeći model teritorijalnog ustroja iscrpio sve svoje potencijale i da čini samo štetu - rekao nam je Koprić.

- Za teritorijalnu reformu ključna je, međutim, politička volja, a nje u dosadašnjim pokušajima nije bilo. Nju nijedna politička stranka ne može provesti sama. O tome mora postojati dogovor ključnih političkih aktera. Ili, da budem do kraja otvoren, dvije stranke - HDZ i SDP - moraju postići dogovor o međusobnom nenapadanju oko provedbe teritorijalne reforme. Taj dogovor može biti prešutan ili javan - dodao je Koprić.

- HDZ je 2014. i imao stanovitu političku volju da nešto u tom smjeru učini, ali je reformska struja u toj stranci poražena. Sada su u HDZ-u neki novi ljudi i oni to mogu učiniti, ako žele - napomenuo je.

Koprić, međutim, smatra kako nije realno da će HDZ išta od toga učiniti prije nadolazećih parlamentarnih izbora, a u ovom je trenutku i neizvjesno tko će nakon njih formirati vladu.

Ključno bi bilo, naglašava, da postoji politička volja glavnih političkih aktera i neki nacrt, model reforme koji se želi primijeniti. Da bi teritorijalna reforma bila kvalitetna i dugoročno održiva, ističe ovaj profesor upravne znanosti, za njezinu provedbu potrebno je šest do osam godina, dakle dva izborna ciklusa, a ona zahtijeva i promjenu Ustava. Međutim, neki koraci mogu se, tvrdi, već učiniti, u nekoliko predstojećih mjeseci, i to izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi kojima bi se uvela obavezna suradnja između općina i gradova koji čine organske, životne cjeline.

- U ovim kriznim okolnostima, na samome terenu, na pojedinim dijelovima državnog teritorija točno se vidjelo koja područja čine organsku cjelinu. Sami lokalni akteri - lokalni stožeri civilne zaštite zatražili su od nacionalnog stožera da se unutar određenih područja ne moraju izdavati propusnice i da se omogući slobodno kretanje ljudi. To je počelo u Istri, isto je zatražio i bjelovarski stožer, hvarski, zatim stožer Zagrebačke županije, a bit će toga još. Sami lokalni akteri definirat će koje su to općine koje gravitiraju određenim urbanim centrima.

Kad se jasno odredi koje su gravitacijske cjeline unutar kojih suradnja već postoji, u nekoj sljedećoj fazi, recimo kroz četiri godine, gradovima koji su središte svake od tih gravitacijskih cjelina može se proširiti teritorijalni doseg određenih obaveza i poslova. Kroz redizajn ovlasti koje imaju sadašnji načelnici i općinska vijeća treba doći do toga da ta tijela i dalje postoje, ali da ih se rastereti birokratskih obaveza za koje ona ionako nemaju kapaciteta, poput donošenja plana obrane od poplava i raznih drugih strateških i planskih odluka jer dobro znamo da u praksi načelnici i općinska vijeća te planove ne donose, nego ih prepisuju.

Treba omogućiti da općinski načelnici i vijeća budu konzultativna tijela u procesu donošenja odluka u okviru većih teritorijalnih cjelina i osigurati im da zadrže svoj identitet i utjecaj. Većina tih malih općina prije je postojala kao mjesne zajednice i imaju svoju povijest - kaže Koprić.

Tako bi se, ističe, mogao pokrenuti proces okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave, formiranje znatno većih općina od sadašnjih malih, mnogobrojnih i disfunkcionalnih. Te veće općine imale bi oslonac na mrežu urbanih centara. Gradovi koji bi bili sjedišta tih općina, tvrdi profesor upravne znanosti, jedini su koji imaju ljudski, tehnički, financijski i drugi kreativni potencijal i mogu činiti pravu jezgru razvoja područja koja im gravitiraju.

Pri kreiranju mreže budućih općina, ističe Koprić, posebno su važne studije geografa Aleksandra Toskića i Dražena Njegača, provedene 2015. Oni su ispitivali gravitacijske cjeline u Hrvatskoj tako što su se ponajprije koncentrirali na pitanje zapošljavanja, tj. istraživali su odakle su ljudi koji rade na određenom mjestu. Na kraju istraživanja došli su do 123 urbana centra u Hrvatskoj kojima gravitiraju šira područja. Njihova je studija ponudila otprilike najbliži odgovor o tome kako bi trebalo formirati te nove općine. Dakle, umjesto sadašnjih 556 gradova i općina trebalo bi ih biti oko 123.

Naravno da se dio njih podudara s onima iz doba socijalizma, ali ne podudaraju se sve, i to ne bi bio povratak na onih 100 općina iz doba socijalizma. Trebalo bi, naravno, tvrdi Koprić, napraviti i neke dodatne analize. Da bi se novi sustav jedinica lokalne samouprave mogao dugoročno i sustavno stabilizirati, ističe, trebalo bi postupno ukinuti županije i umjesto njih formirati prave autonomne regije poput onih kakve postoje u nizu razvijenih europskih država.

Koprić predlaže formiranje četiriju regija: jednu bi činila Slavonija i Baranja, drugu sjeverna i središnja Hrvatska, treću Primorje i Istra, a četvrtu Dalmacija. Uz njih bi se formiralo i posebno metropolitansko područje Zagreba koje bi imalo status pete regije.

Novim bi regijama, tvrdi Koprić, trebalo prepustiti poslove regionalnog razvoja, planiranje i gradnju velikih regionalnih infrastrukturnih objekata, organizaciju i financiranje javnih službi - zdravstva, obrazovanja socijalne skrbi i prometa, upravljanje kriznim situacijama, pomoć ekonomski slabijim područjima i slično. Takve bi regije, ističe, bile sposobne prikupiti veće vlastite prihode, a za razliku od postojećih općina, gradova i županija, imale bi i puno veći kapacitet apsorpcije novca iz europskih fondova.

Koprić, međutim, napominje da bi pri formiranju regija trebalo voditi računa o posebnom statusu pojedinih manjih područja koja imaju svoje povijesne, kulturološke, etničke ili druge specifičnosti, kao što su Istra, dubrovačko područje, Baranja ili Međimurje. Hrvatska bi, zbog takvih specifičnih mikroregija, tvrdi naš sugovornik, trebala biti primjer asimetrične regionalizacije u kojoj neka manja područja zbog svoje specifičnosti mogu zadržati ovlasti kakve, primjerice, imaju današnje županije.

Primjeri takvog specifičnog statusa su Farsko otočje u Danskoj zbog geografske izdvojenosti ili područje Bolzana na sjeveru Italije zbog jezične i etničke posebnosti. Kod nas je u tom smislu najizraženiji primjer Istre. - Oni već 30 godina inzistiraju na svojoj specifičnosti, a radili su i neke rubne poteze poput proglašenja istarskog Statuta, koji je Račanova Vlada ukinula, čime pokazuju da ne pristaju na to da ih se ugura u neke veće teritorijalne cjeline - podsjeća Koprić. Takva regionalizacija omogućila bi prijelaz s dosadašnjeg modela monocentričnog razvoja s fokusom na Zagreb na policentrični razvoj cijele Hrvatske.

Važan proces

Naš sugovornik, međutim, upozorava na još jedan važan proces. Da bi jedinice lokalne samouprave bile kadre obavljati mnogostruke javne poslove koji su im u državama razvijene demokracije namijenjeni, od političko-upravnih, ekonomskih i financijskih do ekoloških, nije dovoljno samo smanjiti njihov broj nego provesti i stvarnu decentralizaciju ovlasti s centralne države na njih.

Osim sadašnjih 576 općina, gradova i županija u Hrvatskoj od kojih mnoge nemaju kapacitete građanima pružiti ni najosnovnije javne usluge, poseban problem je, navodi Koprić, bujajuća masa područnih ispostava središnjih tijela države uprave. U 2015. ih je bilo 1279, a u 2018. je taj broj narastao na 1465., što pokazuje da je u samo tri godine, unatoč službenim tvrdnjama o smanjenju državne uprave, formirano 186 dodatnih područnih ureda različitih ministarstava.

Tome treba pridodati i područne ispostave državnih poduzeća i državnih ustanova, kojih je po nekim konzervativnim procjenama između 500 do 600. To znači da u oko 90 hrvatskih gradova radi ukupno 2000 različitih područnih ispostava središnjih državnih tijela, državnih poduzeća i ustanova. Svaka od njih, navodi Koprić, ima urede, njihovi šefovi koriste službene automobile...

U tu brojku nisu uključene državne agencije (ima ih oko 85), od kojih neke također imaju svoje područne ispostave. Teritorijalna reforma i decentralizacija, tvrdi Koprić, mora uključiti i smanjenje broja ureda državne uprave za 50 do 70 posto. Dio državnih ureda reorganizacijom treba ojačati, a poslove dijela državnih ureda treba prebaciti u nadležnost novoformiranih općina. Očito je da uz decentralizaciju i teritorijalni ustroj treba započeti ozbiljnu reformu državne uprave.

izvor: jutarnji.hr

U župnoj kući Krušvar-Ercegovci pronađeno je beživotno tijelo župnika Don Petra Dukića.

Don Petar Dukić rođen je 1968. godine u triljskom naselju Košute, a tu je i završio osnovnu školu. Poslije završetka bogoslovije koju je pohađao u Splitu, svoju Mladu misu u rodnim Košutama, rekao je 18. srpnja 1993. godine.

Svećenika služba započela mu je u Biteliću, a nakon toga u Makarskoj župi sv. Marka.

U Župi Gospe od Zdravlja u Podstrani proveo je 12 godina gdje je privlačio veliki broj vjernika misnim slavljima. Iza sebe je ostavio prisan odnos i neizbrisiv trag među župljanima Podstrane, gdje do današnjeg dana o njemu govore lijepim riječima i s poštovanjem.

Za župnika župe Dicmo Gornje-Krušvar došao je u kolovozu 2014. godine.

Tijekom župnih službi u Biteliću i Podstrani don Petar je zbog iznimne nesebičnosti i predanosti župljanima dobio općinske nagrade Hrvaca i Podstrane.

Općina Podstrana je svoju Odluku o imenovanju počasnog građanina don Petru Dukiću donijela 27. svibnja 2015. godine zajedno sa svećenikom Don Antom Čotićem i generalom Antom Gotovinom.

 

IMG-20200411-WA0005.jpg

 

-Ovih 12 godina svećeničke službe u Podstrani okrunjeno je i prepoznato aklamacijom svih vijećnika u dodjeli ove nagrade, što mi je iznimno drago, a sve je to bilo lani prilikom mog odlaska iz Podstrane. Ovdje se očitovala iskrena ljubav i poštovanje župljana za ovih 12 godina požrtvovnog rada i predanja u župskoj službi. Međutim, nije to samo moja nagrada, ovo je nagrada svim mojim suradnicima koji su bili moja desna ruka i pomagali mi na ovom putu obnašanja svećeničke službe’ -istaknuo don Petar Dukić na imenovanju za počasnog građanina Podstrane.

Neka te čuvaju anđeli nebeski, počivaj u miru Božjem!

 

Don Petar Dukić je danas preselio Ocu svome. Počivaj u miru Božjem, dobri naš župniče!
U noći na Veliku subotu u 52.godini života napustio nas je naš bivši župnik i naš počasni građanin Podstrane, don Petar Dukić. Ovako nekako bi izgledala vijest o smrti jednog svećenika, namijenjena za osmrtnice, širu javnost i uopće kao informacija. Svaka vijest o smrti nam ne padne isto. Zato bi naša vijest u ovom slučaju bila: umro je naš dobri prijatelj, umro je plemenit i suosjećajan Čovjek, umro je požvrtvovan i skroman Čovjek, umro je Čovjek koji je molio i radio, umro je Čovjek vjere, odan i posvećen Isusu Kristu... kakav je bio, takva je i naša tuga za njim. U tišini, u srcu, bez velikih kićenih riječi, sa stalnom spoznajom da više nije tu. Zahvalimo Gospodinu što nas je 12 godina obogatio tim Čovjekom u našoj župi. Pamtit ćemo ga svi kao svećenika koji nije bio samo svećenik koji se moli već svećenik koji gradi. Tako je i napravljen naš Pastoralni centar. Bio je Čovjek koji je osjećao bilo naroda i potrebe svojih župljana, Čovjek koji je živio za mlade.
Dragi župljani na današnji dan, dan Velike subote, u tišini svoga srca sjetimo se našega don Petra u svojim molitvama. S vjerom u Uskrsnuće radujmo se našem ponovnom zajedničkom susretu, stoji u propćenju Župe Gospe od Zdravlja Podstrana.

S načelnikom Općine Podstrana, Mladenom Bartulovićem o aktualnim temama za stanovnike Općine, ali i za širu javnost, razgovarali su iz portala dalmacijadanas.hr.

Općina Podstrana do sada broji 5 evidentiranih slučajeva zaraze, a kako bi se prilagodili situaciji i provodili potrebne mjere imaju na raspolaganju Stožer Civilne zaštites povjerenicima i članovima, JVP i DVD Podstrana te volontere. Od prvog dana funkcioniranja Stožera Civilne zaštite na njihov e-mail stižu službene upute Nacionalnog Stožera koje se implementiraju i provode.

Kako ste se pripremili?

– U skladu s uputama osigurali smo „sigurnu kuću“ u slučaju da epidemija postane epidemija u širokom smislu. Sigurna kuća mora biti izolirani objekt sa sobama i sanitarnim čvorovima, a ovim putem se zahvaljujem većim iznajmljivačima unutar Općine koji su bez naknade stavili svoje velike smještajne jedinice na raspolaganje. Također, Općina je osigurala posebno vozilo za transport bolesnika.

Preko volontera, razvili smo sustav kojim brinemo o starijim članovima Općine te im se dostavljaju hrana i lijekovi.

Jedna od uputa Nacionalnog stožera je i nadzor rada svih onih kojima je rad dopušten: ljekarna, trgovine, poljoprivredna zadruga, tako se svakodnevno obilaze objekti, pazi se na razmak, dezinfekciju i sredstva zaštite u svrhu prevencije širenja virusa.

Ako ne bude turizma, što preostaje stanovnicima Općine?

– Turizam je bitna gospodarska grana (preko 12.000 registriranih ležajeva) za čitavu općinu, ali moram napomenuti da se dosta stanovnika općine bavi i drugim djelatnostima (više stotina raznih tvrtki i obrta – građevinske tvrtke, ITT sektor, Zdravstvene usluge, razne uslužne djelatnosti) kao i dosta OPG-ova.

Ova posebna okolnost nas je okrenula prema njima. Velika količina poljoprivrednih proizvoda se nema gdje plasirati zbog novonastale situacije, stoga pripremamo projekt tržnice na otvorenom (Grljevac – Petričevo) gdje bi naši mještani mogli plasirati svoje proizvode.

Gdje se susrećete s najviše problema oko provođenja mjera?

– Odgovor je Gornja Podstrana, vatrogasni put je na kratko, do naše intervencije, postao magistralom. Postavili smo ograde i šaljemo kontinuirano kontrole. Morali smo skinuti 16 klupa na trgu kraj crkve, koje ćemo vratiti kada ovo sve završi, ali zbog zabrane okupljanja jedina logična intervencija je bila upravo ukloniti klupe, radije nego čitavo vrijeme tjerati i opominjati ljude. Nove ograde postavljamo put Starog sela (put za gornju Podstranu iz Strožanca).

Imamo veliki problem na šetnici uz rijeku Žrnovnicu, previše ljudi, što lokalnih/ mještana što onih koji traže lokaciju za šetanje. Ne postoji zabrana kretanja, ali povećana koncentracija ljudi na lokalitetu (slučaj Marjan, Žnjan) nas dovodi do toga da danas zatvaramo šetnicu.

Propusnice? Koliko ste ih izdali? Ima li smiješnih razloga traženja propusnice?

– Izdali smo do sada 700 propusnica. Općina Podstrana nije toliko velika pa ja osobno znam da su razlozi traženja pojedinih propusnica legitimni. Od skrbi za starije i nemoćne do obrađivanja polja.

Bilo je i traženja propusnice za šetanje kućnih ljubimaca van prostora naše općine, kupovanja raznih prehrambenih potrepština, odlazak na Marjan radi trčanja (iako je Marjan zatvoren)…

Projekti? Jesu li zaustavljeni?

– Nekim projektima sam usporio dinamiku, ali jedan od važnijih je reciklažno dvorište koje teče prema planu i očekujemo završetak do početka ljeta. U tijeku je izgradnja dijela groblja (novih 248 grobnica s 1200 mjesta – vrijednost investicije preko 16 milijuna kuna). Život ne smije skroz stati, to su projekti od velikog značaja, infrastrukturni, dapače sada i koristim situaciju smanjenja prometa pa asfaltiramo razne pristupne prometnice, parkirališta… U dogovoru s HEP-om polažemo nove elektroinstalacije. Cilj nam je kompletnu mrežu dalekovoda staviti podzemno.

Uredit ćemo plažu i šetnicu do ljeta, s nadom da će ipak nešto biti od turističke sezone.

Jeste li se dirali u plaće zaposlenicima Općine?

–  Jesam, donio sam odluku o smanjenju plaća od 10-20% ovisno o razini odgovornosti i obujmu posla. Nisam dirao u plaće djelatnicima Vlastitog komunalnog pogona koji su svakodnevno na izvršavanju svih obaveza na području naše Općine (sakupljanje i odvoz smeća, održavanje zelenih površina, održavanje obalne šetnice, čišćenje divljih deponija, održavanje javne rasvjete…). Oni su svakodnevno zbog prirode posla izloženi mogućnosti zaraze i ne bi bilo u redu da se dira u njihove plaće.

Napomenuo bih da smo poduzeli i druge mjere.

Na temelju svojih ovlasti a sukladno preporuci Vlade RH, a u vezi s pojavom koronavirusa obustavljene su aktivnosti isplate svih ugovorenih sredstava korisnicima financiranja javnih potreba Općine Podstrana po njihovim odobrenim projektima / programima (programi udruga koji su odobreni nakon provedenog Javnog poziva – preko 2 milijuna kuna).
U tijeku je priprema elektronske sjednice Općinskog vijeća na kojoj ćemo donijeti nekoliko odluka:

– privremeno smanjenje komunalne naknade pravnim osobama izravno pogođenim obustavom rada i padom prihoda
– privremena obustava izvršenja prisilne naplate dugovanja (ovrhe)
– odgoda dospijeća naplate komunalne naknade
– privremeno ukidanje vijećničke naknade (isplaćuje se po nazočnosti na sjednici OV)

Sa svojim suradnicima napravio sam detaljnu analizu svih planiranih projekata na području naše općine te smo odredili prioritete. S obzirom na neupitnu gospodarsku krizu koja nam slijedi, dio planiranih projekata u infrastrukturu realizirat ćemo kroz faze.

Za kraj, biste li nešto dodali?

– Svatko treba biti odgovoran, sustav je dobro posložen, niz mjera i aktivnosti koje svakodnevno provodimo sukladno uputama Nacionalnog stožera CV, koliko se god nama ponekad ne sviđaju moraju se provoditi, a netko to mora provesti.

Ukoliko se budemo pridržavali navedenih mjera i uputa na dobrom smo putu da svi zajedno iz ovoga izađemo živi i zdravi, javlja dalmacijadanas.hr.

 

Odlukom Civilne zaštite Podstrana i Općine Podstrana zatvorena je cesta prema Gornjoj Podstrani iz pravca Strožanca (Put starog sela) zbog nemarnih mještana koji bacaju otpad, a na što su čitatelji upozorili Podstrana portal.

Također je primjećeno da zatvaranjem Marjana brdo Perun je postalo glavno izletište za građane Splita što je također u suprotnosti Odlukama Civilne zaštite.

Nadalje, zatvorena je i šetnica uz rijeku Žrnovnicu zbog ne pridržavanja uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite  RH o zabrani okupljanja većeg broja ljudi i držanja socijalne distance. Podržavamo ovu Odluku jer je bolje spriječiti nego liječiti.
 
Ušli smo u najkritičniju fazu borbe protiv Covida 19, posebno je vidljiv porast broja oboljelih u našoj Županiji te smo odlučili djelovati kako bi tijekom vikenda smanjili nepotrebne kontakte na našem području, kazao je načelnik Stožera CZ Podstrana Tomislav Buljan.
 
IMG 20200411 WA0000

VIK-novo

Kia motors Prizmić