Ljetnu stanku ima većina razina odgojno-obrazovnog sustava (osnovna škola, srednja škola, visoko obrazovanje). Što je s ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem (vrtić) kada su u pitanju ljetni praznici? Mnogi roditelji se pitaju trebaju li djecu dovoditi u vrtić u ljetnim mjesecima ili ne i imaju li djeca predškolske dobi pravo na ljetne praznike?

Djeca u predškolskoj ustanovi prolaze kroz planirani odgojno-obrazovni program koji je usmjeren na razvoj djetetove osobne, emocionalne, tjelesne, obrazovne i socijalne dobrobiti odnosno usmjeren je na cjeloviti razvoj, odgoj i učenje te razvoj različitih kompetencija. Navedeno čini osnovnu razliku između ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (vrtića) i ostalih ustanova i prostora za čuvanje djece (čuvališta, igraonice i sl.). Vrtić nije mjesto gdje se upisuju djeca da bi se igrala, već je mjesto gdje se kroz igru uči. U vrtićima je svaki program, projekt, poticaj (igra) i dnevni ritam promišljeni dio rada ustanove. Iako nam se čini da se djeca u vrtiću „samo“ igraju, oni svakodnevno grade svoje znanje i različita područja razvoja te se suočavaju s izazovima, uspjesima, neuspjesima i različitim emocijama. Dječja igra je u biti dječji „posao“. Kao što odrasli moraju ići na godišnji odmor kako bi se odmoreni vratili na posao i izvršavali ga što bolje mogu, tako i djeca doživljaju zasićenost strukturiranim programom i imaju potrebu za pauzom. Pokazalo se da se zamor kod djece počinje pojavljivati upravo početkom ljeta. Nadalje, rad predškolskih ustanova uvelike je ovisan o prostoru i kulturi područja gdje se ona nalazi. Ljetni period je vrijeme vrućina koje utječu na rad i raspoloženje djece, kao i vrijeme kada se svakodnevno odlazi rashladiti u more s obzirom da se živi uz plaže. Djeca tada imaju najmanju potrebu za unutarnjim aktivnostima, a najveću potrebu za individualnom roditeljskom pažnjom. Mnogi roditelji koji imaju stariju djecu, završetkom nastavne godine u školi prestaju dovoditi djecu u vrtić zbog čega ostaje manji broj djece u skupinama. Iz navedenih razloga odgojitelji upravo u ovom vremenu moraju iskoristiti godišnji odmor (propisan Zakonom o radu) te se rad u vrtiću mijenja. Tijekom dežurstva djeca mijenjaju odgojitelje, spajaju se grupe pa su u prostoru s djecom iz različitih odgojnih skupina, uređuju se prostorno-materijalni uvjeti i mijenja se rutina koja je njima jako važna. Svakodnevna rutina djeci predstavlja sigurnost, osjećaj kontrole nad okolinom, u njoj se osjećaju mirno te kroz nju stvaraju povjerenje u odgojitelje i ustanovu. Kada se rutina naruši oni reagiraju neugodnim osjećajima. Stoga se u ljetnom vremenu ne održavaju planirani programi i projekti koji su važan dio odgojno-obrazovnog programa. Dakle, roditelji se ne trebaju brinuti da će dijete propustiti određene „lekcije“. 

Danas djeca provode veliki dio dana u vrtiću, a nerijetko svoje slobodno vrijeme nakon vrtića ispunjavaju različitim strukturiranim i organiziranim aktivnostima. Roditelji se često opravdavaju ističući važnost dodatnih aktivnosti radi dodatnog razvoja djeteta ili pak egzistencijalnim zahtjevima, manjkom vremena, energije i materijalnih uvjeta. Stoga djeca imaju povećanu potrebu za pažnjom roditelja i provođenjem vremena s njima što se posebno ističe u ljetnom vremenu. Istraživanja pokazuju kako je kvalitetno provođenje vremena roditelja s djecom povezano s pozitivnim ishodima u tjelesnom, emocionalnom, socijalnom, spoznajnom i govornom razvoju djece. Potičemo roditelje da ljetno vrijeme iskoriste na spontano druženje s vlastitom djecom i odmak od strukturiranih aktivnosti.