Najvjetrovitije kolo ovogodišnje lige organizirao je Jedriličarski Klub Strožanac prošlog vikenda 17.3.2019 u akvatoriju Općine Podstrane.  

To im je već drugo domaćinstvo u sezoni. Prvi put u 2019. su ugostili kolege jedriličare na 3. kolu koje je odjedreno 20. siječnja i to po suprotnim vremenskim uvjetima.

Vedro jugo je bilo u najavi nekoliko dana prije održavanja 7. kola Splitske trening lige i s obzirom na udaljenost koju je trebalo prijeći po takvim uvjetima na moru do mjesta održavanja regate, mnogi potencijalni sudionici su dugo razmišljali da li će se otisnuti do jedriličarskog kluba Strožanac u Podstrani jer južina je bila u pojačanju.  

Naravno, najveći problem je bio najmanjima, a koji su ujedno i s druge strane Marjana, pa je flota bila svedena na samo 13 uglavnom većih i novijih jedrilica.

U nedjelju su se vremenski elementi s kojima su se jedriličari morali hrvati mogli skupiti u dva najvažnija podatka... veliki val i pratećih 10-20 čvorova juga. Uvjeti su bili vrlo dobri za testiranje izdržljivosti i posada i jedrilica. Konkretni primjeri su Diablo koji je odustao zbog problema s jarbolom, Quaka s kupanjem posade i Janska II s rasparanim jedrima. A također se organizatori nadaju da su ostali proveli ugodno vrijeme na moru prožeto s ugodnom jurnjavom prilikom povratka od Velog rata.

Ruta na kojoj se jedrilo je bila duljine 14.2NM i bila je prilično jednostavna. Start je dan ispred Strožanca, tukla se orca do Velog rata, pa spust do Stobrečke plutače i kratki sprint do Strožanca.

Jedreno vrijeme najbrže jedrilice u realnom vremenu je bilo 2 sata i 17 minuta Riječ je o Big grinu, jedrilici koja je imala premijerni nastup u Ligi, a koliko je ova ekipa bila dobra govori i njihova pobjeda po THC-u za skoro 5 korigiranih minuta ispred posade Paradižota koja je također drugoplasirana u realnom vremenu, a tu je razlika bila 11 minuta.

Trećeplasirani u realnom vremenu su bili na jedrilici Farabut kojom je ovaj put kormilario Lovre Perhat. Inače je Lovre u dva prošla kola ostvario dvije pobjede i bilo je zanimljivo vidjeti hoće li mu to poći za rukom i ovaj put. Međutim, 7 minuta mu je nedostajalo za drugoplasiranom Leom Vojković i 16 za Lukom Jerčićem. Što se tiče kalkulacije po THC-u tu ga je s postolja izgurao Igor Piacun koji je treće mjesto s 15 korigiranih sekundi prednosti oduzeo jedreći na Ultra ribici (u realnom vremenu je završio na petom mjestu).

Domaće boje je branila jedino jedrilica Arja s kojom je posada Mirka Stupala dojedrila do 7. mjesta u Openu.

Po pitanju posljedica na generalni plasman nakon ovog kola lige, u generalnoj tablici Quaka je i dalje neprikosnoveno prva unatoč tome što je ostala bez bodova u ovom kolu. Jedina rošada na samom vrhu desila se između Fugu i Vige koji su se zamijenili na 3. i 4. mjestu.

Kod THC-a se desilo par promjena više. Kain koji je izostao već dva kola počeo je osjećati značajne posljedice tih izostanaka. S drugog mjesta pao je na peto, a prema vrhu su krenuli Farabut, Fugu i Sinbad. Quaka je i dalje na vrhu i za sada još uvijek neuhvatljiva!

 

rezult.jpg

 

DSC_0068.jpg

DSC_0069.jpg

DSC_0058.jpg

 

Galerija slika

View the embedded image gallery online at:
http://podstrana-portal.com/podstrana?start=45#sigProId92e2ccebfa

Niti lijepo niti prikladno, tako bismo opisali "uređaj" osvanuo na objektu, donedavnom ruglu Podstrane, na samom ulazu na Petričevo.

Nekako, sve navodi da se ovdje moguće radi o samovolji vlasnika kuće koji je najvjerojatnije bez suglasnosti nadležnih službi i susjeda, jer ne znamo tko bi normalan ovo prihvatio i odobrio, postavio na kuću "objekt" koji je najizglednije nekakav odašiljač.

Slijedom obavijesti naših mještana pomalo zabrinutih poslali smo upit kako Načelniku tako i operativcima u Općini za pojašnjenje, a koje ćemo po primitku i objaviti na portalu.

Sve je veća opasnost izumiranja rijetkih lokalnih pasmina, a zajedno s njima i njihov lokalno prilagođen genetski fond. Unatoč velikim naporima, oko jednoj trećini pasmina stoke i konja prijeti izumiranje. Od ukupnog broja svjetski poznatih pasmina konja, njih 23,03% spada u kritično ugrožene, a 11,07% je izumrlo.

Jedna od hrvatskih autohtonih pasmina konja spada u neocijenjene prema FAO (engl. Food and Agriculuture Organization) kategorizaciji, a svrstana je u izumrle i nedovoljno poznate u „Zelenoj knjizi izvornih pasmina Hrvatske“, jest dalmatinski bušak, poznat još pod imenima dalmatinski poni, dalmatinski konj i dalmatinski tovarni konj.

Konjička udruga Dalmacija Equino iz Podstrane u svom programu rada zalaže se za očuvanje ove hrvatske pasmine plemenitih životinja. S tom namjerom osigurali su i sredstva za kupnju dviju ždrebnih kobila, no kako je prošlo nevrijeme uništilo staju u Kamenolomu, to su morali ova sredstva utrošiti za sanaciju štete od bure. Ovim tekstom nam je cilj pozvati mještane Podstrane, te općinsku upravu i TZ Podstrana da pomognu pri realizaciji ovog projekta, koji ne samo da je važan u kulturološkom pogledu, već se može iskoristiti i u turističke svrhe.

Iza ovog, hvale vrijednog projekta stoje i uvaženi znanstvenici kao dr. vet. Eddy Listeš, ravnatelj veterinarskog zavoda u Splitu, Ema Listeš i veterinarski fakultet u Zagrebu.

Naime, danas je populacija ovog konja manje od dvadeset jedinki, što je minimum opstanka vrste. Cilj naše udruge je kupiti dvije plodne kobile, za što je potrebno tek nekih desetak tisuća kuna, te odgojiti ždrebad kako bi se povećao broj jedinki ove pasmine. Tako bi pridonijeli očuvanju ove autohtone hrvatske pasmine koja se nalazi pred izumiranjem, a koja je pomogla preživljavanju našeg naroda u svim prošlim stoljećima na ovom prostoru. 

Odalmatinskom bušaku više pojedinosti možete vidjeti na web stranici kluba Dalmacija Equino.

Ime dalmatinskog bušaka prvi put se spominje u izvješću o uzgoju konja na području Austro-Ugarske u razdoblju od 1848. do 1898. godine. Po nekim saznanjima njegovo porijeklo seže još u doba Ilira i spada u najstarije pasmine konja u Hrvatskoj.

Dalmatinski bušak se u svojoj originalnoj namjeni koristio kao tovarni konj u mediteranskom dijelu Hrvatske, a ponajviše za prijevoz grožđa, maslina i žita u primorskim selima na kopnu i otocima .

Smatra se da je nastao stoljetnim uzgojem na području mediteranske Hrvatske uz povremenu introdukciju gena arapskog i bosanskog konja te da je na oblikovanje dalmatinskog bušaka u samom početku nastajanja pasmine značajan utjecaj imao rimski poni. Hrvatski bušak je konj koji je iznimno doprinio žiteljima Dalmacije. Jedan od rijetkih konja koji ima sposobnost kretanja po tako strmom terenu uz nošenje velike količine tereta.

NAJČITANIJE IZ PODSTRANE

unnamed
Velj 06, 2013

Vrtići

Podstrana Podstrana portal
Vrtići u Podstrani DJEČJI VRTIĆ 'MALI MORNARI' GRLJEVAČKA 2b PODSTRANA RADNO VRIJEME:…
Kia u stranicama