Nedjelja, 20 Siječanj 2013 21:10

Načelnik Tomasović: Kandidirat ću se opet - Intervju

Bilo je tome par dana, za jednog vjetrovitog, ali sunčanog popodneva, sjeli smo s podstranskim načelnikom, gospodinom Miranom Tomasovićem.

Diplomirani ekonomist, bivši zaposlenik Pomgrada, direktor vanjske trgovine Dalmacijacementa, voditelj vanjskih odnosa HGK, financijsko-komercijalni direktor Kaštelanke, načelnik već 3 i pol godine. Otac petnastogodišnjeg gimnazijalca Marina i suprug liječnice Maje.

Da ne duljimo:

 

Na kraju ste četverogodisnjeg mandata, jeste li zadovoljni dosada učinjenim?

 

Uglavnom smo zadovoljni s onim što smo učinili, naravno, moglo se uvijek učiniti i više, ali neke stvari ne ovise samo o vama, već ovise o nekakvim institucijama kao što su Ured za prostorno planiranje ili Županija. Sve ono što ovisi o nama mi smo uglavnom ispunili, ali naravno moglo se napraviti više.

 

Je li suradnja sa Županijom dobra?

 

Nije loša. Županija je jedan aparat za transfer sredstava od države prema lokalnoj samoupravi i mi smo u toj raspodjeli dobili neka sredstva. To nisu bili veliki iznosi, radilo se o maksimalnih 250.000 kuna godišnje, uglavnom za financiranje infrastrukture.

 

Jeste li izvukli što iz EU fondova?

 

Upravo smo krenuli u to. Kandidirali smo nekoliko projekata preko Ministarstva turizma i nastojat ćemo to još malo proširiti. Mislimo kandidirati projekt obale (cijela obala dužine 6 km uključujući i lučicu u Sv. Martinu) koji je sad u fazi izdavanja lokacijske dozvole.

 

Zatim, tu je projekt centralnog sustava kanalizacije, u drugoj fazi, izmještanje postojeće kanalizacije i usmjeravanje kompletne kanalizacije na Stupe. Naime, u Podstrani sad imamo dva ispusta, to su ispust u Hotelu Lav i ispust u Sv. Martinu, crpna stanica Bilaja. Ta bi dva ispusta zatvorili i po tom projektu bi sve išlo na centralni sustav na Stupe, što je jeftinija varijanta za sve, jer bi inače Vodovod i mi trebali raditi poseban biološki pročistač, a ovako bi bio jedan zajednički za jedno šire područje.

 

Treći projekt koji smo kandidirali a koji je već u poodmakloj fazi je amfiteatar i četvrta faza rasvjete u Gornjoj Podstrani. Za to već imamo i skoro gotov idejni projekt u čijem financiranju nam je pomogla i Županija.

 

Mandat Vam traje već 3 i pol godine, izabrani ste na temelju Vašeg programa. Što ste od obećanog uspjeli napraviti, a što, nažalost, niste?

 

Obećali smo, u programu, da ćemo biti dobri susjedi i da ćemo rješavati infrastrukturne i male probleme koji se pojavljuju u ovakvim sredinama. Ubaciti koji kontejner, poboljšati čistoću i slično. U tim malim stvarima uglavnom smo i uspjeli.

 

Naime, u trenutku kad smo preuzeli vlast, možemo reći da na području Općine uopće nije bilo dječjih igrališta. Bilo je samo jedno malo igralište u okviru hotelskog centra Lav. Sada ih imamo četiri, odnosno pet, s onim u Mutograsu, gdje je napravljeno igralište s umjetnom travom. Napravili smo i jedno vaterpolo igralište standardnih dimenzija. Što se toga dijela tiče možemo biti zadovoljni.

 

Po pitanju čistoće smo isto nešto obećali i, pored toga što smo suvlasnici Čistoće koja čisti određen broj ulica (zbog uskih ulica imali smo problema s komunikacijom), nabavili smo to malo vozilo i sada sami čistimo oko 26 ulica - gotovo pola Podstrane. Iduće godine nastavljamo s tim programom, nabavit ćemo još jedno vozilo. Treća faza bi bila osamostaljenje i formiranje vlastite komunalne tvrtke, dok sada imamo komunalni pogon.

 

Po pitanju infrastrukture smo napravili prilično, najprije po pitanju kanalizacija. U trenutku kada sam došao na ovo mjesto bili su izgrađeni magistralni vodovodi uz šetnicu uz obalu i uz cestu D8, uz magistralu. Vrlo malo ulica bilo je rješeno, sekundarna kanalizacijska mreža je bila rješena, recimo, na pola. Mogu reći da će na kraju mog mandata ostati nekih desetina neriješeno, što nas svrstava u sami vrh općina. I tih 10% smo mogli riješti da bilo više dobre volje, zapeli smo na imovinsko–pravnim odnosima jer se često radi o ulicama koje nisu ili su u djelomičnom vlasništvu Općine, a ako su u potpunom vlasništvu privatnih osoba onda jednostavno bez njihove suglasnosti to ne možemo riješiti.

 

Po pitanju vodovoda smo isto mnogo napravili. Neke djelove Općine, preko 65 metara nadmorske visine, kao što su ulica Put Starog Sela i Ulica don Petra Cara, vodosprema Visoka jednostavno, zbog visine, nije mogla opskrbiti vodom. U našem smo mandatu ugradili pet crpnih stanica, tako da smo to uglavnom riješili. Ostaje nam još ulica Put Starog Sela, gdje smo ugradili smo samo crpnu stanicu, a sada planiramo i nastaviti vodovod i izgraditi još jednu crpnu stanicu i onda bi cijelo područje građevne zone bilo rješeno što se tiče opskrbe vodom.

 

Po pitanju infrastrukture, znači, možemo biti poprilično zadovoljni.

 

Što se tiče dva ili tri glavna projekta, a to su Obala i Sportski centar Petrićevo, tu smo stvari pokrenuli. Naime, dobili smo lokacijsku dozvolu za Sportski centar Petrićevo i, koliko vam je poznato, pokrenut je natječaj. Tu ispred Vas se nalazi taj projekt, i već idući tjedan imamo razgovore.

 

Je li to javno- privatno partnerstvo?

 

Nije, već jednostavno jedan suvlasnički odnos. Bilo bi javno-privatno partnerstvo u slučaju da projekt traje od 5 do 40 godina i da se financira kreditom. Ovdje se radi o tome da mi nešto ulažemo, a da nešto ulaže naš potencijalni partner i da nakon izgradnje svatko ide svojim putem i svatko dobiva svoj dio, a zajednički djelovi se zajednički održavaju. Čak smo tražili o tome i službeno mišljenje Agencije za javno-privatno partnerstvo koja je izjavila da se ne radi o tome.

 

A projekt Obala?

 

Idejni projekt je napravljen i glavni projekt je u izradi, a očekujemo i da bi do trećeg mjeseca mogli dobiti i lokacijsku dozvolu.

Pokrenuli smo i projekt Gornje Podstrane, u koji smo dosta uložili, a tu je uključen i amfiteatar, odnosno amfiteatralni trg imeđu dvije ceste. Tako da smo sva tri projekta pokrenuli. Oni nisu dovedeni do kraja, ali to su dugoročni projekti, naročito Obala koja se neće izgraditi u godinu dana, koja će se možda graditi 5, 6, a možda i 10 godina, ovisno o situaciji i prilivu sredstava te eventualno o dobivanju sredstava iz nekih EU fondova.

 

Što niste uspjeli izvesti?

 

Ta dva projekta nismo uspjeli dovesti u neku kasniju fazu, fazu više dovršenosti. Jasno, nismo sve riješili. Nismo riješili ni pitanje ulica. To je ono što dolazi u drugoj fazi, što je nekakva nadogradnja. S tim smo intenzivnije krenuli prošle godine, a i ove godine imamo dosta ulica koje namjeravamo riješiti.

 

Nismo započeli ni groblje. Naime, groblje je u fazi ishođenja lokacijske dozvole koju bi trebali dobiti za koji dan, a i glavni projekt je već gotov i nadamo se da bi ove godine krenuli u realizaciju izgradnje 200 novih grobnica.

 

Izabrani ste kao kandidat nezavisne liste?

 

Da, to je bila nezavisna lista, a nositelj liste je bio dr. Radović.

 

U Vijeću većinu ima HDZ?

 

Nema HDZ većinu, nego HDZ zajedno sa HSP – om i jednom nezavisnom listom.

 

Kakva je vaša suradnja s njima? Znamo par općina gdje je slična situacija, a svi rade kontra načelnika. Je li to i ovdje slučaj ili je situacija drugačija?

 

Ne, to nije ovdje slučaj, ali interesantno je, možda smo jedini u županiji i jedina općina u Hrvatskoj gdje lista iz koje dolazi načelnik ili gradonačelnik nema većinu u Vijeću. Svjedoci ste problema, i sami ste to spomenuli, u nekim gradovima gdje lista gradonačelnika ili načelnika ima većinu, ili nategnutu većinu,  pa imaju ogromne probleme u funkcioniranju.

 

Mi imamo samo 3 od 13 vijećnika, a gotovo sve bitne odluke bile su donesene jednoglasno ili skoro jednoglasno. Moram istaknuti jako dobru suradnju s vijećem, što znači da su se svi projekti koji su imali smisla, koji su bili pametni za općinu, podržali, bez obzira tko ih je predložio.

 

To je prava stvar, tako bi trebala funkcionirati svaka općina. Naravno, ako se radi o nekakvoj infrastrukturi, o nekakvom igralištu ili kanalizacii, onda ne bi trebalo biti razloga da netko bude protiv toga. Tu se ne radi o privatnim projektima.

 

Osvrnimo se na proračun. Sami ste rekli da je on za ovu godinu 76 milijuna kuna. Možete li nam reći malo detaljnije o tome?

 

Mogu. Proračun se sastoji od nekoliko djelova pa ćemo ukratko o tome. 24 milijuna kuna su prihodi od prodaje nekretnina, to su Jadranska straža i bivša zgrada Poljičanke. Hoće li doći do realizacije tih sredstava, hoćemo li uprihoditi ta sredstva i hoćemo li ih uprihoditi u tom iznosu je pitanje s obzirom na recesiju i kompletnu situaciju u državi. Međutim, nadamo se da ćemo u tome uspjeti jer su upravo ta sredstva namjenski predviđena za izgradnju obale. Ona se, prema odluci Vijeća s kojom se u potpunosti slažem, ne mogu upotrijebiti za ništa drugo.

 

Ukoliko ostvarimo ta sredstva onda možemo ove, ili početkom iduće godine, pokrenuti izgradnju obale. Taj projekt je jedan od većih u županiji, vrijedan 150 do 200 milijuna kuna - preko 20 milijuna eura. Radit će se u djelovima. Sa 25 milijuna kuna bi pokrenuli izgradnju obale i napravili bi jednu ili dvije faze. Projekt je podijeljen na šest faza, što smo namjerno napravili prema nekim zaokruženim cjelinama.

 

Drugi dio proračuna se odnosi na izvorne prihode i imamo jedan dio proračuna, a to je nekih 25 milijuna kuna i jedan dio proračuna koji se odnosi na prenesena sredstva. To bi bilo tih 76 milijuna kuna. Znači, ako bi izuzeli ovih 24 milijuna onda bi naš proračun bio oko  52 milijuna kuna, što je opet dosta visoko. To je sa prihodovne strane, s tim da druga strana treba biti u harmoniji. Znači, ta se sredstva moraju rasporediti.

 

Prosječna starost u općini je 33 godine?

 

Da, to znači da smo jedna od najmlađih općina. Prema predzadnjem popisu bili smo drugi, iza grada Solina, kao općina, a uključujući općine i gradove bili smo treći. Najnoviji popis pokazuje veliki rast. Mislim da smo tu sa Solinom, doslo do porasta broja stanovništva oko 25%, a realni je broj je još i veći jer velik broj ljudi živi, a nisu prijavljeni ovdje. Računam da se tu radi o nekih 12000 stanovnika, a službeno je to 9300 stanovnika.

 

Po najnovijim statistikama u nekim stvarima smo prvi, a to je omjer umrlih i rođenih koji je u  Podstrani 3.5, što znači da imamo 3.5 puta više rođenih nego umrlih. U Solinu je to puta dva i Solin je kao grad na prvom mjestu. Sada pogledajte gdje smo mi tu, 3.5 puta, tu smo apsolutni rekorderi. Jedna smo dinamična, vrlo mlada općina. U svakom pogledu mlada, i po godinama stanovnika, a isto tako smo i općina koja postoji tek od 1994. godine.

 

Što mladima možete ponuditi, što se tiče stambenih problema, pitanja zapošljavanja?

 

Možemo ponuditi dosta toga, iako dosta toga i nedostaje. S obzirom da smo mlada općina nedostajalo je dječjih igrališta i to smo nekako riješili, barem ova vanjska. Nedostaje nam jedna dvorana, nedostaje nam jedna škola i na tome isto radimo. Otvorili bi barem dvije osnovne škole jer je ova postojeća najopterećenija škola možda i u Hrvatskoj. Do sada je radila u četiri, a sada radi u tri smjene. Na području naše općine planirana je izgradnja škole i na tome intenzivno radimo. Upravo se radi elaborat reguliranja bujice uz koju bi išao put i oslobađanje vodnog dobra. Nakon toga bi zatražili od Agencije AUDIO da se to zemljište, koje je sada u vlasništvu Hrvatskih voda, prepusti ili državi ili općini, i dokupili bi još jedan dio prostora koji nam je potreban za izgradnju škole. Znači, to nam fali.

 

Što se tiče vrtića, ne kažem da su svi upisani u vrtić koji su željeli, možda neki nisu imali financijskih mogućnosti, nekome je u ovo vrijeme teško izdvojiti nekoliko stotina kuna. Imamo subvencionirani vrtić, znači nemamo društveni vrtić, nemamo općinski vrtić, ali imamo pet vrtića i najavljeno je otvaranje još dva koja ćemo mi isto tako popratiti. Mi za svako dijete izdvajamo 800 kuna, bez obzira u koji program ide, je li to jaslični program, je li to šestosatni ili desetosatni. Isto tako izdvajamo i za dječje darove, za Božić po 100 kuna i izdvajamo 100 kuna za dječje igračke. Tu smo među općinama koje dosta vode računa o maloj djeci.

 

O školskoj djeci sam govorio, ta iduća škola je neophodna. Isto tako nedostaje nam i jedna ozbiljnija dvorana jer imamo samo jednu dvoranu u sklopu Osnovne škole Strožanac, koja nam nije dovoljna i nema gabarite za nekakva natjecanja. Ta dvorana, koja bi bila izgrađena u sklopu centra Petrićevo, je neophodna. Još kad bi se napravila i ta škola s jednom dvoranom mogli bi reći da imamo solidnu infrastrukturu za mlade.

 

Inače mi mlade i stipendiramo. Svi oni koji imaju prosjek preko 4,00 i koji su se javili na naš natječaj su mogli dobiti stipendiju. Ove godine ih imamo 17, a stipendija je 1000 kuna i tu smo također među boljim općinama. Kad sam došao, tu je bilo samo 7 studenata. Tu smo gotovo utrostručili iznos i dva puta povećali broj studenata. Mislim da ima više studenata, ali nisu znali za natječaj, vjerojatno ih ima preko 20 s obzirom na veličinu općine. Imamo i one koji su dobili druge, još veće stipendije od kompanije koje im to mogu priuštiti.

 

Još bih istaknuo subvencioniranje učeničkih  karata i subvencioniranje studentskih karata. Prošle godine smo krenuli s tim jer Promet, kao naš prijevoznik na ovom području, je do sada priznavao 50% cijene karata, a od prošle godine ne priznaje i sada otprilike milijun kuna trošimo na subvencioniranje studentskih i učeničkih karata. Namjeravamo sudjelovati, samo Promet još nije raspisao natječaj, u nabavljanju novih autobusa. 

 

Kažem, to nije idealna situacija, ali koliko možemo toliko smo napravili i kad se naprave centar Petrićevo i nova škola imat ćemo daleko bolje uvjete za mlade.

 

Treba reći da je veliki mehanički priliv mladih obitelji. Nedavno sam pročitao da je u Splitu smanjen broj stanovnika za nekih 15.000. Dio tih stanovnika, uglavnom mlade obitelji, otišli su ili u Solin ili u Podstranu, jedan dio i u Kaštela jer su tu dobili povoljnije uvjete, ili su cijene kvadrata bile nešto niže.

 

Maloprije smo u razgovoru spominjali Dugopolje. Mislim da je gospodin Ževrnja prije nekoliko godina izjavio da u općini Dugopolje svi Dugopoljci rade. Koje je stanje u Podstrani? Koliko je mještana bez posla, znate li točan broj?

 

Znam taj podatak. Prije nekoliko mjeseci sam to provjeravao i bilo je 607 nezaposlenih s područja općine Podstrana. To nije mali broj, ali pitanje je je li to realan broj. Naime, kad smo tražili komunalce, nekoliko puta su bili raspisani natječaji za naše komunalce, Možda se tu neće javiti netko tko ima visoku ili višu školu ili magisterij i doktorat, ali oni do srednje škole su se sigurno mogli javiti.

 

Nama se javilo samo 5 do 10 ljudi na području općine Podstrana, što znači da je pitanje jesu li oni stvarno nezaposleni i je li im stvarno potreban posao. 607 ih je bilo službeno, ali ako vam se od tih 607, recimo da ih je 100tinjak visoko obrazovanih, javi samo 10 onda se postavi pitanje je li tim ljudima stvarno potreban posao ili nije. Među onima koji su se javili 5 do 10 ih je bilo iz Podstrane, a ostali su bili iz okolnih općina, ali općenito vrlo mali broj ljudi se javio.

 

Ja ozbiljno sumnjam u stvarni broj nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj jer ovo je najbolji pokazatelj. Tri puta je bio raspisan natječaj i mi smo tada primali jednu do dvije osobe, ali interes je bio jako loš, a plaće su bile pristojne. To su bile plaće koje su gotovo dvostruko veće od plaća naših trgovaca u poznatim trgovačkim centrima u županij - gotovo dvostruko veće plaće, a posao lakši.

 

Pričali smo o prodaji nekih zgrada ili zemljišta koji su u vlasništvu općine. Što je s njihovim statusom, sa zgradom općine, s Banjalučkim odmaralištem, autokampom Mutogras, Jadranskom stražom,  bivšom trgovinom na Grljevcu?

 

Jadranska straža je u vlasništvu općine, 1/1, i ima negdje oko 4500 kvadrata. Na jedan dio, od oko 500 kvadrata, imamo tužbu obitelji Vlašić i to je u postupku riješavanja. Mislimo da je, po povjesnom izvadtku, to bilo naše u posljednih 50 godina i mislimo da ćemo dobiti spor, no, pustimo sudu da odradi svoje.

 

 Zgrada Poljičanke na Grljevcu je isto 1/1, i tu nema puno priče.

 

Ova zgrada u kojoj smo (zgrada Općine, op. a.) je u zamršenom statusu, naime, mi smo na katastru u njenom posjedu od '91. godine dok je na zemljišniku upisana na obitelj Dumičić. Treća stranka koja se pojavljuje su neke umješane tvrtke, prvo tvrtka koja je kupila ovu zgradu (koja je nekada bila Odmaralište Kekec) od toga istog Kekeca, ali je u vrijeme kad je na snazi bila zabrana raspolaganja nekretninama i to od pravne osobe koja nije imala papire, nije bio ni u katastru ni u zemljišniku. Očito, radi se o nekim spekulacijama, o čemu je pisao i vaš Portal prije godinu i nešto dana, ali nije uzeo sve činjenice i baratao je s poluinformacijama. I to je naš status, na sudu smo i vidjet ćemo...

 

Svi se, dakle, međusobno tuže?

 

Vrlo komplicirana situacija. Međutim, treba reći da je ovu zgradu, rađenu tamo negdje'47. godine kao zgradu poljoprivredne zaruge, gradio narod, na zemljištu koje je obitelj Grubišić poklonila poljoprivrednoj Zadruzi. Znate da u zemljišnim knjigama vrijedi pravilo da, prije no što se uknjiži novi vlasnik, isti mora dokazati da je imao papire od prethodnog vlasnika, a obitelj Kekec se nije uknjižila ni na katastru ni u zemljišniku i vrlo će teško dokazati svoje vlasništvo.  Obitelj Dumičić je u zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasnik, međutim, oni nikada nisu bili u posjedu i nikada nisu bili u zgradi. Mi smo ovdje 22 godine, i vidjet ćemo kako će se to odviti.

 

Pitali ste me za Mutogras. Autokamp Mutogras je jedna od nekretnina koja je bila u vlasništvu pravnih osoba iz Republike Srbije, Auto-Moto Saveza Vojvodine. Takve je nekretnine preuzela Republika Hrvatska, i ona je, dok se ne rijesi sucesija, trenutni vlasnik. U međuvremenu smo uložili malo, sredili ga i napravili igralište. To je bio deponij kada sam ja postao načelnik, te smo ovim omogućili djeci igralište i građanima ugodniju okolinu. Tamo je predviđena rekreacijska zona, te čekamo rješenje tog odnosa.

 

Banjalučko odmaralište je nekretnina koja je bila u vlasništvu BiH, i bila je dozvoljena trgovina njom. Sada je tu privatni vlasnik, koji ima dvije opcije - ili da tu nešto uloži ili da nekretninu proda. Nama je bilo u interesu da se to što prije riješi, ali nad tim nemamo ovlasti, osim uloge u prostornom planu.

 

Što je sa cestom preko Peruna?

 

Brza cesta Trogir - Omiš. Situacija tu je također komplicirana. Dobivena je čak građevinska dozvola za trasu do Dugog Rata, koja se sastoji od dvije dionice, TTTS – čvorište Lav i čvorište Lav – Dugi Rat. Za te dvije dionice a, mislim, čak i za ovu dionicu od Dugog rata do Duća je dobivena građevinska dozvola. Odrađeni su svi papiri - idejni projekt, glavni projekt, potvrda glavnog projekta i napravljen je parcelacijski elaborat, a suvlasnici dijela čestica se pozivaju na potpisivanje suglasnosti oko istog.

 

Do sada je u tu cestu samo na našoj dionici uloženo nekih 100 miliona kuna, a spominje se izmještanje te dionice na neku drugu lokaciju. Međutim, ona je za nas jako važna cesta, nalazi se još uvijek u županijskim i državnim planovima.

 

No, sredstava nema, kažu da su namjenjena sredstva svojedobno potrošena na drugu stranu, ali u to ne ulazim. Nama je bitno da je građevinska dozvola na snazi. Početak je izgradnje upitan.

 

Rečeno mi je da su Hrvatske Ceste za to dale 12 milijuna kuna koje sad traže natrag.

 

Radi se o komunalnom doprinosu. Prije no što je građevinska dozvola dobivena, a spomenuo sam da je dobivena, morali su to platiti, i nema razloga da se to vraća. Uostalom, ta sredstva i jesu namjenjena za poboljšanje infrastrukture u općini, a mi smo ta sredstva gotovo utrošili, uzevši koliko se toga radi. Godišnje trosimo preko 20 milijuna kuna za infrastrukturu. A oni su nam uplatili ne 12, nego 10 milijuna kuna.

 

Da se prebacimo na aktualno. U tijeku je lagalizacija bespravnih objekata. Koliko zahtjeva imate za legalizaciju i što Općina radi da bi mještanima olakšalo? Planirate li uvesti smanjenje tarifa?

 

Po mojim saznanjima, jer zahtjeve prima županijski Ured za Prostorno Planiranje, do 15. prosinca bilo je preko 400 zahtjeva. No, znate kakvi su naši ljudi, sve u posljednji trenutak i to su oni koji su dobili prije toga riješenje za rušenje. Tako da mislim da je do sada podneseno oko 500 zahtjeva, a pretpostavljamo da bi do 30. lipnja trebalo biti podneseno između 1000 i 1500 zahtjeva. Na toj bazi smo i povećali proračun, jer računamo na 1000 zahtjeva za legalizaciju.

 

Radi se, dakle, o kvarat mista, i više?

 

Radi se o gotovo pola mjesta, ako računamo 1500 objekata, to je 50%, i to je stvarno velik broj. No, mi smo tu napravili dosta. I prije same legalizacije, prije novog zakona, po našem prostornom planu bilo je moguće legalizirati te objekte, doduše, ne po trenutnim uvjetima, jer je to sada nešto lakše, ali gotovo svi objekti su se mogli legalizirati.

 

Najveći je problem bio odmak od međe i odmak od ceste, a mi smo dopustili da to bude čak i jedan metar. Znači, oni koji su imali metar odmaka su mogli i prije zakona de facto legalizirati svoj objekt i čak bi prošli i nešto jeftinije, kako u to vrijeme nije bilo kazne za zadržavanje nelegalnih objekata, koju sada imate.

 

Unatoč tomu, bilo je vrlo malo zahtjeva, godišnje 10-15, i to su bili uglavnom oni objekti uz more, južno od magistrale, vlasnicima kojih je to trebalo zbog nekih poslova oko turizma i ugostiteljstva.

 

Sada, po stupanju zakona na snagu, imamo tri zone u podstrani. Prva je zona do magistrale, druga zona od magistrale, recimo 80% općine, treća je Gornja Podstrana. Objekte smo podjelili prema godini izgradnje. Do 1990. godine, a to je možda 50-60% objekata, njima smo omogućili legalizaciju po odličnim uvjetima, od 20-24kn, s 25% popusta, to dođe 16.5 kn po metru kubnom.

 

Znači da za objekt od 100 metara kvadratnih, naknada dođe oko 5000 kuna. Dakle, legalizacija za stan od 100 kvadrata je 5000 kuna komunalnog doprinosa, gdje ne ulazi koliko treba platiti projekte itd. Vodni doprinos je isto prepolovljen, sa 22.5 kn na 11.25 kn i Vodovod isto daje 25% popusta na avansno plaćanje.

 

Prema tome, mislim da to nisu neki iznosi, iako su teška vremena i svaka kuna je bitna, za taj novac možete kupiti dvije malo bolje bicikle, to je doprinos za stan od 100 kvadrata.

 

Zapravo, jednu kvalitetnu, ni bicikle više nisu jeftine...

 

Eto, vidite. Naravno, nije lako. Svi imaju neki kredit pa je došla i legalizacija... Nitko nema toliko novca u gotovini. Znači, to je to, imamo tri zone, a u ovoj drugoj, u kojoj je 80% općine, cijena je 16,5 kn s popustom koji smo omogućili za plaćanje unaprijed, odnosno za plaćanje u rok od 15 dana.

 

U principu, jeftino?

 

Mislim da smo među najjeftinijima u županiji, i na taj način smo ljudima koji su gradili ranije priznali ulaganja u infrastrukturu, jer su oni i sami često puta i gradili i cestu i kanalizaciju i vodovod. To smo im i priznali. Tko gradi novu kuću, plaća oko pet puta više u odnosu na onog tko je to napravio ranije.

 

Nemate, dakle, plan sniziti cijene?

 

Ne. Kaže se da se pravila ne mijenjaju u tijeku utakmice. Utakmica je počela već prije šest mjeseci, i u ovom trenutku ne bi bilo ni pošteno za one koji su podnjeli zahtjeve i koji su već obrađeni. Pazite, novac koji se uplati će se investirati u infrastrukturu. To je svima u interesu.

 

Da prijeđemo nekoliko mjesec u budućnost, na lokalne izbore. Planirate li se opet kandidirati za načelnika?

 

O tome sam razmišljao, jer ovo nije lak posao. No, s obzirom na nekoliko velikih projekata započetih, u jednom mandatu od 4 godine, u našoj državi koja je previše administrirana i gdje je nekad potrebno više od dvije godine za dobiti nekakav papir, to nije preveliko razdoblje i kandidirati ću se prije svega da završimo započete poslove, jer je jedan mandat jednostavno prekratak. Neke smo stvari započeli, ali, treba ih i završiti.

 

Planirate li  ići sami ili u nekoj koaliciji?

 

Kako smo i na prošlim izborima išli, gdje smo, takoreći, upali u zadnji čas i ispalo je dobro, planiramo ići samostalno, pa ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati. Dakle, ne planiramo nikakve koalicije za sada.

 

Mislite, predizborne?

 

Da.

 

Hvala Vam na intervjuu, gospodine načelniče.

 

Hvala Vama.

NAJČITANIJE IZ OPĆINE

Kia u stranicama