Servisne informacije

U prilogu je video nastupa HKGD Podstrana na 6. međunarodnom festivalu puhačkih orkestara u Stonu 25. lipnja 2016.

 

Uživajte!

Ponedjeljak, 27 Lipanj 2016 16:34

EKO-SITA Ugrožena flora i fauna Strožanca

UGROŽENA FLORA I FAUNA STROŽANCA

 

Na obalnom području od hotela Split do hotela Lav, koje je djelomice narušeno dosadašnjom antropogenom aktivnošću, obitavaju, ili su obitavale sljedeće vrste:

 

FAUNA STROŽANSKE OBALE

Trivijalni naziv i lokalitet:

Latinski naziv:

Sipa; mediolitoral i infralitoral, uz stjenovitu obalu

Sepia officinalis L.

Hlap; mediolitoral, u škrapi betoniranoj

Homarus gammarus L.

Žbirac, rak; mediolitoral

Eriphia verrucosa FORSSKAL

Gomnar, omanji rak; mediolitoral

Pachygrapsus marmoratus

Kozica; mediolitoral, među travom uz betoniziranu obalu

Processidae sp.

Dagnja, mušula; mediolitoral, na stijeni ili platou među algama

Mytilus galloprovincialis

Priljepak; mediolitoral, na stijeni ili betonu

Patella coerulea L.

Litorina pužić; mediolitoral, na stijeni s plakom algi

Littorina neritoides L.

Ogrc, nanar, puž; mediolitoral, na kamenju i platou

Monodonta turbinata BORN

Rak vitičar; mediolitoral, na morskim stjenama

Chthamalus stellatus

Trp, morski krastavac; infralitoral, bentos, dublje na pijesku

Holothuria tubulosa GMELIN

Vlasulja; mediolitoral, uz čvrstu podlogu

Anemonia sulcata PENNANT

Morski grozd, crvena bobica; mediolitoral, na škrapi

Dendrodoa grossularia VAN BENEDEN

Ježinac; infralitoral, na čvrstoj podlozi

Sphaerechinus granularis LAMARCK

Babice, smeđe ribice; mediolitoral, uz obalu u pukotinama

Blennius sp.

Šparić; mediolitoral, u plićaku

Diplodus annularis L.

Fratar; mediolitoral, u plićaku

Sargus vulgaris GEOFFROY

Smokvica; infralitoral, pelagijalno uz morsku hrid

Labrus bimaculatus L.

Pirka; infralitoral, uz morsku hrid

Serranus scriba L.

Morski konjić; infralitoral, bentalno između morske trave

Hippocampus guttulatus CUVIER

Prstaci; mediolitoral, u stijeni

Litophaga litophaga

Rak samac; mediolitoral, na muljevitom pijesku u plićaku

Eupagurus bernhardus L.

Volak, puž; infralitoral, na pijesku na strvini

Murex brandaris L.

Grancigul, rak; infralitoral, bentalno među travom

Maja squinado HERBST

Morska zvijezda; infralitoral, bentalno

Echinaster sepositus GRAY

Periska; infralitoral, bentalno zabijena u pijesak

Pinna nobilis LAMARCK

Morska krava, morski zekan; mediolitoral, na kamenitom plićaku

Aplysia rosea RATHKE

Meduza; infralitoral, epipelagijalno uz obalnu morsku površinu

Aurelia aurita L.

Šilo, riba; mediolitoral, skriven među morskom travom

Siphonostoma typhle L.

Škarpina; mediolitoral, bentalno na kamenitoj podlozi s algama

Myoxocephalus scorpius L.

 

FLORA STROŽANSKOG PRIOBALJA

Trivijalni naziv i lokalitet:

Latinski naziv:

Morska salata; mediolitoral, uz obalu na stijenama i platoima

Ulva lactuca L.

Smeđa alga; mediolitoral, na dnu u pličaku, slabije cirkulacije mora

Cystoseira L.

Petrovac, sukulentna biljka; supralitoral, na stjenovitoj obali uz more

Crithmum maritimum L.

Tamaris, stablo; supralitoral, na obali uz more

Tamarix sp.

Mrežica; supralitoral, na kamenitoj podlozi uz more

Limonium cancellatum

Purić, morska trava; infralitoral, u dubljem moru uz obalu

Posidonia oceanica L.

Bobičarka, smeđa alga s bobama; mediolitoral, u plitkom moru

Sargassum sp.

Paunov rep, klobučasta smeđa alga; infralitoral, pri dnu uz stijene

Padina pavonica L.

Modrozelene alge, plak algi; mediolitoral, na čvrstim podolgama

Cyanobacteria

 

Dakle, na ovom biotopu su obitavale, ili još obitavaju, sve navedene biljne i životinjske vrste, kao i još mnoge nespomenute. Ovaj biotop, kao i jedinstvene biocenoze su tek djelomice (reverzibilno) narušeni gradnjom, dok su sada gotovo sve te vrste, s odlukom Ministarstva zaštite okoliša o nepotrebnosti izrade studije utjecaja na okoliš, potencijalno dovedene do istrebljenja, tj. moguće je da budu potpuno izgubljene, gotovo u nepovrat.

 

 

Ing. JOSIP ŽAPER

Voditelj Ekosekcije

Ekološke Udruge

EKO-SITA Podstrana

Ekološka Udruga „EKO-SITA“ Podstrana

Kulturno-umjetnička sekcija

 

Poziva na

 

IZLOŽBU

 

„EKO - RADOVI Podstrane“

 

10. - 14 lipnja 2016. (Petak - Utorak) od 19:00 do 21:00 sat

Povodom obilježavanja blagdana sv. Ante, ujedno i dana općine Podstrana, u društvenim prostorijama Jurasove 2 – Strožanac (Lučica) održati će se prigodna izložba, gdje će biti izloženi ukrasni i upotrebni predmeti od odbačenih materijala, koji su balast za okoliš, a vrijedne ruke naših članova su ih preoblikovali u korisne predmete vrijedne divljenja.

 

(Ulaz slobodan)

Srijeda, 20 Travanj 2016 19:49

EKO-SITA o herbicidu glifosatu

O HERBICIDU GLIFOSATU

 

Glifosat (N-(fosfonometil)glicin) je sistemski organofosforni herbicid širokog spektra djelovanja, a apsorbira se folijarno, manje kroz korijen, te se transportira u ciljane rastuće dijelove biljke. On inhibira biljne enzime poput EPSPS (5-enolpiruvilshikamat-3-fosfat sintetazu), koji su ključni za sintezu aminokiselina tirozina, triptofana i fenilalanina. EPSPS enzim postoji samo kod biljaka i mikroba (i intestinalnih), ali ne i kod sisavaca. Neki mikrobi glifosat mogu degradirati u AMPA (aminometilfosfitnu kiselinu). Glifosat ugrožava korisnu nitrofiksacijsku mikrofloru, tj. bakterije i micete, a ima i visoki negativan utjecaj na akvatičnu faunu, gdje ugrožava 22% akvatičnih vrsta. Kod sisavaca ima nisku i vrlo nisku toksičnost, gdje samo u doznim koncentracijama od 2 do 10 g/Kg ima letalni učinak. Glifosat ima svojstvo da se snažno adsorbira za tlo, a duže izlaganje vodi i Sunčevom svjetlu ga razgrađuje, što ponajprije ovisi o tipu tla. Poluraspadnute rezidue ostaju u tlu i do 197 dana.

Glifosat je toliko toksičan da je u pojedinim slučajevima bilo potrebno napraviti pojedine GMO (Genetski Modificirane Organizme), koji su otporni na njega, a da bih uništio samo korove, a ne i dotični kultivar.

WHO (Svjetska Zdravstvena Organizacija) je vodeći se načelima epidemiologije, te ekspermentima invivo i in vitro navela da glifosat „Najvjerojatnije ima kancerogen učinak na ljude,“ dok je EU (Eurposka Unija) glifosat deklarirala kao „opasan za okoliš“ i „toksičan za vodene organizme.“

 

Zbog svega navedenog, poljoprivrednicima preporučamo da ne koriste glifosat u herbicidima poput Cidokora, Ouragana, Oxalisa, Roundupa i sl, već da se okrenu prema ekološkoj poljoprivredi, kako bih manjom količinom uroda dobili veću kvalitetu na svjetskom tržištu, koje je nezasitno, pogotovo prirodno dobivenom hranom.

Također preporučamo arhiviranje plodova i sjemenki autohtonih kultivara, kao najboljeg genoma za naše pedoklimatsko podneblje, te da odbacimo introduciranje stranih sortimenata.

 

Kuglični model glifosata (N-(fosfonometil)glicin)

 

 

JOSIP ŽAPER, ing.kem.

Voditelj Ekosekcije

Ekološke Udruge

EKO-SITA Podstrana

Strožanac, Jurasova 2

21312 Podstrana

Republika Hrvatska

 

Srijeda, 20 Travanj 2016 19:44

FOTO KRITIKA Rekreacija uz more

Preko šljunka, pijeska ili betona možemo šetati, brzo hodati ili trčati od ušća Žrnovnice, pa zaključno s Mutograsom.

Ponekad ćemo zapasti u izmet ljubimaca, ili još bolje, djeca će igrajući se pijeskom naići na smjesu ljepljivog i neugodnog mirisa.

Ljubitelji životinja, gdje i sama pripadam, ipak bih mogli zbrinuti njihov izmet. Ima onih koji to čine, ali ne uspijeva im u potpunosti, jer ubacivši u koš, vrećica s izmetom će ispasti.

Nažalost rijetki su oni koji naiđu na koš s dnom.

Očekujem veću brigu nadležnih i u vansezonsko vrijeme, a na zadovoljstvo svih koji uživaju u prirodi.

IVANKA ŽAPER

Pred. EU EKO-SITA

Srijeda, 23 Ožujak 2016 08:19

Razglednica Podstrane iz 1968. godine

Većina mještana će prepoznati "Dom" u kojem HKGD Podstrana djeluje od te davne 1968. godine.

Četvrtak, 10 Ožujak 2016 18:44

Akcija čišćenja od borovog prelca

Ovom akcijom smo se koncentrirali na čišćenje šume oko hotela Lav (uz vrtić Mali mornari, bazen i istočni priobalni dio).

 

„Kad se male ruke slože sve se može, sve se može…,“ ali ovdje su u pitanju velike ruke, počevši od rukovodstva dječjeg vrtića Mali mornari, komunalne službe hotela L Meridien Lav, DVD Podstrane, komunalne službe općine Podstrne i Ekološke Udruge EKO-SITA Podstrana.

Zadovoljni smo međusobnom suradnjom i postignutim!

Nadamo se da je ovo zadnja akcija i da je minimalno ostalo gnijezda borova prelca!

Malobrojne su gusjenice do kojih nisu stigle „visinske“ škare vatrogasca gosp. Jure Marića, ali i ostalih.

Vjerujemo da neće bit više alergija, niti drugih smetnji kod šetača, a niti kod djece vrtića.

U budućnosti preferiramo prevenciju !!!

 

 

EKO-SITA

Srijeda, 03 Veljača 2016 18:39

Poziv za volontiranje

Ekološka Udruga EKO-SITA Podstrana

 

Poziv za volontiranje

 

Ekološka Udruga EKO-SITA Podstrana radi na stvaranju ekološkog, sociološkog i kulturološkog središta Podstrane, a u cilju zaštite i održanja okoliša-prirode i obitelji.

 

Za sada su aktivnosti raspoređene u tri sekcije:

  • Eko sekcija

  • Edukacijsko-sociološka

  • Kulturno-umjetnička

 

Dakle, široki je spektar djelovanja, pa su nam potrebni stručnjaci raznih profila.

Volonterskim radom bi pokrili potrebe, a volonterima bi omogućili stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija.

U svezi s tim, stječu se i zakonska prava na uvažavanje tih kompetencija pri samom zapošljavanju.

Stoga pozivamo sve slobodne i stručne mještane, koji imaju kompetencije, a žele se profilirati u svojoj struci da se jave na kontakt telefon: 091/798 00 60.

 

U nadi buduće uspješne suradnje,

 

Lijepi Pozdrav!

 

Predsjednik Udruge:

Prof. IVANKA ŽAPER

Ponedjeljak, 25 Siječanj 2016 10:57

EKO VIJEST

Članovi Ekološke Udruge EKO-SITA Podstrana ovu su subotu uz pomoć komunalne službe općine Podstrana i Park šume Marjan odvojili vremena i truda čisteći prisojni dio miljevačke šume od gnijezda borovog prelca (Thaumetopoea pitoyocampa Aurivillius). On se inače treba uništavati u stadiju ličinke s bakterijom Bacillus thuringiensis, pa sad ne bih bio raširen u tolikom obimu.

Veći dio gnijezda je uklonjen i spaljen, te stoga očekujemo kako na proljeće neće biti dermatoloških alergijskih reakcija u obliku crvenih plikova, ali i ružnih kolona gusjenica na šetalištu, ove pošasti borovih šuma (Pinus sp. L.).

Nikako se ne treba oslanjati na oštru zimu, koja će, uostalom i uništiti malena gnijezda prelca s slabom toplinskom izolacijom, dok velika gnijezda će ipak biti potrebno naknadno mehanički uklanjati.

 

 

 

 

Ekološka Udruga

EKO-SITA Podstrana

Strožanac, Jurasova 2

21312 Podstrana

Republika Hrvatska

SWIFT_BANNER.png