Srijeda, 06 Ožujak 2013 15:03

Tribina u Splitu: Čakavski jezik treba uvesti u škole

Recepti za očuvanje čakavštine su govorenje kući "po domaću" i kroz rad udruga koje će njegovati baštinu. Udruge bi se trebale ujediniti u zajedničkom cilju uvođenja čakavskog jezika u škole. Zaključak je to s tribine More dalmatinske čakavštine i otok splitskog govora u njemu. Živahnu, dinamičnu i zanimljivu tribinu vodio je čakavski pisnik i dijalektolog Siniša Vuković.

- Čakavština je jezik, a ne dijalekt. Isto kao i kajkavština i štokavica. Hrvatski jezik je politički izraz, u jezikoslovlju ne funkcionira. Usporedbe radi, ne postoji kanadski jezik, nego su engleski i francuski službeni jezici. Zamislite da su u Kanadi engleski proglasili službenim, a francuski dijalektom - usporedio je Vuković. Upozorio je da postoji rječnik hrvatskog jezika, ali gotovo bez maritivnih pojmova. Paradoksalno, jer čakavština je najbogatija baš u rječniku.

 

- Malobrojne riječi i koje se pojave, kraj njih stoji oznaka regionalizam. Pitam se stalno i javno po kojem su to kriteriju regionalni pojmovi, tim više što nema štokavske istoznačnice za većinu takvih riječi - istaknuo je. Upitao je okupljene na kojem bi se jeziku pisao dalmatinski Ustav kada bi se teoretski Dalmacija izdvojila iz Hrvatske.

 

- Na čakavštini, naravno - replicirali su sudionici tribine. Predočio je i zanimljivu podjelu Dalmacije na tzv.zeleni dio sa štokavskim jezikim i plavu, s čakavštinom. Jezik Zagore i otoka.

 

- Možda se zato i ne možemo ujediniti kao Slavonci i Istrijani, jer smo različiti - ustvrdio je dijalektolog. Kao najveću promjenu u čakavštini istaknuo je mijenjanje troakcentnog sustava na petoakcentni. Akcent u čakavštini mora uvijek biti na zadnjem slogu.

 

Postavio je i zanimljivo pitanje kojim bi se mogli pozabaviti sociolozi i psiholozi. Zašto u raznim anketama Zagrepčani izjave daju na kajkavskom govoru, a Splićani ne? Zašto se Splićani trude govoriti standardnim jezikom, a ne svojom čakavštinom? Misle li da su pametniji? U razgovor se uključio i Vedran Matošić, predsjednik Turističke zajednice Split.

 

-Jezik zelene brazde je potisnuo jezik škojlenda. Molim odgovorne samo da mi ne prevode naše riči na standardni jer mi onda maestral postane "zmorac" i slično. Neka se naš jezik vrati u škole, pa makar kroz zdravstveni odgoj - duhovito je poentirao Matošić. U razgovor se ubacio i šjor Ante Duplančić, poznati splitski kroničar.

 

- Ma, ko više i doma govori čakavicu? Mene moj sin ne razumi svaku rič! Unuk mi dođe iz vrtića i cipa sve dijalekte, samo ne splitski. Koja to profešurica govori splitski? Svakom smo strancu popuštali koji je proša ovde, nismo se borili za naš jezik - ustvrdio je Duplančić.

 

Okupljeni su složni da je bitno da čakavština opstane kao dio identiteta, najbolji put je putem školskog programa, pa ako treba i obučiti predavače. - U Varaždinu se treba uvesti kajkavski jezik, u Dalmaciji čakavski. Tako će se prodirati kapilarno u sve pore i dica će znat jezik svojih očeva - zaključio je Vuković.

 

Na koncu tribine održane u Muzeju grada Splita "pali" su savjeti kako i u svakodnevnom govoru čuvati čakavštinu. Primjerice u prodavaonicama pitat ređipet, a ne grudnjak, kao i mudantine, otvarat škafetine, sist na katrigu...

Izvor: DalmacijaNews

NAJČITANIJE IZ HRVATSKA

Kia u stranicama
© 2020 Podstrana portal