Subota, 03 Kolovoz 2013 15:18

Slovenska Crkva uložila je u Hrvatsku stotine milijuna kuna Istaknuto

Očekivane su to posljedice kad se Crkva više bavi materijalnim nego duhovnim i kad prijeđe granicu toga materijalnog.

I slovenska i hrvatska crkva i redovničke zajednice krenule su baviti se investicijama i biznisom, a, kako vidimo, došlo je do neželjenih posljedica zbog čega je Sveta Stolica morala reagirati – riječi su komentara dr. Ivice Maštruka na povlačenje ljubljanskog i mariborskog nadbiskupa zbog financijske afere "teške" nekoliko stotina milijuna eura.


Prebendarski vrtovi

 

Podsjetimo, Slovenska biskupska konferencija objavila je da je za svog predsjednika izabrala biskupa Novog Mesta Andreja Glavana, a za potpredsjednika celjskog biskupa Stanislava Lipovšeka nakon što su dva nadbiskupa odstupila s dužnosti zbog financijskog skandala u mariborskoj nadbiskupiji.

 

Izbor novog vodstva objavljen je odmah nakon što je i službeno potvrđeno da je papa Frane prihvatio ostavke ljubljanskog nadbiskupa Antona Stresa, ujedno predsjednika Biskupske konferencije, i mariborskog nadbiskupa Marjana Turnšeka, dosadašnjeg potpredsjednika.

 

- To nije neuobičajeno kad je riječ o Svetoj Stolici, koja se u posljednje vrijeme našla i pod bremenom teško rješivih financijskih dubioza Vatikanske banke.

 

Očito je da je prevršilo mjeru i došlo do granice gdje se mora reagirati. Nije Slovenija izolirana na ovim prostorima, usporedive stvari događaju se i u Hrvatskoj, na primjer znamo za poznati projekt Prebendarski vrtovi, u koji se išlo s tvrtkama Vladimira Zagorca – kaže dr. Maštruko, uz zaključak da je reakcija Svete Stolice zapravo opomena pojedinim crkvama i religijskim zajednicama da se više brinu o religijskim potrebama, a manje o materijalnom.

 

Na pitanje može li se zbog dubioznih investicija i projekata očekivati reakcija Svete Stolice i u Hrvatskoj, dr. Maštruko procjenjuje da to ovisi o državnim organima.

 

Ako državni organi izraze sumnju u nepravilnosti, ili eventualno otvore istragu, ne treba biti iznenađen reakcijom iz Vatikana. Hrvatska je Crkva jedan od najvećih investitora, a projekti poput Prebendarskih vrtova i palače Dvori od oniksa na Ksaveru imali su dosta kontroverzne odjeke.

 

Jedan od investicijskih fondova povezanih sa slovenskom Crkvom - Zvon Ena, u Hrvatsku je investirao preko tvrtki "Akord" i "Sole Orto". Splitski "Akord", osnovan 2007., uložio je 15 milijuna eura u gradnju vila s 28 stanova u Opatiji, čiji je izgled i položaj uz more izazvao dosta negativnih reakcija.

 

Prodaja je išla usporeno, ali je investicija, za razliku od bračke investicije tvrtke "Sole Orto", barem realizirana. Putem tvrtke "Sole Orto", crkveni holding investira više od 20 milijuna eura u kupnju i pripremu zemljišta površine 320.000 četvornih metara u bračkoj općini Sutivan, s namjerom izgradnje luksuznog turističkog naselja s vilama i hotelima zajedno s poduzetnikom Ivanom Kapetanovićem.

 

No, Zvon Ena nije na Braču kupio turističku zonu, nego poljoprivredno zemljište, koje je preko vlasti u Sutivanu i u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokušao prenamijeniti u građevinsko. Iako se činilo da će ideja proći nakon što je Županija njihovu želju stavila u nacrt svoga prostornog plan, župan Ante Sanader ipak je pod jakim medijskim pritiskom zaustavio prenamjenu, a predstavnici holdinga zaradili su i kaznenu prijavu Državnog odvjetništva zbog devastacije terena.

 

Pat-pozicija trajala je nekoliko godina, da bi u međuvremenu došlo do preokreta: Splitsko-dalmatinska županija donosi novi prostorni plan u kojem je Kapetanović jedan od dobitnika: područje Junče Ravan kod Sutivana postaje turistička zona, čime skokovito raste vrijednost nekih 160 hektara otkupljenih od vlasnika po cijeni od 10-ak eura za kvadrat.

 

Milijuni zamrznuti šest-sedam godina učinili su svoje i doveli do poslovnog sloma, što je, kako vidimo, rezultiralo smjenama vrha Crkve u Sloveniji. U Hrvatskoj se o slomu crkvenog kapitalizma u Sloveniji piše kao o inozemnom skandalu, uz prešućivanje činjenice da su holdinzi slovenske Crkve duboko ukopani u Hrvatskoj.

 

Investirali su na stotine milijuna kuna, a činjenica da su im neki ovdašnji projekti godinama blokirani, sigurno je kumovala njihovu bankrotu. Investicije su išle i u suprotnom smjeru, pa je upravo jedan hrvatski investicijski fond postao najveći pojedinačni dioničar Zvon Dva holdinga, čime je direktno pogođen njegovim bankrotom.

 

Slavonski fond

 

Riječ je o Slavonskom zatvorenom investicijskom fondu, sa sjedištem u Zagrebu, koji je 2008. za 33 milijuna kuna kupio 15 posto dionica Zvon Dva holdinga, čija je burzovna cijena danas ravna nuli, pa proizlazi da je taj fond na njih naprosto bacio golem novac.

 

Zašto je jedan investicijski fond od imena i s iskustvom baš na Zvonu Dva napravio najveći minus? Odgovor vjerojatno leži u vlasničkoj strukturi, gdje prevladavaju slovenski investitori, povezani sa slovenskom Crkvom. Na koncu ostaje pitanje hoće li se afera iz Slovenije preliti i u Hrvatsku i dovesti do slične ili iste reakcije Svete Stolice?

 

Po riječima dr. Maštruka, za Svetu Stolicu je mjerodavno ono što kažu hrvatski državni organi. Nedavno je žestoke reakcije izazvala tvrdnja iz nekih medija kako je papa Frane preporučio crkvenom vrhu u Hrvatskoj da ne ulazi u sukobe s Milanovićevom Vladom, čija je vjerodostojnost odmah dovedena u pitanje. No, čini se da slovenski primjer ne isključuje reakcije Svete Stolice i u Hrvatskoj, iako je gotovo nevjerojatno da bi hrvatska država inicirala takvo što.

 

Izvor: Slobodna Dalmacija

NAJČITANIJE IZ HRVATSKA

Kia u stranicama
© 2018 Podstrana portal