Nedjelja, 12 Srpanj 2020 20:18

Odali se porocima u izolaciji: Novi val teško izlječivih dolazi iz online kladionica

Odali se porocima u izolaciji: Novi val teško izlječivih dolazi iz online kladionica foto:unsplash/dalmtinskiportal

U Hrvatskoj je najmanje 50 tisuća ljudi ovisno o kockanju.


Prema okvirnim procjenama u Hrvatskoj je najmanje 50 tisuća ljudi ovisno o kockanju. Iako ne postoji registar ovisnika o igarama na sreću, prema inozemnim statističkim podacima učestalost kocke u odrasloj populaciji kreće se od 1 do 1,5 posto pa na više, ističe dr. sc. Davor Bodor, specijalist psihijatar i voditelj Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju, piše Novi list.

​Riječ je o jedinoj bolničkoj ustanovi takve vrste u Hrvatskoj koja djeluje još od 2015. u sklopu Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu. Kockanje, kao i svaka druga ovisnost, ne pogađa samo ovisnika, kao pojedinca nego i ljude u njegovoj okolini, roditelje, ženu, muža, djecu, kolege na poslu i prijatelje.

Većina ovisnika o igrama na sreću imaju nakupljene dugove, novac koji su posudili od rodbine, prijatelja ili uzimanjem kredita od banaka. Iza svega toga kriju se i tužne sudbine, smrti i bolesti, razorene obitelji i brakovi, stanovi i kuće koje su završile na bubnju, a sami kockari i po zatvorima jer su se zbog loše igre i dugova odali kriminalu.

​Prema izračunu Dnevne bolnice prosječan dug ovisnika o igrama koji su prošli i prolaze kroz bolničku terapiju iznosi čak 30.000 eura, otkriva nam naš sugovornik dr. Bodor. Očekivano, i aktualna zdravstvena kriza s koronavirusom utjecala je na trendove ovisnosti i povećani broj osoba koje traže pomoć Dnevne bolnice.

Kroz Dnevnu bolnicu za ovisnost u kockanju koja jedina u Hrvatskoj provodi strukturirani terapijski protokol za ovisnike do sada je prošlo više od 600 pacijenata iz cijele zemlje i to s obiteljima koje su važna karika u podršci i liječenju bližnjeg. Često prvi kontakt s s bolnicom ostvaruje netko od članova obitelji ili neka druga bliska osoba. Program provodi multidiscplinarni tim kojeg čine psihijatri, socijalni pedagozi, psiholozi, sestre i radni terapeuti. U timu s dr. Bodorom su i dr. med. Jadranka Hübler, prof. Katarina Hrženjak, dr. med. Irena Rojnić Palavra, socijalna pedagoginja Ana Rakić te glavna sestra Dnevne bolnice Kristina Vutmej.

-Važno je reći da koliko god bilo teško, nade ima, postoji uspješan i učinkovit terapijski program koji može pomoći ovisnicima o kockanju da se vrate u svoje obitelji, da preuzmu kontrolu nad svojim životom i da ponovno žive punim plućima – naglašava dr. Bodor.

Terapijski program provodi se radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 9 do 13 sati, a okosnicu liječenja čini rad u grupama. Kontakt Dnevne bolnice je 01/ 3430 102 a naručiti se možete i on-line preko internet-stranice: www.pbsvi.hr i doznati sve potrebne informacije. Važno je znati – niste sami, oni

– Kriza, odnosno izolacija doveli su do toga da su se ljudi koji su htjeli igrati igre na sreću okrenuli isključivo on-line kockanju koje samo po sebi ima osobito veliki ovisnički potencijal, odnosno potencijal da korisnika uvuče u obrazac igranja koji može postati patološki. Zdravstvena kriza dovela je i do teške ekonomske situacije. Puno ljudi bilo je u strahu za svoju egzistenciju i budućnost, a zbog izolacije nisu bili niti u mogućnosti provoditi neke druge konstruktivnije aktivnosti u životu i onda su se okrenuli on-line kockanju.

Sve je to dovelo do toga da su počele igrati i osobe koje do sada nisu igrale igre na sreću ili su ih tek povremeno igrale radi razonode i društva, a da pritom nisu imali problema. No, dogodilo se i da je upravo kriza ljude koji su ranije bili u problemu s kockanjem ubrzala i motivirala da se jave za liječenje kod nas. Rezultat svega je da posljednjih nekoliko tjedana imamo jako veliki broj ljudi koji nam se javljaju, iz svih dijelova Hrvatske, a naše su prognoze da će se taj trend nastaviti i dalje.

Problem je i da su ljudi, nakon popuštanja mjera u vezi koronavirusa nastavili igrati on-line, ali i vratili se poslovnicama kladionica, a upravo je ta kombinacija često vezana uz značajne psihosocijalne posljedice kada je ovisnost o kockanju u pitanju. Jednako kao što je prije internet igara bilo značajno manje zastupljeno kod naših pacijenata nego što je to danas, primjećujemo i kako nam se danas sve više javljaju ljudi koji imaju problema radi klasičnih lutrijskih igara, upozorio je dr. Bodor.

​Ovisnost o kocki utječe i na promjenu psihe ovisnika. Jedan od najčešćih odgovora koje dobiju terapeuti od pacijenata kada ih se pita po čemu su primijetili da imaju problem s kockanjem, jest osjećaj da više nisu iste osobe kao prije. Najčešće navode kako su postali nervozni, razdražljivi, odsutni, žale se na probleme s koncentracijom, promjenom raspoloženja, obrascom spavanja, prehranom ili seksualnim aktivnostima, podliježu depresiji, pa čak i učestalo razmišljaju o suicidu.

Ovisnost u poodmakloj fazi je psihička patnja i bol i za kockara i za njegove najbliže. Važno je potražiti pomoć i izaći iz začaranog kruga samooptuživanja, zaduživanja i daljnjeg propadanja, ističu specijalisti iz Bolnice.

​Ovisnost o igrama na sreću prisutna je i svim slojevima društva, bez obzira na socio-ekonomske prilike.

– Ova bolest ne bira slojeve društva i jednako pogađa sve. Rezultati naših evaluacijskih upitnika pokazali su kako je raspon dobi ljudi koji se javljaju na liječenje u našu Dnevnu bolnicu od 18 do 58 godina. No, najveći broj pacijenata je mlađe dobi od 18 do 35 godina i uglavnom su to muškarci, što viđamo i u drugim ovisnostima. Najveći broj naših pacijenata je u braku ili u ozbiljnoj vezi, najčešće imaju završenu srednju školu, stalno su ili povremeno zaposleni. Tip igre na koji su se 'navukli' su najčešće sportsko klađenje, igre na aparatima i rulet, no kao što sam ranije rekao, u posljednje vrijeme primjećujemo i kako nam se javlja sve veći broj ljudi koji imaju problema s lutrijskim igrama.

Više od 80 posto naših pacijenata ima otvorene račune on-line gdje najčešće igraju sportsko klađenje i igre na aparatima. Kada kockaju najčešće to rade sami. Ova vrsta ovisnosti često se vezuje i uz nagomilane dugove pa su tako oko 80 posto naših pacijenata nečiji dužnici, s prosječnim dugovanjima oko 30.000 eura. Kako bi namaknuli novac za igranje ali i za vraćanje dugova najčešće su posuđivali novac od obitelji ili prijatelja. No, 40 posto njih ima podignute kredite u banci, upozorio je dr. Bodor.

​​Jedna od čestih zabluda kockara, ali nerijetko i članova obitelji, prilikom javljanja na liječenje jest uvjerenje da kada se konačno vrate dugovi više neće imati niti problema s kockanjem. No, financijski dugovi tek su simptom bolesti i njihovim saniranjem neće se riješiti osnovni problem, a to je ovisnost. Jedan od terapijskih ciljeva programa Dnevne bolnice jest upravo da probleme uzrokovane kockanjem pacijenti počnu doživljavati na drugačiji način, kao psihičko, emocionalno, obiteljsko, radno i u konačnici ljudsko otuđivanje od sebe i drugih, objašnjavaju stručnjaci iz ove ustanove. Kada se šire razmatra ova problematika nerijetko se postavlja pitanje gdje je granica između patološke situacije i benigne zabave.

Nisu svi koji kockaju ovisnici jer je ta vrsta zabave dugo vremena prisutna u ljudskoj civilizaciji, od najjednostavnijih do soficticiranih virtualnih igara kakve danas poznajemo. Puno ljudi kocka, ima kontrolu nad svojim kockanjem, doživljava kockanje kao relaksirajuću zabavu ili razbibrigu i samim time nemaju niti problema u svakodnevnom životu. Dr. Bodor objašnjava koji su to potencijalni 'okidači' kada zabava igara na sreću preraste u ozbiljnu ovisnost.

– Ono što je potrebno da se dogodi u tom prijelazu iz zabave u ovisnost je da igrač trajno izgubi kontrolu nad vremenom i novcem s kojim igra te da zbog igranja počinje imati sve upadljivije posljedice u svakodnevici. Za ovisnike o kockanju karakteristično je da stalno povećavaju uloge, bezuspješno pokušavaju smanjiti ili prekinuti s kockanjem, da učestalo igraju s ciljem da vrate novac koji su izgubili taj dan.

Zbog kockanja se zadužuju, posuđuju, dižu kredite, zanemaruju obiteljske i radne obveze. Mijenjaju se kao ljudi, postaju odsutni i nervozni osobito kada ne mogu igrati. Vrlo često kod naših pacijenata kada se javljaju na liječenje primjećujemo spomenute simptome depresije kao posljedicu svega što im se događalo za vrijeme kockanja. Važno je reći kako kod ovisnika o kockanju ne postoji samo problem vremena i novca koji su zakockali, a što je česti stereotip u javnosti. Ova bolest nosi i brojne psihičke probleme kako za kockara tako i za njegovu okolinu, a to je nerijetko i glavni povod javljanja na liječenje u našu bolnicu, ističe naš sugovornik.

Najčešći rizični čimbenici za pojavu ovisnosti su iskustvo ranog i velikog dobitka, jednostavna i brza dostupnost kockanja odnosno izloženost kockanju koja je kod nas zbog jako velikog broja poslovnica vrlo izražena. Uz to rizični faktori su iskustvo nedavnih promjena ili gubitaka u životu, poput rastava braka ili prekida intimne veze, gubitak posla, smrt bliske osobe, iskustvo zlostavljanja ili traume, te postojanje drugih rizičnih ponašanja. Faktori rizika mogu biti depresivnost ličnosti, kockanje najmanje jednog roditelja, pozitivni stavovi prema kocki u primarnoj obitelji kao i zloupotreba droga i alkohola. S obzirom da je igranje igara na sreću našem društvu vrlo raširena i promovirana aktivnost ne čudi da je veliki broj ljudi u problemu, ističe dr. Bodor.

– Danas se često, u kontekstu aktualne epidemije, spominje izraz odgovorno ponašanje, pa je i kod kockanja važno odgovorno igranje u kojem je bitno da ono ostane u granicama zabave odnosno igre. Međutim, moramo biti svjesni i da je kockanje aktivnost o kojoj se može postati ovisan, jednako kao što je to slučaj kod ovisnosti o alkoholu ili drugim psihoaktivnim tvarima i da je u tom slučaju važno što ranije potražiti stručnu pomoć. Često viđamo obitelji koje dugo vremena odgađaju traženje pomoći zbog straha od stigmatizacije ili koje poistovjećuju bolest samo s dugovima pa krivo misle da će namirenjem dugovanja svi problemi nestati. No, ovo je ozbiljan i kompleksan problem koji kada se ne liječi ostavlja brojne posljedice, i za ovisnika i za ljude u njegovoj okolini, zaključuje dr. Bodor za Novi list.

izvor:dalmatinskiportal.hr

NAJČITANIJE IZ HRVATSKA

Kia u stranicama
© 2020 Podstrana portal