Na ovim internetskim stranicama upotrebljavamo kolačiće (cookies). Nastavkom korištenja stranica slažete se s upotrebom kolačića. Više o kolačićima..

Ponedjeljak, 16 Travanj 2018 14:32

NAJAVA POS-a DIGLA ŽRNOVNICU NA NOGE “Ono što je Marjan za građane Splita, to su padine Mosora za nas”

Izvor:dalmacijadanas.hr Izvor:dalmacijadanas.hr Foto:Rade Popadić

Izgradnjom POS-ovih zgrada na padinama Mosora, Korešnica bi "preko noći" poduplala broj stanovnika. Takva najava u dijelu Žrnovnice dočekana je sa čuđenjem.

 

Ministar državne imovine Goran Marić jučer je posjetio Split i u prisutnosti gradonačelnika Andre Krstulovića Opare najavio pet projekata vrijednih pola milijarde kuna. Oni bi trebali postati dio dnevnog reda nadolazeće Vladine sjednice u Splitu 4. svibnja. Tako bi Split dobio dio vojarne na Dračevcu (drugi dio dobila bi Splitsko-makarska nadbiskupija), sadašnji hotel za samce u Vukovarskoj ulici, 1659 garažnih mjesta na pet lokacija u gradu, a najavljena je i nova POS-ova zona i to na padinama Mosora!

Radi se o lokaciji Brdine koja je smještena iznad Korešnice, točnije iznad dijela koji se zove “Pilot naselje”. Dio zgrada bio bi namijenjen braniteljskoj populaciji, a veći dio za klasični “POS”. Radi se o zemljištu koje se nalazi u vlasništvu Hrvatskih šuma. Na ovoj bi se lokaciji izgradili stanovi za oko 1.000 stanovnika.


Predložena lokacija buduće POS-ove zone

Iako je ideja o POS-u na Brdinama starija od desetljeća, jučerašnji najava ponovno je uzburkala duhove u Žrnovnici. Sudeći prema brojnim komentarima na društvenim mrežama, velik dio lokalnog stanovništva s čuđenjem je primio vijest da će u njihovom mjestu niknuti cijeli jedan novi gradski kvart.

Na tu temu razgovarali smo s predsjednikom Mjesnog odbora Žrnovnica, Sinišom Marinom.

– Stav Vijeća Mjesnog odbora za sada nemamo zato što se Vijeće nije sastalo. Imamo redovnu sjednicu u ponedjeljak, a kada smo je sazvali nismo imali informaciju o POS-u iako se o njemu pričalo i nagađalo godinama. Mišljenja su podijeljena i mogu govoriti u osobno i u ime jednog dijela mještana.

Smatram da se radi o ishitrenoj odluci. Trebalo je razmotriti postoje li druge prikladne javne površine. Kao stanovnik ovog područja, znam da su Brdine potpuno neprimjerena lokacija i Žrnovnica ne može podržati takvu odluku. Moramo znati da je Žrnovnica izrazito loše komunalno opremljena, niti je u bilo kojem slučaju spremna prihvatiti 1000 novih stanovnika. Korešnica danas broji nešto više od 1000 stanovnika, s tim da oko 200 stanovnika Korešnice (Libovac) živi u općini Solin – govori nam Marin.

Brdine pripadaju planini

– Ono što je Marjan za građane Splita, to su padine Mosora za stanovnike Žrnovnice. Onaj tko se nije rodio ni živio u Žrnovnici ne može shvatiti koliko bi ovakav scenarij promijenio Žrnovnicu. Od kada sam rođen tu je uvijek bilo zelenilo, šuma ili slično. Dovođenje zgrada na Brdine bila bi prava šaka u oko za cijeli krajobraz. Naša država sigurno ima primjerenije lokacije u nižim predjelima. Ako će netko povezati ovakav moj stav kao i stav mnogih mojih sumještana s oblikom ksenofobije, potpuno su u krivu. Primjerice, u samoj Žrnovnici imamo napuštenu vojarnu u Korešnici koja ima čitavo malo brdo koje je zapušteno. Zašto se ne razmotri ta lokacija koja je u samom srcu Žrnovnice? Kada smo od MORH-a zatražlili da se izjasni oko te vojarne, rečeno nam je da im je ona perspektivna. Nisam kompetentan komentirati vojna pitanja, ali mislim da su lokacija vojarne i cijelog tog brda Drognjuš puno interesantniji od Brdina. Predio Brdina iznad ceste pripada planini i tu se u bilo kakvom smisli ne bi smjela dogoditi izgradnja!

Potpuno napuštena Vojna baza u Korešnici i brdo Drognjuš

Žrnovnica nije klasično splitsko predgrađe. Ne zaboravimo da je ona možda i jednako stara kao Split jer je dokazano da je postojala još od vremena grčke kolonizacije Stobreča. Žrnovnica nikada nije bila splitski kvart. Mogu kazati da se ovdje živilo i radilo kao u zasebnom selu ili naselju. Žrnovnica je Splitu pripala kao dota, a to grad mora prepoznati na kvalitetniji način od sadašnjeg – ističe Marin.

Je li se požar slučajno dogodio?

Jedan gradski vijećnik svojedobno je rekao da Žrnovnica ne bi izgubila puno zelenila ovim POS-om jer ga ionako ima dosta. Što mislite o tom stavu?

– Istina, Žrnovnica je poznata po svom zelenilu. Još lani sve je bilo zeleno oko nas, ali to zelenilo nije bilo adekvatno uređeno. To je bila šikara, a ne uređena šuma. Da je bila uređena ne bi nam se dogodila lanjska požarna katastrofa. Da su Hrvatske šumeuređivale svoju šumu kako treba, ne bi ona u toj mjeri izgorila. Požar je bio posljedica nemara. Ne mogu ništa tvrditi, ali sada, kada imamo najavu POS-a u Žrnovnici, kada znamo za neke situacije koje se sada događaju na području Kučina i Srinjina, čovjek se upita je li ovaj požar slučajno dogodio. Kao da je požar imao neki cilj.

Podstrana kao primjer

Upitali smo Sinišu Marina na što konkretno misli za području Kučina i Srinjina.

– Vidim da se građevinska zona u Kučinama sada također pomiče prema padinama Mosora, do promjena dolazi i na području Srinjina. S druge strane, pogledajte što je Podstrana napravila. Ta je Općina postavila striktnu granicu visine izgradnje prema brdu Perun. Jednostavno ne dozvoljava gradnju iznad određene crte na Perunu. To znači da se zna do kuda je građevinsko područje, a i da samo brdo žele sačuvati za sebe i za generacije koje dolaze. Nemojte zaboraviti da su Podstrana i njeni tereni izrazito atraktivni. Tamo imate južne padine brda, pogleda na Brač, Šoltu, Stobreč, Split. Iako je tako lijepo, Podstrana ne dozvoljava gradnju na padinama Peruna. Radi se o privatnim parcelama koje bi ljudi mogli unovčiti, ali vidimo da je Općina tu kategorična u zaštiti svojih prirodnih bogatstava.

Zaboravlja se da su i Srinjine grad Split. Također i Sitno.

“Bajke o izgradnji kanalzacije i vodovoda slušamo desetljećima”

Marin se potom osvrnuo na još jedan problem vezan uz najavljeni POS, a to je gotovo pa nepostojeća infrastruktura.

– Znam unaprijed što će nadležni odgovoriti na ovaj argument. Kazat će da će se infrastruktura u Žrnovnici raditi kroz projekt Eko kaštelanski zaljev, radi se o paralelnom projektu izgradnje vodovodnog sustava i odvodnje. Govore nam – samo što nije, međutim, takve bajke slušamo duže od desetljeća. Hoće li proći još jedno desetljeće prije nego se to doista izgradi? U suvremenom, zapadnom društvu, prvo se gradu komunikacije i komunalno opremanje, a kod nas je obrnuto. Pogledajte POS na Kili. Ti ljudi danas nemaju normalne ceste, vrtiće, školu. Ako je već moja generacija kuće morala raditi na crno; bez puta i kanalizacije, mislim da se to u današnjem vremenu ne smije ponavljati. Zašto ne radimo kao čitav normalan razvijeni svijet?

Kada bi se jednom ipak dogodio POS na Brdinama, kako bi to prometno izgledalo?

– Ne znam. Možda netko misli da će Prometova trica kružiti oko Kučina i Korešnice (smijeh). Već sam rekao, u ozbiljnim zemljama prvo se riješi sva moguća infrastruktura, a onda se na kraju mogu graditi različitii objekti. Zamislite kvart s 1000 ljudi bez normalnih cesta, vrtića, škole. Sadašnja cesta jedva zadovoljava aktualne potrebe stanovnika, a kamoli da se broj ljudi ovdje toliko poveća.

Naglašavam, ni Žrnovnica, ni ja osobno nemamo ništa protiv toga da se grad širi. Ali mogu postaviti pitanje, zašto se grad mora širiti, gledajući kontekst stanja u državi? Naša Zagora zjapi prazna. Hrvatska gubi stanovništvo svakog dana. U Dalmaciji više-manje svi dolaze u Split. Zašto baš svi moraju živjeti u Splitu? Sudeći prema tempu širenja Splita i njegove okolice, očito nam ne treba jedna Zagora, Slavonija…

Druga stvar, dobar dio Splita se potpuno prilagođava turizmu. Grad ustupamo turistima, zapad grada se seli na njegov istok. Onaj tko renta svoju djedovinu u Splitu, a sada želi živjeti na istoku grada, nije sirotinja. Ta kategorija stanovništva spada u poslovne ljude.

Normalno, grad Split se teritorijalno širi i taj proces će se nastaviti. Ali, ako je grad zaštitio Marjan, s čim se potpuno slažem, onda jednako tako moramo zaštiti Mosor. Sjetimo se nedavnog dobivanja projekta “Prirodni habitati” koji se upravo tiče Mosora, a time  i suradnje Dugopolja i Splita. Tim projektom, upravo zbog prirodne jedinstvenosti Mosora, dobit će se milijuni iz fondova, a daljnje mogućnosti su i daleko veće od toga – kazao nam je Marin.

Inače, Siniša Marin postao je predsjednik Mjesnog odbora u proljeće prošle godine. Njegov lokalni predsjednički mandat gotovo se poklapa s dolaskom Andre Krstulovića Opare na čelo Splita. Upitali smo Marina je li primijetio da je Opara promijenio tradicionalno jako loš odnos Grada Splita prema Žrnovnici.

– Što se tiče suradnje s Gradom, prije svega mi je žao da nam se gradonačelnik razbolio i želim mu brzo ozdravljenje. S gospodinom Velom imamo prilično dobru suradnju i mogu kazati da je Grad uslijed krize s požarom i kasnijim problemima s vodom zaista izlazio u susret. Istina, na terenu se nije puno toga pomaklo na bolje, ali tu su obećanja za koje se nadamo da će se ostvariti. Žrnovnica se u velikoj mjeri mora nametnuti u nadolazećoj strategiji razvoja Splita.

Kada govorimo o Žrnovnici i padinama Mosora, zar ne bi bilo dobro da Grad Split dijelove svoj teritorija sačuva pod zelenilom, ne samo zbog ekologije i estetike, nego i zbog razvijanja modernog turizma koji se zasniva na aktivnom turizmu?

– Mosor je naš biser prirode i tu nema daljnje rasprave. Međutim, često zaboravljamo rijeku. Od kada sam ja u Vijeću, nekoliko puta smo Gradu Splitu ukazivali na naš biser – rijeku Žrnovnicu. Radi se o rijeci koja je od izvora do ušća u granicama grada Splita. To nije samo raritet u Hrvatskoj, nego vjerujem i u svijetu. Grad ipak ne vrednuje tu svoju rijeku koliko bi trebao. Rijeka bi trebala postati poznato izletište građana. Zamislite sada da Žrnovnica dobije gradski kvart. Ona više ne bi bila rijeka nego nekakav kanal u samom gradu. To moramo spriječiti. Raslinje i zelenilo oko nje moramo sačuvati i trajno se brinuti o rijeci.

Želim istaknuti da je Grad Split više trebao komunicirati sa Žrnovnicom kada je u pitanju prijedlog POS-a na Brdinama. Tematika POS-a na Brdinama najviše se tiče Žrnovnice, bilo da se tiče loših ili dobrih strana te priče. Ta je komunikacija zasad potpuno izostala – otkriva nam Marin.

Upitali smo ga hoće li biti pokušaja zaustavljanja ovog projekta u samoj Žrnovnici?

– Sve je to još u ranoj fazi. Vidjet ćemo što će se dalje stvarno događati. Ako nas se ne bude ništa pitalo vjerujem da će se javiti inicijativa od strane grupe ljudi; bilo udruge građana ili političkih krugova. Sudeći po onome što čujem na terenu, puno ljudi se protivi najavama izgradnje na Brdinama – kazao nam je aktualno predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica na kraju razgovora.

Stojić (HDZ): Treba uvažiti posebnosti Žrnovnice

Milan Stojić (HDZ)

Svoj stav o najavi POS-a na Brdinama dao nam je bivši predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica, Milan Stojić, ujedno predsjednik žrnovačkog HDZ-a:

– Informacije koje imam o ovoj temi su iz medija, a već duže od desetljeća se najavljuje mogućnost gradnje poticajne stanogradnje na području Brdina.

Ako je Grad donio odluku da stanovi budu izgrađeni na Brdinama, mislim da je potrebno napraviti sve da te građevine budu što je više moguće uklopljene u ambijent tog područja.

Bilo bi dobro uvažiti posebnosti našeg mjesta u vidu budućeg razvoja. Takav veliki projekt morao bi voditi računa o pratećim sadržajima, školi, vrt iću, ambulanti, cestama, crkvi i svemu potrebnom novim stanovnicima.

Mi već sada, primjerice, imamo problem s vodovodom i nedostatkom kanalizacijske mreže, pa ne bi bilo dobro da se problemi multipliciraju. Poznavajući sadašnjeg gradonačelnika i suradnike, vjerujem da će ozbiljno pristupiti i ovom projektu za dobrobit svih naših sumještana – kazao nam je Stojić.

Blažević: Ideja je u osnovi dobra

Tonći Blažević (HSLS)

O mogućem POS-u na Brdinama izjasnio nam se splitski gradski vijećnik koji živi u Žrnovnici, HSLS-ovac Tonći Blažević:

– To je projekt o kojem se govorilo prije 15 godina. Veliki infrastrukturni zahvati su potrebni za dovesti naselje u “uporabno” stanje. Tako je potrebno dobro izračunati sve troškove i hoće li to sve to biti povoljno za POS.

Nadalje, jako je bitan i psihološki dio svega jer u postojeće naselje dovodimo jedno novo. Dakle, trebalo bi cijelu Žrnovnicu pripremiti na značajnu promjenu života. Nadogradnja postojeće škole i gradnja novih vrtića samo su jedan od tih koraka. U osnovi, ideja je dobra i ako se ispune svi uvjeti – zašto ne?! – ističe Blažević.

Kia u stranicama

NAJČITANIJE IZ HRVATSKA

Sij 29, 2018

Imoćanin Marko Đuzel teško je stradao u prometnoj nesreći i sada treba našu pomoć!

in Hrvatska by Podstrana portal
Od 2. siječnja 2017. godine nalazi se u budnoj komi Marko Đuzel, 27-godišnjak iz Imotskog…
NADAHNUTO SVJEDOČANSTVO VJERE
Ožu 13, 2018

MLADA ZVIJEZDA HAJDUKA (21) 'Počeo sam igrati loto, a potom i kockati u kasinu. Sve se promijenilo kad me jednog dana nazvao moj brat blizanac Jakov'

in Hrvatska by Podstrana portal
Bog je ljubav! - temeljna je poruka Tome Bašića, 21-godišnjeg igrača Hajduka, koji je…
© 2018 Podstrana portal