Nedjelja, 11 Ožujak 2018 21:57

Istina o Istanbulskoj konvenciji: Konvencija narušava hrvatski nacionalni, kulturni i vjerski identitet Istaknuto

KONVENCIJA KOJA KRIJE MNOGE ZAMKE KONVENCIJA KOJA KRIJE MNOGE ZAMKE foto/bitno.net

Potpisivanje Istanbulske konvencije je iznimno štetno za Hrvatsku, ističu iz inicijative.

Istina o Istanbulskoj konvenciji naziv je građanske inicijative čiji je cilj upoznati hrvatsku javnost sa sadržajem i realnim posljedicama Istanbulske konvencije. Istanbulska konvencija je skraćeni naziv za Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je Vijeće prihvatilo 11. svibnja 2011. u Istanbulu.

Inicijativa želi ukazati na činjenicu da bi ratificiranje Istanbulske konvencije ugrozilo vrijednosti koje temeljno određuju hrvatski narod čime bi se narušio hrvatski nacionalni, kulturni i vjerski identitet.

Jasno osuđujući svaki oblik obiteljskog nasilja, iz inicijative navode kako u Hrvatskoj već postoji konsenzus svih društveno-političkih čimbenika o tome pitanju te kako bi predmet ratifikacije trebali biti samo dokumenti koji su opće prihvaćeni, a ne oni koji izazivaju kontroverze poput Istanbulske konvencije.

Opasnosti Istanbulske konvencije

Prvi problem vezan za Konvenciju polazi od činjenice da ona ima status međunarodnog ugovora, što znači da sve države koje ju ratificiraju preuzimaju obavezu da sve ostale zakone podrede zahtjevima Konvencije.

Nadalje, Konvencijom se prvi put u jednom međunarodnom ugovoru definira termin „rod“. Prema definiciji tamo iznesenoj, „rod“ je društveni konstrukt i varijabla neovisna o spolu. Time se stvara uvjerenje da čovjek može slobodno izabrati hoće li biti muškarac ili žena ili neki drugi rod. Prihvaćanje te definicije zahtijeva identifikaciju s određenim dogmama rodne teorije koje nemaju svoje znanstveno uporište (štoviše, neznanstvene su) niti ustaljeno mjesto unutar pravnog poretka RH, navode iz inicijative.

Potpisnici konvencije se obvezuju iskorijeniti sve „predrasude, običaje i tradicije“ koje se temelje na „stereotipnim ulogama žena i muškaraca“. S obzirom na to da nema definicije koje bi to stereotipne uloge bile, otvara se široki prostor da se zemljama potpisnicama nametne jedan pogled na brak i obitelj koji bi bio u suprotnosti s vrijednosnim stavovima zemalja potpisnica.

Najveća zabrinutost izražena je za djecu i mlade u Hrvatskoj. Stav je inicijative kako bi ratifikacija onemogućila roditeljima da slobodno odlučuju o odgoju vlastite djece. Naime, od zemalja potpisnica se očekuje da uključe pitanja „roda“ i „nestereotipnih rodnih uloga“ u redovni nastavni plan i program na svim razinama obrazovanja.

Osim sadržaja, problematičan je i sam način na koji je Konvencija nastala. To je prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe koji nisu sastavljale države članice, već stručna skupina, a države su preko Vijeća ministara samo mogle prihvatiti ili ne prihvatiti konačni tekst.

Ratifikacija Konvencije

Istanbulsku konvenciju su dosad ratificirale 24 zemlje od 47 zemalja članica Vijeća Europe. Unutar Europske unije ratificiralo ju je 14 od 28 članica.

Očekuje se da bi Hrvatski sabor o ratifikaciji trebao odlučivati potkraj ove godine, u svrhu čega je pokrenuta i javna rasprava na Vladinoj stranici e-Savjetovanje, koja je trajala od 3. srpnja 2017. do 3. kolovoza 2017. U raspravu se uključilo oko 300 sudionika od kojih je većina (cca 80 posto) izrazilo protivljenje prihvaćanju Konvencije.

Ako želite izraziti svoje neslaganje s ratificiranjem Istanbulske konvencije, možete to učiniti na stranicama inicijative, koja će o broju potpisnika peticije izvijestiti predsjednika Vlade i Hrvatski sabor.

 

izvor:bitno.net / Ivo Džeba

Kia u stranicama

NAJČITANIJE IZ HRVATSKA

Kol 01, 2018

Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u 2018. godini

in Hrvatska by Podstrana portal
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić objavio je dekrete o razrješenjima i…
© 2018 Podstrana portal